Nakon što je u američkoj saveznoj državi Kentucky uhapšena Azra Bašić, nekadašnja pripadnica 108. riječke brigade Hrvatske vojske, Ministarstvo pravde BiH, koje je još 2005. godine pokrenulo ekstradicijski postupak, još nema zvaničnu potvrdu o hapšenju ili izručenju.
Azra Bašić, nekadašnja pripadnica 108. riječke brigade Hrvatske vojske koja je uhapšena u SAD, prema pisanju New York Timesa živjela je u državi Kentucky sa porodicom Stevea Lomana i pod imenom Izabel.
Pred ukućanima nije krila ratnu prošlost, niti zvjerstva koja je počinila. Tvrdila je, kako navodi list, da joj je samo prvo ubistvo teško palo, a onda je sve išlo lako. Prema izjavama Lomanovih, Bašićeva, inače rodom iz Rijeke, pobjegla je nakon što je počeo rat, potom bila zarobljena od strane srpskih vojnika, da bi se nakon što je oslobođena priključila Hrvatskoj vojsci koji su joj obećali dati hranu i cigarete.
Iako identificirana od strane Interpola 2004. godine, uhapšena je nakon što je iz BiH stigla dodatna dokumentacija koju su tražile američke vlasti. Uz ostale dokumente, predočeno je i svjedočenje Dragana Kovačevića. Zarobljen i odveden u Dom Jugoslovenske narodne armije u Derventi Kovačević je svjedočio brojnim zvjerstvima - među njima i hladnokrvnom ubistvu Blagoja Đuraša:
„Blagoji Đurašu, koji je bio izubijan i onako izmrcvaren, ona je zabola nož jednostavno kao da sjeda da popije šolju kafe i okreće se i nastavlja dalje udarati, maltretirati, praviti krstove po leđima, na čelu, uši nasijecati“, priča Kovačević.
Zločine koje je činila Hrvatska vojska Kovačević je, kaže, osjetio i na vlastitoj koži:
„Trideset ljudi je tada zarobljeno taj dan. Sve u krvi, do pojasa skinuti su bili. Naredba je bila prvo ulaz unutra, među te zločine tamo koje izvode, i izuvati se bos. Svaki zarobljenikima presječen nos. Krv je tekla. Postroji u vrstu i zimi zasut sa soli. Udari te šakom u stomak, progutaš onu so i krv je prestala ići. Devize su uzimali, stavljali u džep, prstenje su skidali“, sjeća se Kovačević.
Istraga u Doboju
Okružno tužilaštvo u Doboju zbog zločina u Derventi vodi istragu protiv Bašićeve, potvrdila je glasnogovornica Slobodanka Lukić.
„Zbog osnova sumnje da je kao zapovjednik grupe 108. riječke brigade Vojske Republike Hrvatske u periodu april - juli 1992. godine na području opštine Derventa počinila krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva“, navodi Slobodanka Lukić.
Ministarstvo pravde BiH još nije zvanično obaviješteno o njenom hapšenju, kaže glasnogovornica Marina Bakić.
„Zbog čega smo ponovo prije desetak dana od američkih vlasti zatražili informaciju o hapšenju. Proces ekstradicije je u toku, a izručenje može uslijediti odmah nakon što dobijemo potvrdu o hapšenju. U slučaju Azre Bašić dokumentacija je dostavljena SAD-u još 2005. godine", kaže Bakićeva.
Slučaj Bašić, nadaju se žrtve, mogao bi pokrenuti i pitanje uloge regularne hrvatske vojske u ratu u BiH, te pokrenuti i pitanje odgovornosti za počinjene zločine. Krvavi pohod na Derventu, kaže Drago Knežević, predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika opštine Derventa, počeo je na Uskrs 1992. godine kada je ubijeno 35 srpskih porodica.
„Pobijene su porodica Zorić - gdje je ubijen otac, sin i majka; porodica Živković - otac, sin i majka u kući su pobijeni; i porodica Lazarević. U porodici Lazarević kuća je pusta, više niko ne živi. To su čitave porodice. I do današnjeg dana je samo jedan osuđen na pet godina, a koji je bio tamo nekakav čuvar, a ove velike zvijerke koje su formirale logore, koje su dovele vojsku države Hrvatske, od tih ljudi još niko nije dogovarao“, podsjeća Knežević.
Sudnica Suda BiHNa pet godina zatvora za zločine nad civilima u Derventi i Bosanskom Brodu Sud BiH osudio je bivšeg pripadnika 103. derventske brigade HVO-a Ivicu Vrdoljaka, dok je protiv Ivice Perkovića, pripadnika iste brigade, podignuta je optužnica za mučenja u logorima u Derventi. Za zločine u Posavini uskoro bi pred pravosuđem BiH trebao odgovarati i Zemir Kovačević, koji čeka na izručenje iz Švedske. Njega se tereti da je kao pripadnik HVO-a učestvovao u zločinu u Sijekovicu kod Bosanskog Broda kada je ubijeno 47 civila srpske nacionalnosti.
Knežević, pak, žali što uloga Hrvatske vojske u BiH nije tema kojom se bave pravosudne institucije, iako je Udruženje slalo dokumentaciju i Haškom tribunalu, a i sam je bio zatočenik logora u Hrvatskoj.
„Ja sam lično gledao ljude koji nose slovo U na čelu, koji su došli u regularnim snagama države Hrvatske u Derventu. Nas pet zarobljenika koji smo prošli logor u Derventi odvedeno je u Slavonski Brod i u Slavonskom Brodu smo bili 15 dana. Tad su oni mene tamo tukli da su mi polomili rebra. Imao sam izljeve krvi na plućima“, kaže Knežević.
U Tužilaštvu BiH vode se istrage za zločine u Posavini uključujući i one počinjenje 1992. i 1995. godine tokom hrvatske vojne operacije Oluja, potvrdio je glasnogovornik Boris Grubešić.
„Gdje postoje određeni osumnjičeni koji su državljani R Hrvatske. Postoje u Tužiteljstvu BiH i neke od optužnica u kojima smo uspjeli podići optužnice nakon što smo zamolbama za međunarodnu pravnu pomoć uspjeli saslušati osumnjičene koji se nalaze u inozemstvu. Što se tiče konkretno dešavanja u Bosanskom Brodu i okolici, to se uglavnom radi o predmetima koji su još uvijek u fazi istrage. Također postoji jedan broj predmeta za ratne zločine u Posavini koji se rade u Okružnom tužiteljstvu Doboj, kao i Tužiteljstvu Zeničko-dobojskog kantona“, pojasio je Grubešić.
Svjedoci i preživjeli logoraši nisu optimisti kada je u pitanju procesuiranje zločina nad Srbima u Posavini. Sumnjaju i u izručenje Bašićeve, koja je preko advokata već najavila da će se, na ročištu zakazanom za 22. avgust, boriti da ne bude izručena Bosni i Hercegovini.
Azra Bašić, nekadašnja pripadnica 108. riječke brigade Hrvatske vojske koja je uhapšena u SAD, prema pisanju New York Timesa živjela je u državi Kentucky sa porodicom Stevea Lomana i pod imenom Izabel.
Pred ukućanima nije krila ratnu prošlost, niti zvjerstva koja je počinila. Tvrdil
Iako identificirana od strane Interpola 2004. godine, uhapšena je nakon što je iz BiH stigla dodatna dokumentacija koju su tražile američke vlasti.
Iako identificirana od strane Interpola 2004. godine, uhapšena je nakon što je iz BiH stigla dodatna dokumentacija koju su tražile američke vlasti. Uz ostale dokumente, predočeno je i svjedočenje Dragana Kovačevića. Zarobljen i odveden u Dom Jugoslovenske narodne armije u Derventi Kovačević je svjedočio brojnim zvjerstvima - među njima i hladnokrvnom ubistvu Blagoja Đuraša:
„Blagoji Đurašu, koji je bio izubijan i onako izmrcvaren, ona je zabola nož jednostavno kao da sjeda da popije šolju kafe i okreće se i nastavlja dalje udarati, maltretirati, praviti krstove po leđima, na čelu, uši nasijecati“, priča Kovačević.
Zločine koje je činila Hrvatska vojska Kovačević je, kaže, osjetio i na vlastitoj koži:
„Trideset ljudi je tada zarobljeno taj dan. Sve u krvi, do pojasa skinuti su bili. Naredba je bila prvo ulaz unutra, među te zločine tamo koje izvode, i izuvati se bos. Svaki zarobljenikima presječen nos. Krv je tekla. Postroji u vrstu i zimi zasut sa soli. Udari te šakom u stomak, progutaš onu so i krv je prestala ići. Devize su uzimali, stavljali u džep, prstenje su skidali“, sjeća se Kovačević.
Istraga u Doboju
Okružno tužilaštvo u Doboju zbog zločina u Derventi vodi istragu protiv Bašićeve, potvrdila je glasnogovornica Slobodanka Lukić.
„Zbog osnova sumnje da je kao zapovjednik grupe 108. riječke brigade Vojske Republike Hrvatske u periodu april - juli 1992. godine na području opštine Derventa počinila krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva“, navodi Slobodanka Lukić.
Ministarstvo pravde BiH još nije zvanično obaviješteno o njenom hapšenju, kaže glasnogovornica Marina Bakić.
Proces ekstradicije je u toku, a izručenje može uslijediti odmah nakon što bh. vlasti dobiju potvrdu o hapšenju.
„Zbog čega smo ponovo prije desetak dana od američkih vlasti zatražili informaciju o hapšenju. Proces ekstradicije je u toku, a izručenje može uslijediti odmah nakon što dobijemo potvrdu o hapšenju. U slučaju Azre Bašić dokumentacija je dostavljena SAD-u još 2005. godine", kaže Bakićeva.
Slučaj Bašić, nadaju se žrtve, mogao bi pokrenuti i pitanje uloge regularne hrvatske vojske u ratu u BiH, te pokrenuti i pitanje odgovornosti za počinjene zločine. Krvavi pohod na Derventu, kaže Drago Knežević, predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika opštine Derventa, počeo je na Uskrs 1992. godine kada je ubijeno 35 srpskih porodica.
„Pobijene su porodica Zorić - gdje je ubijen otac, sin i majka; porodica Živković - otac, sin i majka u kući su pobijeni; i porodica Lazarević. U porodici Lazarević kuća je pusta, više niko ne živi. To su čitave porodice. I do današnjeg dana je samo jedan osuđen na pet godina, a koji je bio tamo nekakav čuvar, a ove velike zvijerke koje su formirale logore, koje su dovele vojsku države Hrvatske, od tih ljudi još niko nije dogovarao“, podsjeća Knežević.
Knežević, pak, žali što uloga Hrvatske vojske u BiH nije tema kojom se bave pravosudne institucije, iako je Udruženje slalo dokumentaciju i Haškom tribunalu, a i sam je bio zatočenik logora u Hrvatskoj.
„Ja sam lično gledao ljude koji nose slovo U na čelu, koji su došli u regularnim snagama države Hrvatske u Derventu. Nas pet zarobljenika koji smo prošli logor u Derventi odvedeno je u Slavonski Brod i u Slavonskom Brodu smo bili 15 dana. Tad su oni mene tamo tukli da su mi polomili rebra. Imao sam izljeve krvi na plućima“, kaže Knežević.
U Tužilaštvu BiH vode se istrage za zločine u Posavini uključujući i one počinjenje 1992. i 1995. godine tokom hrvatske vojne operacije Oluja, potvrdio je glasnogovornik Boris Grubešić.
„Gdje postoje određeni osumnjičeni koji su državljani R Hrvatske. Postoje u Tužiteljstvu BiH i neke od optužnica u kojima smo uspjeli podići optužnice nakon što smo zamolbama za međunarodnu pravnu pomoć uspjeli saslušati osumnjičene koji se nalaze u inozemstvu. Što se tiče konkretno dešavanja u Bosanskom Brodu i okolici, to se uglavnom radi o predmetima koji su još uvijek u fazi istrage. Također postoji jedan broj predmeta za ratne zločine u Posavini koji se rade u Okružnom tužiteljstvu Doboj, kao i Tužiteljstvu Zeničko-dobojskog kantona“, pojasio je Grubešić.
Svjedoci i preživjeli logoraši nisu optimisti kada je u pitanju procesuiranje zločina nad Srbima u Posavini. Sumnjaju i u izručenje Bašićeve, koja je preko advokata već najavila da će se, na ročištu zakazanom za 22. avgust, boriti da ne bude izručena Bosni i Hercegovini.
