Od početka rada Suda Bosne i Hercegovine pred tom institucijom podignuto je 38 tužbi za naknadu štete licima koja su nepravedno lišena slobode, a presude su donesene u osam predmeta. Iznosi koje će poreski obveznici BiH platiti za one nepravedno lišene slobode - nisu poznati, ali mjere se u stotinama hiljada maraka.
Ilustracije radi, samo jednom bivšem funkcioneru iz RS tri puta je dosuđena naknada od Bosne i Hercegovine, a posljednja iznosi oko 100.000 maraka.
Jedna od većih naknada štete određena je bivšem predsjedniku RS i članu Predsjedništva BiH Mirku Šaroviću zbog neosnovanog lišavanja slobode za period od godinu dana u slučaju “Privredna banka Srpsko Sarajevo”.
Šarović je 2006. godine optužen za zloupotrebu položaja, udruživanje radi vršenja krivičnih djela i organizovani kriminal. Danas kaže da je to treća odšteta koju je dobio od države.
„Za mene je to jedna vrsta satisfakcije, znači sam čin priznanja države da je prema meni učinila štetu, a visina novca je u drugom planu“, kaže on.
BiH i njene institucije samo u 2009. godini tužene su čak 435 puta, a u 163 slučaja od BiH su tražene naknade štete. Nema podataka koliko je novca isplaćeno po tom osnovu, ali portparol Suda BiH Manuela Hodžić kaže da se dosuđeni iznosi kreću u rasponu od 1.200 do 100.000 maraka.
„Inače, visine sporova navedene u tužbama kreću se u rasponu od 3.750 do milion konvertiblnih maraka“, navodi Hodžić.
Istovremeno, osobe oslobođene krivice samo u predmetima ratnih zločina, a koje su boravile u pritvoru, potražuju od RS više od 250.000 maraka. Šest odštetnih zahtjeva su, kažu u Pravobranilaštvu RS, u različitim fazama, ali još nijedan nije pravomoćan.
„Iznosi se kreću u rasponu od 34.000 do nekih 151.000 konvertibilnih maraka. Sudovi donose različite odluke, tako da svakom slučaju odluka je na strani suda“, kaže zamjenik pravobranioca RS Ljiljana Grbić.
Od ugleda, težine djela i odnosa sredine
Pomoćnik ministra pravde RS Nikola Kovačević pojašnjava da svi oni koji su nepravedno lišeni slobode imaju pravo na naknadu štete. To je slučaj kada tužilac odustane od optužnice, ili kada sud donese oslobađajuću presudu.
„A šteta se može sastojati u materijalnom i nematerijalnom vidu, prije svega u nematerijalnom zato što je to lice trpjelo tamo duševne bolove, a i materijalnom, jer zbog toga što nije radilo i nije stvaralo ono što je mogalo stvoriti, ima pravo na tu štetu“, navodi Kovačević.
Ilustracija
Žalbeno vijeće Suda BiH donijelo je prošle godine oslobađajuću presudu u slučaju bivšeg predsjednika Vlade RS i lidera PDP-a Mladena Ivanića, optuženog za nesavjestan rad u službi u slučaju Srpske šume.
Prvostepenom presudom iz 2008. godine Ivanić je bio osuđen na 18 mjeseci zatvora. Pravo na naknadu štete Ivanić ipak nema, jer nije bio u pritvoru.
„To je bilo ogromno nanošenje štete ugledu, ali ja sad tu praktično ništa ne mogu.“
Predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović objašnjava da prilikom odlučivanja o naknadi štete treba imati u vidu brojne kriterije.
„Od ugleda, odnosa sredine, zatim težine samoga djela koje je stavljeno na teret, vrijeme trajanja lišenja slobode i trajanja krivičnog postupka, gubitak ugleda i radnih pozicija, onda odvajanje od porodice, prijatelja, životne okoline, uopšte, i brojne druge“, rekao je predsjednik Advokatske komore RS.
Čizmović ipak kaže da u sudskoj praksi postoje značajne razlike u visini naknada, u zavisnosti od toga koji je sud donio odluku - sud iz RS, FBiH ili Sud BiH. On, međutim, ne želi komentarisati koji sud određuje najviše naknade.
Izvjesno je samo da nimalo zanemarivi iznosi na kraju se ispostave poreskim obveznicima Bosne i Hercegovine.
Ilustracije radi, samo jednom bivšem funkcioneru iz RS tri puta je dosuđena naknada od Bosne i Hercegovine, a posljednja iznosi oko 100.000 maraka.
Jedna od većih naknada štete određena je bivšem predsjedniku RS i članu Predsjedništva BiH Mirku Šaroviću zbog neosnovanog lišavanja slobode za period od godinu dana u slučaju “Privredna banka Srpsko Sarajevo”.
Šarović je 2006. godine optužen za zloupotrebu položaja, udruživanje radi vršenja krivičnih djela i organizovani kriminal. Danas kaže da je to treća odšteta koju je dobio od države.
„Za mene je to jedna vrsta satisfakcije, znači sam čin priznanja države da je prema meni učinila štetu, a visina novca je u drugom planu“, kaže on.
Hodžić: Visine sporova navedene u tužbama kreću se u rasponu od 3.750 do milion konvertiblnih maraka.
BiH i njene institucije samo u 2009. godini tužene su čak 435 puta, a u 163 slučaja od BiH su tražene naknade štete. Nema podataka koliko je novca isplaćeno po tom osnovu, ali portparol Suda BiH Manuela Hodžić kaže da se dosuđeni iznosi kreću u rasponu od 1.200 do 100.000 maraka.
„Inače, visine sporova navedene u tužbama kreću se u rasponu od 3.750 do milion konvertiblnih maraka“, navodi Hodžić.
Istovremeno, osobe oslobođene krivice samo u predmetima ratnih zločina, a koje su boravile u pritvoru, potražuju od RS više od 250.000 maraka. Šest odštetnih zahtjeva su, kažu u Pravobranilaštvu RS, u različitim fazama, ali još nijedan nije pravomoćan.
„Iznosi se kreću u rasponu od 34.000 do nekih 151.000 konvertibilnih maraka. Sudovi donose različite odluke, tako da svakom slučaju odluka je na strani suda“, kaže zamjenik pravobranioca RS Ljiljana Grbić.
Od ugleda, težine djela i odnosa sredine
Pomoćnik ministra pravde RS Nikola Kovačević pojašnjava da svi oni koji su nepravedno lišeni slobode imaju pravo na naknadu štete. To je slučaj kada tužilac odustane od optužnice, ili kada sud donese oslobađajuću presudu.
„A šteta se može sastojati u materijalnom i nematerijalnom vidu, prije svega u nematerijalnom zato što je to lice trpjelo tamo duševne bolove, a i materijalnom, jer zbog toga što nije radilo i nije stvaralo ono što je mogalo stvoriti, ima pravo na tu štetu“, navodi Kovačević.
Žalbeno vijeće Suda BiH donijelo je prošle godine oslobađajuću presudu u slučaju bivšeg predsjednika Vlade RS i lidera PDP-a Mladena Ivanića, optuženog za nesavjestan rad u službi u slučaju Srpske šume.
Prvostepenom presudom iz 2008. godine Ivanić je bio osuđen na 18 mjeseci zatvora. Pravo na naknadu štete Ivanić ipak nema, jer nije bio u pritvoru.
„To je bilo ogromno nanošenje štete ugledu, ali ja sad tu praktično ništa ne mogu.“
Predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović objašnjava da prilikom odlučivanja o naknadi štete treba imati u vidu brojne kriterije.
„Od ugleda, odnosa sredine, zatim težine samoga djela koje je stavljeno na teret, vrijeme trajanja lišenja slobode i trajanja krivičnog postupka, gubitak ugleda i radnih pozicija, onda odvajanje od porodice, prijatelja, životne okoline, uopšte, i brojne druge“, rekao je predsjednik Advokatske komore RS.
Čizmović ipak kaže da u sudskoj praksi postoje značajne razlike u visini naknada, u zavisnosti od toga koji je sud donio odluku - sud iz RS, FBiH ili Sud BiH. On, međutim, ne želi komentarisati koji sud određuje najviše naknade.
Izvjesno je samo da nimalo zanemarivi iznosi na kraju se ispostave poreskim obveznicima Bosne i Hercegovine.
