Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Optuženici vrijeđaju sudije, sistem nema odgovora


Eksplozija ispred policijske stanice u Bugojnu, juni 2010
I drugo pojavljivanje pred Sudom BiH optuženi za teroristički napad na policijsku stanicu u Bugojnu iskoristili su za vrijeđanje i omalovažavanje državnih institucija kakav je sud, te pokazali drskost koja se rijetko vidi u sudskim klupama.

Prvooptuženi Haris Čaušević i optuženi Nedžad Keško ovako su odgovarali na upit sutkinje Tatjane Kosović.

Haris Čaušević
Sutkinja: Harise, možete li ustati?

Čaušević: Neću da ustanem.

Sutkinja: Zašto?

Čaušević:
Nije bitno.

Sutkinja: Hoćete li se izjasniti da li ste krivi ili niste?

Čaušević: Što vas to zanima? Što vas zanima to, možete li mi reći? Je li vi tražite od mene da vas obožavam, ili ne?

Drsko i nedopustivo bilo je i ponašanje ostalih optuženih za teroristički napad na policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna prošle godine, kada je poginuo policajac Tarik Ljubuškić, a više njegovih kolega teže i lakše ranjeno.

Istragom je utvrđeno da je zgrada policije napadnuta zbog osvete za Rijada Rustempašića koji je uhapšen 2008. godine i kojem se zbog pripremanja terorističkog napada trenutno sudi u Sudu BiH.

Tužilaštvo je navelo da raspolaže ogromnim brojem dokaza protiv optuženih, kao i izjavama brojnih svjedoka, koji su istina izrazili zabrinutost za svoju sigurnost.

Hibridna ideologija


Koliko su ovakvi pojedinci, koje jedni u BiH doživljavaju kao teroriste a drugi kao rokere, predstavljaju realnu opasnost za sigurnost države i njenih građana, odgovara prof sarajevskog Univerziteta Vlado Azinović.

„Jedan od optuženika je noć pred izvršenje terorističkog napada u Bugojnu na svoj fejsbuk profil postavio stihove jedne ’Azrine’ pjesme. Sam je za sebe govorio da je roker. Ako pogledate ma
"Imamo jednu hibridnu u ovom slučaju ideologiju koja nastaje naprosto zbog toga što postoji ogromna praznina u društvu jer nemate nikakav alternativni sistem vrijednosti u koji bi se čovjek mogao ugledati", kaže profesor Azinović.
lo šta je radio po nekim internet sajtovima, vidjećete da je bio i haker, znači sam je sebe doživljavo, i to najiskrenije, i kao hakera i kao rokera, a uz to i kao islamistu. Imamo jedan fenomen koji mislim da je za BiH specifičan, a to je da imamo jednu hibridnu u ovom slučaju ideologiju koja nastaje naprosto zbog toga što postoji ogromna praznina u društvu jer nemate nikakav alternativni i na noge postavljen sistem vrijednosti u koji bi se čovjek mogao ugledati, tako da ljudi selektivno biraju iz raznoraznih nekih drugih sistema vrijednosti i stvaraju neki svoj, koji je u ovom slučaju o kojem mi govorimo doživio jednu eskalaciju, koja je na kraju okončana aktom nasilja, gubitkom ljudskog života i velikom materijalnom štetom“
, kaže Azinović.

Nažalost, napad u Bugojnu nije jedini - 2008. godine teroristički napad izveden je i u Trgovačkom centru FIS u Vitezu, u kojem je život izgubio zaštitar Zvonko Barbić, a teško povrijeđen jedan od radnika.

Za ovaj napad osuđeni su Suvad Đidić i Amir Ibrahimi. 1997. godine Mostar je potresla autobomba, izrađena i aktivirana u maniru klasičnih terorističkih napada, a cilj je bila policijska stanica u zapadnom dijelu grada. Na sreću, nije bilo ljudskih žrtava, a za napad su osuđena trojica afroazijskih državljana.

Potrebna brža reakcija pravosuđa


Prema istražvanjima Centra za sigurnosne studije u Sarajevu, u BiH dva pokreta građani smatraju potencijalno opasnim po sigurnost zemlje, kaže analitičar Centra Armin Kržalić.

„U RS građani smatraju da su to pokreti na čelu sa vehabijama, vehabijski pokreti, dok u Federaciji smatraju da su to ravnogorski, četnički pokret i neki pokreti vezani za organizovanje i trgovinu oružjem“
, kaže Kržalić.

Ulaz u FIS vitez nakon eksplozije, oktobar 2008
Ipak, kaže Krzalić vraćajući se na slučaj optuženih za terorizam u Bugojnu i njihovo ponašanje u sudnici, Sud i Tužilaštvo moraju reagovati brže i drastičnije.

„Ovakvim ponašanjem i Suda i Tužilaštva, čak možda i s jednim odugovlačenjem ovih postupaka, jednostavno se tim potencijalnim grupama naprosto kaže: ’Izvolite, možete raditi ovdje šta želite.’“
, navodi Kržalić.

Istovremeno, pitanje terorizma i stvarne opasnosti od ove pošasti savremenog svijeta, u BiH vrlo često je i sredstvo za političke manipulacije, upozorava predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branko Todorović.

Nerijetko sasvim obični ljudi proglašavaju se teroristima i provode spektakularne policijske akcije, poput one u Kozarskoj Dubici i Novom Gradu sredinom prošle godine, dok se u drugom dijelu države stvarna opasnost ignoriše, podsjeća Todorović.

„Vrlo često iz RS potpuno neosnovano i zlurado i zlonamjerno se želi ukazati na opasanost od islamskog terorizma koji, navodno, dolazi iz Fedarcije i koji ima neku vrstu patronata od određenih političkih ili drugih struktura u Federaciji BiH. Te tvrdnje su najčešće u službi dnevne politike. Međutim, realno gledano, opasnost terorizma u svijetu se povećava, ne samo u zemljama nestabilnim, nesigurnim i podijeljenim, kao što je BiH, nego i u zemljama koje imaju i stabilnu demokratiju i vrlo funkcionalne institucije“
, kaže Todorović.

Iako su sudovi uglavnom blagi, a nekada i nedopustivo popustljivi prema optuženima za terorizam, za svoju sigurnost ipak su zabrinuti, pa je Sud BiH prošle godine, neposredno nakon napada u Bugojnu, od Savjeta ministara hitno zatražio dodatnu zaštitu.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG