Koliko bh. političari brinu o mladima najbolje ilustruje procenat nezaposlenosti ove društvene populacije. Naime, 45 odsto mladih je nezaposleno, a svaka treća osoba ima manje od 30 godina. Prema nedavno završenoj studiji o pravima mladih, koju je provela državna komisija, nezaposlenost mladih u BiH je četiri puta veća od EU.
Zbog lošeg stanja u zemlji čak 73 odsto mladih zauvijek bi napustilo BiH da im se pruži prilika. Ipak, zbog viznog režima, ali i nedostatka novca, većina njih ne može nigdje van granica države. Za sada, jedinu šansu nude im različite organizacije za razmjenu studenata.
Posredstvom Udruženja za međunarodnu razmjenu studenata radi obavljanja stručne prakse, 42 studenata iz BiH ove godine usavršavalo je svoja znanja na evropskim fakultetima.
„S obzirom da je praktično iskustvo zanemareno dosta kod nas - i laboratorijska oprema i eksperimentalni rad - više je bazirano na teoriji, tako da odlazak u drugu zemlju i obavljanje stručne prakse itekako doprinosi našim studentima, što govore i brojni izvještaji u kojima su naši studenti okarketrisali to iskustvo kao nešto neprocjenjivo“, kaže predsjednica Udruženja Ratka Trifunović.
S druge strane, smatra ona, mladi su sami krivi za svoj loš položaj u bh. društvu.
„Naši mladi ljudi nisu navikli toliko puno da su im otvorene mogućnosti, interesovanja im nisu toliko velika za sada“, kaže Trifunović.
U vremenu, mnogi će reći tranzicije, kada vlasti ne mogu obezbijediti ni minimalne uslove za normalan razvoj mladog čovjeka nevladine organizacije nastoje, kroz neformalnu edukaciju, pomoći mladim ljudima da pronađu svoje mjesto pod zvijezdama.
Izvršni direktor Omladinske informativne agencije BiH Jan Zalatan Kulenović tvrdi kako je u poslijednjih deset godina nevladin sektor uradio više za mlade u BiH od bilo koje državne institucije:
„I kad bi se sve sabralo vidjelo bi se da je to daleko, daleko veće od jednoga budžeta za mlade države ili bilo kojeg nivoa vlasti, tako da to možda zvuči apsurdno. Jeste negativno i jeste možda i neuobičajeno za većinu drugih zemalja“, kaže Kulenović.
Komisija na papiru
Pitali smo mlade Sarajlije koliko su zadovoljne položajem u BiH:
„Malo skroz, skoro nikako. Ne radim već tri i po godine nakon diplomiranja.“
„Nisam uopće zadovoljna. Studiram i nemama apsolutno nikakavih drugih primanja osim od roditelja i sestre. Iapsolutno ne vidim da iko brine o mladima.“
„O mladima ne brine niko, osim ako sami o sebi ne brinu. To je jedina stvar.“
„O mladima se danas, nažalost, slabo vodi računa, počev od najodgovornijih pa tako dalje. Jako loše.“
Kako bi unaprijedilo položaj mladih Vijeće ministara BiH je prije šest godina formiralo Komisiju za koordinaciju pitanja mladih. Od formiranja do danas Komisija nije uradila ništa, a potrošila je mnogo novca iz budžeta. Čini se da je ovom Komisijom država htjela zamazati oči mladima, kaže Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.
„Bojim se da su često različite komisije samo alibi da se nešto ne uradi. Treba ustvari insistirati da se mladima osigura adekvatan položaj u društvo, ali da se na reprezentativan način osigura legitimno predstavljanje mladih“, navodi Arapović.
Većina mladih smatra da ih bolja budućnost očekuje tek kada BiH uđe u Evropsku uniju. Potpredsjednik Omladisnkog savjeta RS Milan Grubor ističe kako mladi u BiH moraju mnogo raditi na sebi da bi se mogli nositi sa vršnjacima iz EU.
„Mladima u EU možemo parirati po našoj strasti za boljim sutra i po nekoj našoj organizovanosti. U ovom trenutku nismo na tom nivou razmišljanja - ni mladi ni generalno društvo. Prema tome nama i u tom segmentu predstoji naporan, mukotrpan i dugotrajan rad“, kaže Grubor.
Očigledno, posljedice zanemarivanja gorućih pitanja koja tište mlade ljude predstavljaju osnovni razlog za njihovu apatiju, želju za odlaskom i moguće socijalne nemire. U proteklih 15 godina BiH je napustilo stotinu hiljada mladih osoba. Ukoliko se taj trend nastavi, BiH bi mogla postati država staraca.
Zbog lošeg stanja u zemlji čak 73 odsto mladih zauvijek bi napustilo BiH da im se pruži prilika. Ipak, zbog viznog režima, ali i nedostatka novca, većina njih ne može nigdje van granica države. Za sada, jedinu šansu nude im različite organizacije za razmjenu studenata.
Posredstvom Udruženja za međunarodnu razmjenu studenata radi obavljanja stručne prakse, 42 studenata iz BiH ove godine usavršavalo je svoja znanja na evropskim fakultetima.
„S obzirom da je praktično iskustvo zanemareno dosta kod nas - i laboratorijska oprema i eksperimentalni rad - više je bazirano na teoriji, tako da odlazak u drugu zemlju i obavljanje stručne prakse itekako doprinosi našim studentima, što govore i brojni izvještaji u kojima su naši studenti okarketrisali to iskustvo kao nešto neprocjenjivo“, kaže predsjednica Udruženja Ratka Trifunović.
S druge strane, smatra ona, mladi su sami krivi za svoj loš položaj u bh. društvu.
„Naši mladi ljudi nisu navikli toliko puno da su im otvorene mogućnosti, interesovanja im nisu toliko velika za sada“, kaže Trifunović.
U vremenu, mnogi će reći tranzicije, kada vlasti ne mogu obezbijediti ni minimalne uslove za normalan razvoj mladog čovjeka nevladine organizacije nastoje, kroz neformalnu edukaciju, pomoći mladim ljudima da pronađu svoje mjesto pod zvijezdama.
Izvršni direktor Omladinske informativne agencije BiH Jan Zalatan Kulenović tvrdi kako je u poslijednjih deset godina nevladin sektor uradio više za mlade u BiH od bilo koje državne institucije:
„I kad bi se sve sabralo vidjelo bi se da je to daleko, daleko veće od jednoga budžeta za mlade države ili bilo kojeg nivoa vlasti, tako da to možda zvuči apsurdno. Jeste negativno i jeste možda i neuobičajeno za većinu drugih zemalja“, kaže Kulenović.
Komisija na papiru
Pitali smo mlade Sarajlije koliko su zadovoljne položajem u BiH:
„Malo skroz, skoro nikako. Ne radim već tri i po godine nakon diplomiranja.“
„Nisam uopće zadovoljna. Studiram i nemama apsolutno nikakavih drugih primanja osim od roditelja i sestre. Iapsolutno ne vidim da iko brine o mladima.“
„O mladima ne brine niko, osim ako sami o sebi ne brinu. To je jedina stvar.“
„O mladima se danas, nažalost, slabo vodi računa, počev od najodgovornijih pa tako dalje. Jako loše.“
Kako bi unaprijedilo položaj mladih Vijeće ministara BiH je prije šest godina formiralo Komisiju za koordinaciju pitanja mladih. Od formiranja do danas Komisija nije uradila ništa, a potrošila je mnogo novca iz budžeta. Čini se da je ovom Komisijom država htjela zamazati oči mladima, kaže Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.
„Bojim se da su često različite komisije samo alibi da se nešto ne uradi. Treba ustvari insistirati da se mladima osigura adekvatan položaj u društvo, ali da se na reprezentativan način osigura legitimno predstavljanje mladih“, navodi Arapović.
Većina mladih smatra da ih bolja budućnost očekuje tek kada BiH uđe u Evropsku uniju. Potpredsjednik Omladisnkog savjeta RS Milan Grubor ističe kako mladi u BiH moraju mnogo raditi na sebi da bi se mogli nositi sa vršnjacima iz EU.
„Mladima u EU možemo parirati po našoj strasti za boljim sutra i po nekoj našoj organizovanosti. U ovom trenutku nismo na tom nivou razmišljanja - ni mladi ni generalno društvo. Prema tome nama i u tom segmentu predstoji naporan, mukotrpan i dugotrajan rad“, kaže Grubor.
Očigledno, posljedice zanemarivanja gorućih pitanja koja tište mlade ljude predstavljaju osnovni razlog za njihovu apatiju, želju za odlaskom i moguće socijalne nemire. U proteklih 15 godina BiH je napustilo stotinu hiljada mladih osoba. Ukoliko se taj trend nastavi, BiH bi mogla postati država staraca.
