Svake godine 8. septembra u svijetu se obilježava Međunarodni dan pismenosti. Utemeljio ga je UNESCO još 1966. godine s ciljem promoviranja važnosti pismenosti.
Dok se u savremenom svijetu užurbano radi na informatičkom opismenjavanju što većeg broja ljudi, u Bosni i Hercegovini upitna je ne samo funkcionalna već i elementarna pismenost njenog stanovništva, tj. ona koja podrazumijeva poznavanje svih 30 slova abecede ili azbuke. Pravih podataka o broju nepismenih nema jer je posljednji popis stanovništva rađen 1991. godine, ali prema nekim pokazateljima broj nepismenih iz godine u godinu raste.
„Imamo jako puno nepismenih, čak i ne znamo koliko ih ima. A niko ne radi ništa na tome da se to stanje promijeni“, kaže nam jedan od građana.
„Pismenost je po meni više mentalni sklop ljudi. Može čovjek znati pisati, čitati, završiti fakultet, ali ako je on u glavi nepismen i dalje... Osnovni problem ove države je neznanje“, smatra još jedan anketirani Sarajlija.
Bosna i Hercegovina je po broju nepismenih ubjedljivo na vrhu evropske ljestvice. Procjenjuje su da ih u BiH ima između 360.000 i 700.000. No, tačnih podataka nema, jer je posljednji popis stanovništva urađen 1991. godine.
Problem BiH je što se broj nepismenih iz godine u godinu povećava, za razliku od zemalja u okruženju, iako BiH ima 12 ministara obrazovanja i nijednu strategiju za smanjenje nepismenosti. Još veći problem je što se u BiH u ruralnim sredinama djeca, a naročito djevojčice, ispisuju iz osnovne škole zbog siromaštva.
„Imam godina 14. Željela bih ići u školu, ne mogu. Četiri godine sam išla, četiri razreda“, kaže nam jedna djevojčica.
U zatvor zbog ispisivanja kćerke iz škole
Svaki kantonalni zakon o osnovnom obrazovanju propisuje kaznene odredbe za roditelje koji svoju djecu ne upišu u školu, od jedne do četiri hiljade maraka, no roditelji koji nemaju novca za školovanje djece nemaju ni za plaćanje kazne.
Djeca povratnici u jednoj od srebreničkih škola, arhivska fotografijaAziz Čehić iz Vučinića morao je u zatvor jer je ispisao svoju ćerku iz osnovne škole nakon 4. razreda.
„Ja da mogu školovati, ja bih je na vrijeme poslao, ne bih čekao dvije godine, pa da nastavi školovanje. Šta mi vrijedi to? Trebaju njoj i adadisake, trebaju njoj i hlače, treba njoj jakna. Ima tu... Treba dijete i jesti, moraš mu dati jednu marku svaki dan, to je da kiflu jede, a kamoli nešto drugo“, kaže Aziz.
UNICEF je u BiH radio posljednje istraživanje o broju djece koja ne završavaju obavezno školovanje 2006. godine. Podaci su i tad bili poražavajući, kaže Nina Popović iz UNICEF-a.
„To istraživanje rađeno je na uzorku od nekih 6.000 domaćinstava u BiH i pokazatelji su slijedeći: oko 98 posto djece pohađalo je osnovnu školu. Što se tiče procenta pohađanja srednje škole, on je bio 79 posto. Kada je u pitanju prekid školovanja, oko 100 posto djece dospijevalo je do petog razreda osnovne škole, a oko 92 posto njih kada završe osnovnu školu prelazili su u srednju školu“, navodi Nina Popović.
U Sindikatu osnovnog obrazovanja kažu kako vlasti u Bosni i Hercegovini nisu učinile skoro ništa na opismenjavanju stanovništva iako je osnovno obrazovanje zakonski obavezno, kaže Selvedin Šatorović iz Saveza sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH.
„Više se obraća pažnja na izgradnju infrastrukture, odnosno na takozvana kapitalna ulaganja u razne ceste, puteve i ostale stvari, a sve manje u obrazovanje. I čini mi se da osnovno obrazovanje nije ustavna kategorija i da država nema obavezuprema evropskim konvencijama i prema svim međunarodnim praksama da finansira osnovno obrazovanje, da bi se i tu napravio određeni problem i da bi država pokušala da digne ruke i od tih stvari“, kaže Šatorović.
Dok se u većini zemalja u svijetu obilježava Svjetski dan pismenosti, u BiH nema ni pomena o tome. U Federalnom ministarstvu obrazovanja ne obilježavaju ovaj dan, a nisu bili dostupni ni za medije. U Ministarstvu prosvjete RS vjeruju da se procenat nepismenih u BiH smanjuje.
„Prema posljednjem popisu stanovništva koji je rađen 1991. godine na teritoriji naše zemlje 9, 9 posto našeg stanovništva je bilo nepismeno. Prema podacima UNDP-a iz 2007. godine u BiH je 5,4 posto nepismenih. To su ujedno i posljednji podaci koji, nažalost, nisu sasvim pouzdani. Kad su u pitanju zemlje regije, recimo Srbija ima više od 1,3 miliona nepismenih, dok u Hrvatskoj procent iznosi 1,9, a u Sloveniji oko jedan posto, što znači ne kotiramo baš dobro“, kaže Mira Bera, iz Ministarstva prosvjete RS.
UNESCO, koji je i ustanovio Svjetski dan pismenosti, u BiH je godinama radio na projektima iz oblasti obrazovanja, no kada su ovaj posao trebali preuzeti nadležni u BiH projekti su utihnuli.
„Što se tiče Dana pismenosti bitno je naglasiti dva projekta koja su bila jako uspješna i koja je UNESCO implementirao u Srednjebosanskom kantonu i u Bosansko-podrinjskom kantonu, a vezano je za i opismenjavanje ljudi, ustvari pružanje šansi za završetak osnovnog školovanja jer smo imali 220 osoba koje nisu bile završile osnosvno obrazovanje, pa tako da smo imali npr. praktično cijele porodice koje su dolazile da završe te kraće obrazovne procese koje smo bili organizovali. Tamo je to bilo jako, jako uspješno“, navodi Siniša Šešum, iz ureda UNESCO-a u BiH.
Od 67,4 milijuna djece u svijetu koja nisu obuhvaćena školovanjem, djevojčice čine većinu, a u odrasloj populaciji dvije trećine nepismenih su žene. Stoga je UNESCO ove godine kampanju usmjerio na opismenjavanje žena i djevojčica.
Svjetski dan pismenosti ustanovljen je 1966. u Teheranu. Za cilj ima promociju učenja i senzibilizaciju javnosti o važnosti pismenosti.
*****
Možda bi vas mogao zanimati i tekst
U Srbiji više od milion nepismenih
Dok se u savremenom svijetu užurbano radi na informatičkom opismenjavanju što većeg broja ljudi, u Bosni i Hercegovini upitna je ne samo funkcionalna već i elementarna pismenost njenog stanovništva, tj. ona koja podrazumijeva poznavanje svih 30 slova abecede ili azbuke. Pravih podataka o broju nepismenih nema jer je posljednji popis stanovništva rađen 1991. godine, ali prema nekim pokazateljima broj nepismenih iz godine u godinu raste.
„Imamo jako puno nepismenih, čak i ne znamo koliko ih ima. A niko ne radi ništa na tome da se to stanje promijeni“, kaže nam jedan od građana.
„Pismenost je po meni više mentalni sklop ljudi. Može čovjek znati pisati, čitati, završiti fakultet, ali ako je on u glavi nepismen i dalje... Osnovni problem ove države je neznanje“, smatra još jedan anketirani Sarajlija.
Bosna i Hercegovina je po broju nepismenih ubjedljivo na vrhu evropske ljestvice. Procjenjuje su da ih u BiH ima između 360.000 i 700.000. No, tačnih podataka nema, jer je posljednji popis stanovništva urađen 1991. godine.
Problem BiH je što se broj nepismenih iz godine u godinu povećava, za razliku od zemalja u okruženju, iako BiH ima 12 ministara obrazovanja i nijednu strategiju za smanjenje nepismenosti. Još veći problem je što se u BiH u ruralnim sredinama djeca, a naročito djevojčice, ispisuju iz osnovne škole zbog siromaštva.
„Imam godina 14. Željela bih ići u školu, ne mogu. Četiri godine sam išla, četiri razreda“, kaže nam jedna djevojčica.
U zatvor zbog ispisivanja kćerke iz škole
Svaki kantonalni zakon o osnovnom obrazovanju propisuje kaznene odredbe za roditelje koji svoju djecu ne upišu u školu, od jedne do četiri hiljade maraka, no roditelji koji nemaju novca za školovanje djece nemaju ni za plaćanje kazne.
„Ja da mogu školovati, ja bih je na vrijeme poslao, ne bih čekao dvije godine, pa da nastavi školovanje. Šta mi vrijedi to? Trebaju njoj i adadisake, trebaju njoj i hlače, treba njoj jakna. Ima tu... Treba dijete i jesti, moraš mu dati jednu marku svaki dan, to je da kiflu jede, a kamoli nešto drugo“, kaže Aziz.
UNICEF je u BiH radio posljednje istraživanje o broju djece koja ne završavaju obavezno školovanje 2006. godine. Podaci su i tad bili poražavajući, kaže Nina Popović iz UNICEF-a.
„To istraživanje rađeno je na uzorku od nekih 6.000 domaćinstava u BiH i pokazatelji su slijedeći: oko 98 posto djece pohađalo je osnovnu školu. Što se tiče procenta pohađanja srednje škole, on je bio 79 posto. Kada je u pitanju prekid školovanja, oko 100 posto djece dospijevalo je do petog razreda osnovne škole, a oko 92 posto njih kada završe osnovnu školu prelazili su u srednju školu“, navodi Nina Popović.
U Sindikatu osnovnog obrazovanja kažu kako vlasti u Bosni i Hercegovini nisu učinile skoro ništa na opismenjavanju stanovništva iako je osnovno obrazovanje zakonski obavezno, kaže Selvedin Šatorović iz Saveza sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH.
„Više se obraća pažnja na izgradnju infrastrukture, odnosno na takozvana kapitalna ulaganja u razne ceste, puteve i ostale stvari, a sve manje u obrazovanje. I čini mi se da osnovno obrazovanje nije ustavna kategorija i da država nema obavezu
Više se obraća pažnja na izgradnju infrastrukture, odnosno na takozvana kapitalna ulaganja u razne ceste, puteve i ostale stvari, a sve manje u obrazovanje, kažu u Sindikatu obrazovanja.
Dok se u većini zemalja u svijetu obilježava Svjetski dan pismenosti, u BiH nema ni pomena o tome. U Federalnom ministarstvu obrazovanja ne obilježavaju ovaj dan, a nisu bili dostupni ni za medije. U Ministarstvu prosvjete RS vjeruju da se procenat nepismenih u BiH smanjuje.
„Prema posljednjem popisu stanovništva koji je rađen 1991. godine na teritoriji naše zemlje 9, 9 posto našeg stanovništva je bilo nepismeno. Prema podacima UNDP-a iz 2007. godine u BiH je 5,4 posto nepismenih. To su ujedno i posljednji podaci koji, nažalost, nisu sasvim pouzdani. Kad su u pitanju zemlje regije, recimo Srbija ima više od 1,3 miliona nepismenih, dok u Hrvatskoj procent iznosi 1,9, a u Sloveniji oko jedan posto, što znači ne kotiramo baš dobro“, kaže Mira Bera, iz Ministarstva prosvjete RS.
UNESCO, koji je i ustanovio Svjetski dan pismenosti, u BiH je godinama radio na projektima iz oblasti obrazovanja, no kada su ovaj posao trebali preuzeti nadležni u BiH projekti su utihnuli.
„Što se tiče Dana pismenosti bitno je naglasiti dva projekta koja su bila jako uspješna i koja je UNESCO implementirao u Srednjebosanskom kantonu i u Bosansko-podrinjskom kantonu, a vezano je za i opismenjavanje ljudi, ustvari pružanje šansi za završetak osnovnog školovanja jer smo imali 220 osoba koje nisu bile završile osnosvno obrazovanje, pa tako da smo imali npr. praktično cijele porodice koje su dolazile da završe te kraće obrazovne procese koje smo bili organizovali. Tamo je to bilo jako, jako uspješno“, navodi Siniša Šešum, iz ureda UNESCO-a u BiH.
Od 67,4 milijuna djece u svijetu koja nisu obuhvaćena školovanjem, djevojčice čine većinu, a u odrasloj populaciji dvije trećine nepismenih su žene. Stoga je UNESCO ove godine kampanju usmjerio na opismenjavanje žena i djevojčica.
Svjetski dan pismenosti ustanovljen je 1966. u Teheranu. Za cilj ima promociju učenja i senzibilizaciju javnosti o važnosti pismenosti.
*****
Možda bi vas mogao zanimati i tekst
U Srbiji više od milion nepismenih
