Dostupni linkovi

Donosi li Silajdžićev odlazak bolje odnose BiH i Srbije


Haris Silajdžić na otvaranju Međunarodnog ekonomskog foruma u Mostaru žestoko je kritikovao politiku Srbije prema BiH, april 2010
Haris Silajdžić na otvaranju Međunarodnog ekonomskog foruma u Mostaru žestoko je kritikovao politiku Srbije prema BiH, april 2010
Nedavno je predsednik Odbora za spoljnu poliku Skupštine Srbije Dragoljub Mićunović izjavio da je Haris Silajdžić, sada već bivši član Predsedništva BiH bio “prepreka da se ojačaju veze Srbije sa BiH, odnosno da se komunikacija sa Federacijom BiH ostvari ranije, prvenstveno zbog njegove retorike i ponašanja".

Da li odlazak Harisa Silajdžića može da znači otklanjanje bitne prepreke u odnosima Beograda i Sarajeva, pitali smo Boška Jakšića, komentatora lista Politika i Simeona Pobulića iz Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta Srbije.

Jakšić: Može do pola, zato što najveći problem koji pravi najveću tenziju u BiH su dva lika. Jedan je bio Haris Silajdžić, drugi je Milorad Dodik. I oni su mene uvek podsećali na Saladina i Ričarda Lavljeg srca koji jedan dan ratuju a drugi dan razmenjuju poklone, jer su jedan drugog međusobno hranili. Uklanjanje Harisa ostavlja samo Dodika na strani tog užarenog nacionalizma i nacionalističke retorike.

Simeon Pobulić, arhiv
Pobulić: Ako se ceni po izjavama iz krugova bošnjačke sredine, verovatno će to poboljšati odnose, odnosno olakšaće komunikacije jer će biti manje uslovljavanja i unošenja nekih starih teza, moram reći, iz rata.

RSE: Da li bezrezervna podrška Beograda Miloradu Dodiku koji otvoreno dovodi u pitanje celovitost BiH (podsetimo, predsednik Srbije Tadić na predizbornom skupu u Doboju, a na kocertu u Banja Luci Arkanove udovice ministar Vuk Jeremić čiji se vokabular povremeno može porediti sa “otklonjenom bh. preprekom”), stvara dodatno nepoverenje na relaciji Sarajevo-Beograd?

Pobulić: Moram odgovoriti da i ne. Ne bih pridavao veliki značaj, pošto ne verujem da se neka teza o otcepljenju može dalje razvijati, ako sa bošnjačke strane oslabi ta retorika.

Jakšić: Odgovornost Beograda je sada (prepostavljam da to traži i Hilari Klinton i EU) da bez ovog stepena entuzijazma, koji je pokazao uoči izbora otvoreno stajući na Dodikovu stranu, malo smiri loptu.

Pritisci nacionalizma


RSE: Zašto donošenje skupštinske Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici nije imalo pozitivnijeg efekta na srpsko- bosanske odnose?

Jaksić: Zato što je ta Deklaracija na neki način iznuđena i nije došla kao iskrena, autentična potreba da se na taj način odredi prema delu nedavne prošlosti. To samo znači da su pritisci nacionalizma i dalje veoma prisutni.

Boško Jakšić, arhiv
Pobulić: Deklaracija o Srebrenici je dobra. Ali ona je pun pogodak samo onda ako iza nje slede inicijative i dobro obrađeni planovi za buduću saradnju.

RSE: Zašto neki potezi u procesuiranju zločina, umesto što vode ka pomirenju, stvaraju nova konfliktna žarišta, kao što su slučaj Ganić i Jurišić?

Pobulić: Mi možda možemo da odustanemo od direktnih optužbi. Ali, bošnjačka strana mora da preduzme odgovarajuće korake da se istraže i procesuiraju oni koji su krivi za pogibiju nedužnih ljudi.

Jakšić: Slučaj Ganić je deo starog korpusa da se neke stvari iz prošlosti isteraju na čistac na način na koji su se isterivale do sada. A da je slučaj Jurišić neka vrsta gesta dobre volje isposlovan, ja mislim, ni malo slučajno u predvečerje dolaska Hilari Klinton u Beograd. Znamo koliku je pažnju slučaj Jurišić izazvao u BiH. To je veliki kamen spoticanja u poboljšanju odnosa Beograda i Sarajeva.

RSE: Da li dolaze bolji dani za odnose dve države?

Jakšić: Nesumnjivo da dolaze bolji dani. Da.

Pobulić: Dolaze bolja vremena.

Ovaj nepodeljeni optimizam nije rezultat pre svega činjenice odlaska jednog od aktera koji je umeo nešto neodmereno da kaže ili učini na osetljivoj srpsko- bosanskoj areni i dolaska poželjnijeg sagovornika. Reč je o tome da Srbiji u ovom trenutku nisu potrebni novi konflikti, jer je već dobro okusila težinu evropskog puta bez doslednog poštovanja evropskih vrednosti.
XS
SM
MD
LG