Dostupni linkovi

BiH može izgubiti značajno tržište ulaskom Hrvatske u EU


Mlječni proizvodi u prodavnici u Sarajevu - ilustracija
Ulaskom Hrvatske u EU, BiH bi mogla izgubiti tržište na kojem godišnje zaradi 156 miliona eura, navodi se u istraživanju Razvojne mreže Ujedinjenih nacija u BiH.

Nedim Čatović iz Odjela za regionalni ruralani razvoj ove međunarodne organizacije dodaje kako je skandalozno da na tu činjenicu niko ne upozorava bh. privrednike.

„Samim tim što će Hrvatska postati članicom Evropske unije, Bosna i Hercegovina će morati da ispunjava dodatne kriterije kako bi njena roba mogla da uđe na teritorij te zemlje – od zadovoljavanja kvalitete do neke naše interne zakonske regulative koja mora da bude u skladu sa onim što EU traži. Mi trenutno to ne ispunjavamo i samim tim će naši proizvođači biti spriječeni da izvoze u Hrvatsku sve one proizvode koje trenutno ne mogu da izvoze u Evropsku uniju, a govorimo, recimo, o mliječnim proizvodima i o mesnim proizvodima“, napominje Čatović.

Iako je ulazak Hrvatske u Evropsku uniju predviđen za 2013. godinu, već polovinom naredne godine počeće primjena zakonske regulative kojom bi bh. izvoz mogao biti zaustavljen, upozorava Čatović.

„Što se tiče akreditacija laboratorija koje su dužne da potvrde kvalitetu onoga što se proizvodi – kao što znate, mi nemamo državne vlade, pa se samim tim te akreditacije rade nekim umanjenim tempom. Konkretan rezultat toga jeste da na nedavnom konkursu za dobivanje domaćih sredstava, naše laboratorije nisu mogle da dobiju ta sredstva zato što nisu još akreditovane, pa su ta sredstva otišla susjednoj Srbiji“, kaže ona.

Jedno od gorućih problema već sada je pitanje graničnih prijelaza, iako nije usko vezano za evropske standarde.
Gavran: Nisam optimista, jer domaće nadležne vlasti ama baš ništa nisu učinile da se stanje promijeni.

Prema hrvatskom prijedlogu, od momenta kada postane punopravna članica Evropske unije, kompletan izvoz prozvoda životinjskog i biljnog porijekla iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, pa tako i u čitavu EU moći će se vršiti samo na dva granična prijelaza, i to u Bosanskoj Gradišci i Bijači.

To će, prema riječima Igora Gavrana iz Vanjskotrgovinske komore BiH, za bh. privrednike značiti poskupljenje troškova transporta i čekanje na granici zbog slabe opremljenosti ova dva prijelaza, što će u konačnici dovesti do slabljenja konkurentnosti:

„I dalje postoji mogućnost da se nekim dogovorom i akcijom nadležnih bh. vlasti promijeni stanje i da nam ipak bude omogućen izlazak na većem broju tačaka, ali, razlog zašto je sada stanje ovakvo i zašto nisam optimista, jesu dosadašnje akcije domaćih nadležnih vlasti koje ama baš ništa nisu učinile da se stanje promijeni. Ponašaju se toliko pasivno i inertno kao da ih apsolutno ne zanima izvoz, već im je jedino stalo da osiguraju nesmetan uvoz“, rekao je Gavran.

Bojazan i od odlaska građana iz BiH

Gavran ne vjeruje da će hrvatski prozvodi u BiH poskupjeti nakon što Hrvatska uđe u Evropsku uniju i napusti CEFTA-u. Iako će izlazak iz sporazuma o slobodnoj trgovini rezultirati ponovnim uvođenjem carina na hrvatske proizvode, Gavran navodi brojne poticaje koji očekuju hrvatske proizvođače u EU.

„Ono što je u tome potencijalno negativno jeste da će opet poljoprivreda u Hrvatskoj moći računati na daleko veća sredstva i poticaje iz evropskih fondova odnosno sredstava Evropske unije, pa će neki drugi proizvodi možda biti još konkurentniji nego što su sada, zahvaljujući tim poticajima“, ističe on.
Pasoš Hrvatske

Ulazak Hrvatske u EU odraziće se i na građane Bosne i Hercegovine sa hrvatskim državljanstvom. Nakon što Hrvatska postane punopravna članica EU, za njih će važiti sve povlastice koje će dobiti građani Republike Hrvatske i koje već imaju građani Evropske unije. Upravo zbog toga postoji bojazan da će se mnogi od njih odlučiti na odlazak iz BiH.

„Nažalost, zbog ukupne gospodarske i političke situacije u Bosni i Hercegovini, ako BiH na neku dužu stazu ne bi vodila pregovore, bila nestabilna politički i gospodarski, onda bi sigurno to moglo biti dosta ozbiljno pitanje“, smatra Ivan Bagarić, zastupnik dijaspore u Saboru RH.

Za Sveučilišite u Mostaru, hrvatska Vlada je proteklih godina izdvojila oko 100 miliona KM. Jedan od motiva stvaranja moderne visokoobrazovne institucije bio je zadržati Hrvate u BiH, dati im šansu za obrazovanje zbog kojeg su odlazili u Hrvatsku gdje su i ostajali.

Vojo Višekruna, prorektor za nastavu kaže kako Sveučilište može obrazovati generacije, ali da je država ta koja im treba stvoriti uslove za ostanak, i to ne samo za one koji imaju hrvatsko državljanstvo.

„Mislim da tu nisu samo u pitanju hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini. To je standardna pojava za sve ljude koji žive u Bosni i Hercegovini. Vi i danas imate pred veleposlanstvima pojedinih zemalja redove mladih ljudi koji su završili škole i koji bi željeli otići iz Bosne i Hercegovine, tako da to nije ništa novo“, kaže Višekruna.

Da sve može puno drugačije i da zavisi prije svega od bh. vlasti, slažu se svi naši sagovornici. U praktičnom smislu, primjerice, prekogranična saradnja BiH i Hrvatske, koja je i danas na visokom nivou, biće još bolja kada Republika Hrvatska postane članica Evropske unije. Hrvatske kompanije mogle bi se okrenuti ka pokretanju proizvodnje u BiH što bi za Hrvatsku, smatraju stručnjaci, ipak bilo mnogo jeftinije.

Ne treba zaboraviti ni da će Hrvatska u institucijama Evropske unije postati ravnopravna ostalim članicama od čega BiH - ako to bude znala iskoristiti - može imati izravne i neizravne koristi.
  • Slika 16x9

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG