Redefinisanje uloge i nadležnosti državnih pravosudnih institucija jedan je od strateških ciljeva novizabranih vlasti Republike Srpke.
Opsežna reforma pravosuđa trebala bi započeti od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, najavio je u svom ekspozeu predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić.
„Svakako da ćemo važeći Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu podvrgnuti obaveznoj analizi, kako bi Visoki sudski i tužilački savjet obavljao poslove koji mu po prirodi stvari pripadaju, a Vlada RS-a neće prihvatiti inicijativu da se Visoki sudski i tužilački savjet ugradi kao ustavna
kategorija u Ustav BiH“, rekao je Džombić.
Za predstavnike vlasti Republike Srpske, istakao je Džombić, posebno je sporan način rada i obim nadležnosti Ustavnog suda BiH, iako je riječ o instituciji čije je osnivanje utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.
„Članom 3 Ustava BiH, čiji sastav i nadležnosti su uređeni Ustavom BiH, ali je neophodno postupak i nadležnosti ovog Suda urediti Zakonom o Ustavnom sudu BiH, kojim će, izmeđuostalog, biti regulisano pitanje imenovanja sudija Ustavnog suda kao i apelaciona nadležnost Ustavnog suda. Ovo se posebno odnosi na sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, čiji mandat u prvom periodu je pet godina, s mogućnošću da ovo pitanje Parlamentarna skupština BiH reguliše na drugačiji način“, naveo je Džombić.
Tako, državnom Ustavnom sudu treba biti onemogućeno da odlučuje u apelacionim postupcima, smatra ministar pravde Republike Srpske Džerard Selman.
„Mi ćemo u 2011. godini vršiti snažan pritisak na zakonodavne organe BiH da se rad Ustavnog suda BiH uredi zakonom, a ne pravilima, kako je to bilo do sada, da dio apelacione nadležnosti svakako ne bude nadležnost Ustavnog suda BiH“, kaže Selman.
Dodatno obrazloženje ovakvog stava dao je premijer Džombić.
„Tako Ustavni sud, rješavajući po apelacijama, ukida pravosnažne presude entitetskih sudova, presude vrhovnih sudova, koje su ovi donijeli po reviziji, pa ispada da se Ustavni sud de facto pretvorio u Vrhovni sud BiH. Zakon o Ustavnom sudu BiH je neophodan kako bi postupak i nadležnost ovog Suda bili decidno utvrđeni takvim zakonom. Zakon o Ustavnom sudu BiH treba decidno definisati nadležnost Ustavnog suda, a u okviru apelacione nadležnosti regulisane Ustavom BiH“, tvrdi Džombić.
Sporne strane sudije
Političarima, ali i pravnicima Republike Srpske sporno je i prisustvo stranih sudija, ali i trajanje mandata sudija Ustavnog suda BiH, ističe predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović.
„Niti jedna funkcija ne može trajati doživotno. Mislim da to nije uredno, jer se mora dozvoliti da kroz vrijeme se može provjeriti kvalitet, pa ako ima kvalitet, onda izvršiti reizbor, a ne nekome dati šansu da doživotno bude na određenoj poziciji“, kaže Čizmović.
Ništa manje sporna nije ni inicijativa sadržana u platformi SDP BiH i SDA, prema kojoj bi se u prvom krugu ustavnih promjena trebao osnovati Vrhovni sud BiH.
„Vlada RS neće podržati osnivanje Vrhovnog suda BiH. Za to ne postoji ustavni osnov“, navodi Aleksandar Džombić.
Među pravnicima mišljenja su o ovom pitanju podijeljena. Tako predsjednik Ustavnog suda RS, Mirko Zovko, upozorava da je s pravne tačke i dosadašnje stanje u kojem Sud BiH odlučuje i u prvom i drugom stepenu neodrživo.
„Sud BiH pretvorio se u jedan kvazi-sud, po mom mišljenju, gdje isti sud sudi i u žalbenom postupku. Znate, ima ona narodna: kadija te tuži, kadija ti sudi“, smatra Zovko.
S druge strane, Čizmović tezu da Bosni i Hercegovini nije potreban Vrhovni sud brani političkom argumentacijom.
„Mislim da bi se time stvorile jedna apsolutna institucionalna degradacija, i s aspekta nadležnosti i pravosuđa oba entiteta. To je ta RS neprihvatljivo“, kaže Čizmović.
Iz svega navedenog, pregovori o reformi pravosuđa BiH vodiće se više argumentima politike, a ne struke. Kolateralna šteta takvog stanja na kraju će biti, najvjerovatnije - i pravda i građani.
Opsežna reforma pravosuđa trebala bi započeti od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, najavio je u svom ekspozeu predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić.
„Svakako da ćemo važeći Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu podvrgnuti obaveznoj analizi, kako bi Visoki sudski i tužilački savjet obavljao poslove koji mu po prirodi stvari pripadaju, a Vlada RS-a neće prihvatiti inicijativu da se Visoki sudski i tužilački savjet ugradi kao ustavna
kategorija u Ustav BiH“, rekao je Džombić.
Za predstavnike vlasti Republike Srpske, istakao je Džombić, posebno je sporan način rada i obim nadležnosti Ustavnog suda BiH, iako je riječ o instituciji čije je osnivanje utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.
„Članom 3 Ustava BiH, čiji sastav i nadležnosti su uređeni Ustavom BiH, ali je neophodno postupak i nadležnosti ovog Suda urediti Zakonom o Ustavnom sudu BiH, kojim će, između
Ustavnom sudu BiH, smatraju u RS-u, treba biti onemogućeno da odlučuje u apelacionim postupcima.
Tako, državnom Ustavnom sudu treba biti onemogućeno da odlučuje u apelacionim postupcima, smatra ministar pravde Republike Srpske Džerard Selman.
„Mi ćemo u 2011. godini vršiti snažan pritisak na zakonodavne organe BiH da se rad Ustavnog suda BiH uredi zakonom, a ne pravilima, kako je to bilo do sada, da dio apelacione nadležnosti svakako ne bude nadležnost Ustavnog suda BiH“, kaže Selman.
Dodatno obrazloženje ovakvog stava dao je premijer Džombić.
„Tako Ustavni sud, rješavajući po apelacijama, ukida pravosnažne presude entitetskih sudova, presude vrhovnih sudova, koje su ovi donijeli po reviziji, pa ispada da se Ustavni sud de facto pretvorio u Vrhovni sud BiH. Zakon o Ustavnom sudu BiH je neophodan kako bi postupak i nadležnost ovog Suda bili decidno utvrđeni takvim zakonom. Zakon o Ustavnom sudu BiH treba decidno definisati nadležnost Ustavnog suda, a u okviru apelacione nadležnosti regulisane Ustavom BiH“, tvrdi Džombić.
Sporne strane sudije
Političarima, ali i pravnicima Republike Srpske sporno je i prisustvo stranih sudija, ali i trajanje mandata sudija Ustavnog suda BiH, ističe predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović.
„Niti jedna funkcija ne može trajati doživotno. Mislim da to nije uredno, jer se mora dozvoliti da kroz vrijeme se može provjeriti kvalitet, pa ako ima kvalitet, onda izvršiti reizbor, a ne nekome dati šansu da doživotno bude na određenoj poziciji“, kaže Čizmović.
Ništa manje sporna nije ni inicijativa sadržana u platformi SDP BiH i SDA, prema kojoj bi se u prvom krugu ustavnih promjena trebao osnovati Vrhovni sud BiH.
'Vlada RS neće podržati osnivanje Vrhovnog suda BiH, jer za to ne postoji ustavni osnov', kaže ministar Džombić.
„Vlada RS neće podržati osnivanje Vrhovnog suda BiH. Za to ne postoji ustavni osnov“, navodi Aleksandar Džombić.
Među pravnicima mišljenja su o ovom pitanju podijeljena. Tako predsjednik Ustavnog suda RS, Mirko Zovko, upozorava da je s pravne tačke i dosadašnje stanje u kojem Sud BiH odlučuje i u prvom i drugom stepenu neodrživo.
„Sud BiH pretvorio se u jedan kvazi-sud, po mom mišljenju, gdje isti sud sudi i u žalbenom postupku. Znate, ima ona narodna: kadija te tuži, kadija ti sudi“, smatra Zovko.
S druge strane, Čizmović tezu da Bosni i Hercegovini nije potreban Vrhovni sud brani političkom argumentacijom.
„Mislim da bi se time stvorile jedna apsolutna institucionalna degradacija, i s aspekta nadležnosti i pravosuđa oba entiteta. To je ta RS neprihvatljivo“, kaže Čizmović.
Iz svega navedenog, pregovori o reformi pravosuđa BiH vodiće se više argumentima politike, a ne struke. Kolateralna šteta takvog stanja na kraju će biti, najvjerovatnije - i pravda i građani.
