Dostupni linkovi

Odluka Strazbura godinu dana na čekanju


Evropski sud za ljudska prava u Strazburu
Tačno prije godinu dana Evropski sud za ljudska prava donio je presudu u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv BiH zbog diskriminacije, odnosno nemogućnosti manjinskih naroda (u konkretnom slučaju Rom i Jevrej) da ostvare puno pravo u izbornom procesu.

Naime, Ustav BiH predviđa da se za mjesta u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Parlamentarne skupštine mogu kandidovati samo pripadnici tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Hrvati i Srbi, dok je „ostalim“ - u koje spadaju i nacionalne manjine, ovo pravo uskraćeno.

Vlasti BiH do danas nisu učinile ništa kako bi bila provedena odluka Suda iz Strazbura.

Prije godinu dana Jakob Finci za naš program je izjavio:

„Iako presuda zvanično nosi naziv „Sejdić i Finci protiv BiH“, ona je u korist ove zemlje, jer nosi osnovnu poruku: 'Da se napokon pređe sa riječi na djela, sa priča na nešto konkretno.'“

Jakob Finci, jedan od podnosilaca tužbe protiv BiH za diskriminaciju, danas kaže:

„Bio sam mnogo optimističniji prije godinu dana. Presuda nije rekla ništa što mi nismo do sada znali. Presuda je rekla, kako kaže ona dječija bajka, car je go, a mi smo svi znali da ljudi u BiH nisu jednaki u pravima, i to ne samo oni koji pripadaju konostitutivnim narodima i nama koji spadamo u red ostalih nego ni konstitutivni narodi nisu ravnopravni ako ne žive na pravom dijelu BiH, kao npr. Srbi u federaciji, ili Bošnjaci i Hrvati u RS.“

Vijeće Evrope, odnosno Komitet ministara pomno prati situaciji u BiH, naglašava Monika Mijić, agent Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava.

„Ja sam bila na decembrskom sastanku Komiteta ministara gdje je slučaj Sejdić -Finci ponovo bio na debati i Komitet je donio odluku u kojoj je ponovo izrazio žaljenje što još uvijek nema nikakvih rezultata i pozvao je BiH da bez odlaganja nastavi sa izvršenjem ove presude, te da se Komitet ministara informira i o konkretnim rezultatima i prijedlozima vezano za izmjene Ustava ili Izbornog zakona“
, navodi Monika Mijić.

Posljedica neusklađenosti Ustava


Dervo Sejdić i Jakob Finci, foto: TVSA
Za razliku od političara, više nevladinih organizacija predstavilo je u proteklih godinu dana vlastite prijedloge za izmjenu Ustava, odnosno otklanjanje diskriminacije i neravnopravnosti ostalih, u koje spadaju i nacionalne manjine.

Među prvim pojavili su se amandmani na Ustav iz Asocijacije Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije - ACIPS, kaže predsjednik Sanel Huskić.

„ACIPS je ponudio pet amandmana kako da se ispoštuje odluka Suda za ljudska prava u Strazburu. Mi smo tu ponudili adekvatna rješenja u smislu da bi se odluka u potpunosti ispoštovala. To smo prezentirali i građanima i političkim čelnicimna. I načelno, oni su bili zadovoljni našim izmjenama. Ipak je nedostajalo političke volje da se malo ozbiljnije time pozabave. Površno se shvaćaju mnoge stvari unutar ove zemlje. Bitne stvari u ovoj zemlji se jednostavno ne dešavaju“
, kaže Huskić.

Presuda u slučaju Sejdić-Finci samo je posljedica neusklađenosti bh. Ustava sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, upozorava profesorica sarajevskog Univerziteta dr. Lada Sadiković.

„Evropa obilježava 60 godina od poštivanja Evropske konvencije, a mi nažalost 15 punih godina nismo ništa uradili. I nismo u mogućnosti da poštujemo ljudska prava naših građana. Situacija postaje sve teža i teža. I ukoliko nešto ne učinimo, mislim da zaista više nema smisla govoriti i upozoravati. Došao je trenutak da se konačno uskladi Ustav s Evropskom konvencijom kako ne bismo više imali evidentna kršenja ljudskih prava, diskriminaciju, segregaciju i sve ostale nepravilnosti i nedorečenosti u našoj državi, kako ne bismo svaki naredni dan dobivali nove slučajeve tipa Sejdić-Finci“
, kaže Lada Sadiković.

U BiH postoji načelna saglasnost da presudu treba provesti. Ali, postoje razlike u odgovoru na pitanje: kako?

Da li treba pronaći minimum kako bi obaveza samo bila ispunjena, ili sudsku odluku iskoristiti kao priliku za sveobuhvatne ustavne reforme koje idu i do nove teritorijalne organizacije? To, opet, rađa nove nesuglasice i sporenja, zbog čega Jakob Finci zaključuje:

„Upravo u tim našim kućnim igrama mi gubimo obraz pre Evropom – jer za Evropu je najvažnije da se mi ponašamo evropski, drugim riječima, da izvršavamo ona pravila koja je Evropa pred nas postavila.“


Evropa je postavila, a BiH prihvatila obaveze prijemom u Vijeće Evrope 2002., a zatim i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG