Koliko su ozbiljna upozorenja koja stižu iz različitih institucija Evropske unije govori i podatak da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja regiona koja još uvijek nije podnijela zahtjev za članstvo. Osim toga, posljednjih godina značajno je usporen napredak, uglavnom zbog nedostatka političke volje i dogovora o bitnim pitanjima u državi.
Za to vrijeme pojedine zemlje regiona krupnim koracima idu naprijed. Napravljen je zastoj i u regionalnoj saradnji, iako je jasno da se brojna pitanja zemalja Zapadnog Balkana trebaju riješiti prije ulaska u Evropsku uniju.
Nedostatak političke volje i neformiranje vlasti niti skoro godinu nakon izbora, učinili su da Bosna i Hercegovina kaska za zemljama regiona na putu ka Evropskoj uniji, kaže direktorica Vanjskopolitičke inicijative Denisa Sarajlić – Maglić.
„Bosna i Hercegovina niti je ispunila uslove za implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, niti je on stupio na snagu, niti smo podnijeli aplikaciju, a kamoli da se govori o kandidatskom statusu. Znači, mi smo već nekih tri-četiri godine iza svih ovih zemalja koje su u zadnjem krugu dobile kandidatski status“, kazala je ona.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije podnijela zahtjev za članstvo u EU. Domaći stručnjaci ocjenjuju da su postavljeni uslovi ostvarivi - Bosna i Hercegovina treba donijeti zakon o državnoj pomoći, uskladiti Ustav i Izborni zakon sa presudom Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci, te napraviti dogovor o popisu stanovništva.
„Ne traži se puno, samo jedan gest dobre volje i zrelosti naših političara, koju, nažalost, još ne vidim. Samim statusom kandidata, ako ništa drugo, otvorile bi nam se još tri komponente IPA, što bi svakako značilo finansijski benefit – koji se malo zapostavlja u ovom lobiranju. Nažalost, opet građani najviše trpe“, ističe Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije BiH.
Da bi Bosna i Hercegovina nadoknadila izgubljeno vrijeme trebala bi odmah dobiti status kandidata, mišljenje je visokog predstavnika u BiH, Valentina Inzka.
„Mislim da nije članstvo najvažnije, nego je, za mene, kandidatura najvažnija, pošto je za vrijeme kandidature u toku tranzicija. Tada treba usvojiti sto hiljada stranica pravnog teksta, treba preuzeti zakone Evropske unije. To je najvažniji proces. Tu fazu treba početi što brže“, smatra Inzko.
Put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji uglavnom je usporen jer u zemlji još uvijek nema vlasti na državnom nivou. Formiranje Vijeća ministara trebao bi biti prioritet, kaže ambasador BiH pri EU, Osman Topčagić.
„Sigurno da je danas prioritet formiranje Vijeća ministara nakon izbora. Ohrabrujuće je bilo formiranje Predstavničkog doma i Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH. To je pozitivno primljeno i pozdravljeno, ali sada su sve poruke usmjerene na to da se što prije formira Vijeće ministara BiH, kako bi se onda mogli pokrenuti daljnji reformski procesi“, rekao je Topčagić.
Regionalna saradnja bitan uslov
Proces ispunjavanja uslova u Evropskoj uniji je neumoljiv. Makedonija, kao i Bosna i Hercegovina, zbog političkih razloga stagniraju, dok su druge zemlje regiona već na vratima Evrope, kaže Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori.
Momčilo Radulović
„Hrvatska je već jednom nogom u Evropskoj uniji, to se, takoreći, očekuje svakog trenutka. Crna Gora je daleko odmakla u procesu. Vidjećemo da li će i Srbija uhvatiti tu brzinu, a za ostale zemlje, moram također reći, mora se postaviti niz pitanja da bismo eventualno mogli da razgovaramo okvirno oko neke godine. Ja stvarno ne bih volio da vidim da se neke mračne prognoze koje su vezane za kraj 2030. ostvare. Mnogo ozbiljnih političkih promjena mora da se desi i u Bosni i Hercegovini, i u Makedoniji, i na Kosovu, i u Albaniji, da bi se brzina tih procesa evropskih integracija uopšte ubrzala“, ocjenjuje Radulović.
Regionalna saradnja bitan je faktor za integraciju zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Posljednjih godina najveći napredak napravljen je u saradnji pravosudnih organa i policije zemalja regiona, ali prema mišljenju direktorice makedonskog Centra za evropsko obrazovanje Lidije Dimove ta saradnja mogla bi biti bolja.
“Region može uraditi mnogo više na saradnji. Mislim da je vrijeme da sjednemo i zajedno natjeramo Evropsku uniju da shvati da ovdje već postoji regija koja treba biti uvezana. I ne smije se zanemariti novi finansijski aspekt koji počinje od naredne godine i traje do 2020.“, poručuje Dimova.
Direktorica Vanjskopolitičke inicijative Denisa Sarajlić - Maglić smatra da među zemljama regiona postoje brojna neriješena pitanja.
„Tu ipak treba neke stvari pokrenuti i dignuti na jedan novi nivo. U redu je da se sastaju, to je jedan napredak, ali to je još uvijek na onom nivou na kojem smo bili, recimo, kada su se zemlje dogovorile o regionalnoj saradnji, u Solunu prije deset i više godina“, rekla je ona.
Za to vrijeme pojedine zemlje regiona krupnim koracima idu naprijed. Napravljen je zastoj i u regionalnoj saradnji, iako je jasno da se brojna pitanja zemalja Zapadnog Balkana trebaju riješiti prije ulaska u Evropsku uniju.
Nedostatak političke volje i neformiranje vlasti niti skoro godinu nakon izbora, učinili su da Bosna i Hercegovina kaska za zemljama regiona na putu ka Evropskoj uniji, kaže direktorica Vanjskopolitičke inicijative Denisa Sarajlić – Maglić.
„Bosna i Hercegovina niti je ispunila uslove za implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, niti je on stupio na snagu, niti smo podnijeli aplikaciju, a kamoli da se govori o kandidatskom statusu. Znači, mi smo već nekih tri-četiri godine iza svih ovih zemalja koje su u zadnjem krugu dobile kandidatski status“, kazala je ona.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije podnijela zahtjev za članstvo u EU. Domaći stručnjaci ocjenjuju da su postavljeni uslovi ostvarivi - Bosna i Hercegovina treba donijeti zakon o državnoj pomoći, uskladiti Ustav i Izborni zakon sa presudom Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci, te napraviti dogovor o popisu stanovništva.
Inzko: Mislim da je kandidatura najvažnija, pošto je za vrijeme kandidature u toku tranzicija. Tada treba usvojiti sto hiljada stranica pravnog teksta, treba preuzeti zakone EU.
„Ne traži se puno, samo jedan gest dobre volje i zrelosti naših političara, koju, nažalost, još ne vidim. Samim statusom kandidata, ako ništa drugo, otvorile bi nam se još tri komponente IPA, što bi svakako značilo finansijski benefit – koji se malo zapostavlja u ovom lobiranju. Nažalost, opet građani najviše trpe“, ističe Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije BiH.
Da bi Bosna i Hercegovina nadoknadila izgubljeno vrijeme trebala bi odmah dobiti status kandidata, mišljenje je visokog predstavnika u BiH, Valentina Inzka.
„Mislim da nije članstvo najvažnije, nego je, za mene, kandidatura najvažnija, pošto je za vrijeme kandidature u toku tranzicija. Tada treba usvojiti sto hiljada stranica pravnog teksta, treba preuzeti zakone Evropske unije. To je najvažniji proces. Tu fazu treba početi što brže“, smatra Inzko.
Put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji uglavnom je usporen jer u zemlji još uvijek nema vlasti na državnom nivou. Formiranje Vijeća ministara trebao bi biti prioritet, kaže ambasador BiH pri EU, Osman Topčagić.
„Sigurno da je danas prioritet formiranje Vijeća ministara nakon izbora. Ohrabrujuće je bilo formiranje Predstavničkog doma i Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH. To je pozitivno primljeno i pozdravljeno, ali sada su sve poruke usmjerene na to da se što prije formira Vijeće ministara BiH, kako bi se onda mogli pokrenuti daljnji reformski procesi“, rekao je Topčagić.
Regionalna saradnja bitan uslov
Proces ispunjavanja uslova u Evropskoj uniji je neumoljiv. Makedonija, kao i Bosna i Hercegovina, zbog političkih razloga stagniraju, dok su druge zemlje regiona već na vratima Evrope, kaže Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori.
„Hrvatska je već jednom nogom u Evropskoj uniji, to se, takoreći, očekuje svakog trenutka. Crna Gora je daleko odmakla u procesu. Vidjećemo da li će i Srbija uhvatiti tu brzinu, a za ostale zemlje, moram također reći, mora se postaviti niz pitanja da bismo eventualno mogli da razgovaramo okvirno oko neke godine. Ja stvarno ne bih volio da vidim da se neke mračne prognoze koje su vezane za kraj 2030. ostvare. Mnogo ozbiljnih političkih promjena mora da se desi i u Bosni i Hercegovini, i u Makedoniji, i na Kosovu, i u Albaniji, da bi se brzina tih procesa evropskih integracija uopšte ubrzala“, ocjenjuje Radulović.
Regionalna saradnja bitan je faktor za integraciju zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Posljednjih godina najveći napredak napravljen je u saradnji pravosudnih organa i policije zemalja regiona, ali prema mišljenju direktorice makedonskog Centra za evropsko obrazovanje Lidije Dimove ta saradnja mogla bi biti bolja.
“Region može uraditi mnogo više na saradnji. Mislim da je vrijeme da sjednemo i zajedno natjeramo Evropsku uniju da shvati da ovdje već postoji regija koja treba biti uvezana. I ne smije se zanemariti novi finansijski aspekt koji počinje od naredne godine i traje do 2020.“, poručuje Dimova.
Direktorica Vanjskopolitičke inicijative Denisa Sarajlić - Maglić smatra da među zemljama regiona postoje brojna neriješena pitanja.
„Tu ipak treba neke stvari pokrenuti i dignuti na jedan novi nivo. U redu je da se sastaju, to je jedan napredak, ali to je još uvijek na onom nivou na kojem smo bili, recimo, kada su se zemlje dogovorile o regionalnoj saradnji, u Solunu prije deset i više godina“, rekla je ona.
