Dostupni linkovi

TI traži oštriju kontrolu donacija strankama


Akcija Transparency International "Pitaj", 3. novembar 2010
Transparency International Bosne i Hercegovine pokrenuo je inicijativu za izmjene Zakona o finansiranju političkih partija BiH, prema kojima bi se, između ostalog, uvela obaveza objavljivanja imena donatora i iznosa donacija, kao i pooštrile sankcije za nepoštivanje ovog zakona. Uz netransparentnost prisutno je i finansiranje stranaka iz budžeta javnih institucija, ali i diskriminacija drugih koji nemaju pristupe ovim novčanim tokovima.

Skandal koji je u predizbornoj kampanji ozbiljno zatresao Stranku za BiH, a ponajviše njenog kadrovika, ministra energetike u federalnoj Vladi Vahida Heću zbog korištenja Elektroprivrede BiH i sredstava federalne vlade za promociju stranke i sebe lično, kao i investitora koje je godinama pokušavao kroz stranačko prijateljstvo uvrstiti u biznis sa energetskim sektorom u BiH, i pokazao je svu neophodnost kontrole finansiranja političkih stranaka. Trenutna je loša jer su loši i zakonski mehanizmi.

Inicijativu za izmjenom Zakona o finansiranju političkih stranaka je pokrenuo TI, koji navodi da su u 2009., prema nalazima Centralne izborne komisije (CIK), budžeti stranaka u BiH iznosili 22 miliona KM, od čega više od 80 posto iz budžeta sa svih nivoa vlasti.

„Između ostalog smo predložili obavezu strankama da objavljuju imena donatora, da objavljuju i iznose donacija, zatim i da se sam pristup CIK prema finansijskim izvještajima političkih stranaka i prema njihovom finansiranju pooštri. Ne bi se više ostavljala mogućnost strankama da dobrovoljno otklanjaju nepravilnosti jer one to ne žele, niti su voljne da poštuju zakon. I da se pooštre sankcije koje bi se, između ostalog, uvele i putem suspenzije sredstava koja strankama dolaze iz budžeta“, kaže glasnogovornica TI Ivana Korajlić.

S obzirom da je Zakon o finansiraju političkih stranaka dio antikorupcionog seta zakona, nužna je jača kontrola CIK, koja provodi zakon, i tokova sredstava koji dolaze do političkih stranaka, kaže član CIK Suad Arnautović.

Akcija Transparency International "Pitaj", Sarajevo, 3. novembar 2010
„Posebno bih istakao važnost poptunog razrješenja pitanja imovinskih kartona i jačeg sankcioniranja za nedostavljanje i lažno navođenje određenih informacija o imovini zvaničnika u BiH. Sad je prilika da taj zakon, koji je nekada nametnut od strane visokog predstavnika i adoptiran u Parlamentarnoj skupštini doživi radikalne promjene“, navodi Arnautović.

Misterija trošenja


No zastrašuje i činjenica da je zakon regulisao donekle ulaz sredstava, ali ne i način njihovog trošenja koji je i dalje misterija, napominje Arnautović.

„Mislim da je potrebno razrješiti pitanje nevidljivih sredstava koja koriste političke stranke. Prije svega se to odnosi na set usluga koje država daje, a koja se ne vidi kroz budžet. N pr. stranke bez tendera dobijaju poslovne prostore u općinama, gdje se onda koriste i druge infrastrukturne pogodnosti - voda, telefon, smeće, za razliku od nekih drugih stranaka, prije svega opozicionih ili tek novoformiranih. Naime, nemamo jednak pristup. Sljedeća stvar je sama kontrola sredstava koja se troše. Sadašnji zakon daje ograničenje, elemente od kojih izvora se mogu finansirati stranke. Međutim, rashodovna strana apsolutno nije pokrivena zakonodavstvom“, kaže Arnautović.

Najviše trpe neparlamentarne stranke koje nemaju prilive novca poput velikih stranaka na vlasti, niti kontroliraju javne ustanove pomoću kojih se finansiraju, kaže predsjednik LDS Bojan Zec Filipović, koji navodi da, osim primjera ministra Heće i Stranke za BiH, ima još sličnih.

„Imamo puno nedokazanih i neotkrivenih priča, poput činjenice da velika javna preduzeća BH Telekoma, primaju fakture, plaćaju za usluge koje se ustvari radili za njihove političke mentore. Mi smo toga imali puno tokom ovih izbora i nije se jednom desilo da BH Telekom plati neki displej za jednu od stranaka koja se takmičila. Na ovim izbrima - radi se o SD. I ta vrsta prevara, osim što vrijeđaju inteligenciju kako političara tako i birača, je i dokaz zašto iz korjena treba mijenjati ovaj sistem, jer samo ohrabruje kreativnost korupcije“, kaže Zec Filipović.

Elmir Sadiković, sa Fakulteta političkih nauka Sarajevu, kaže da je očigledno finansiranje političkih stranaka u BiH netransparentno, te da se ulažu velika sredstva u predizborne kampanje, a da se na kraju prikazuju mnogo manjima. I to nije sve.

„I uvijek iza finansiranja političkih stranaka stoje određeni interesi, prije svega lobiji i ekonomski interesi, koji kroz podršku određenim strankama uvijek traže određenu uslugu ukoliko stranka ostvari određeni rezultat. I u tom smislu mislim da bi bilo važno izmjenom Zakona o finansiranju političkih stranaka taj cjelokupan proces učiniti mnogo transparentnijim“, navodi Sadiković.

Zapanjuje činjenica da jedna politička stranka može imati i 4,000.000 godišnji budžet, te da se u stopostotnom iznosu neke od stranaka finansiraju samo iz budžeta. Ovo nije slučaj u drugim zemljama, kaže član CIK Branko Perić.

„Budžetsko finansiranje nije ničim uslovljeno. U nekim zemljama ide privatno finansiranje u određenom procentu, i pravo na budžetsko finansiranje u odgovarajućem procentu u odnosu na privatno finasiranje. Ovaj dio koji se odnosi na članarine članova stranki je zanemarljiv, što obično nije slučaj u drugim demokratskim zemljama“, kaže Perić.

I dok se steže remen na ugroženim kategorijama, iz budžeta se samo tokom prošle godine oko 18,000.000 KM slilo u političke stranke, koje su, uzgred, i kumovale visokim plaćama u institucijama, te opstruirale mogućnost napretka zemlje. A sve su im to platili građani.
XS
SM
MD
LG