Dostupni linkovi

ICG: BiH je prerasla OHR


Ured visokog predstavnika u Sarajevu, foto: Midhat Poturović
Međunarodna krizna grupa objavila je izvještaj za BiH u kojem navodi kako moć OHR–a slabi, pa bi vodeću međunarodnu poziciju u BiH trebala preuzeti EU.

EU bi tako pomogla implementaciju, umjesto da diktira politike, održava nesmetan rad vlada ili garantuje stabilnost.

BiH je prerasla OHR, te je stoga nužno da se on distancira od domaće politike dok se ne pojavi prijetnja po mir, te da se radije fokusira na preispitivanje ranijih odluka, stoji u izvještaju Međunarodne krizne grupe za BiH.

„Ključ prosperiteta BiH i ključ pristupa BiH Evropskoj uniji i euroatlantskim integracijama je pretežno u rukama bh. lidera i ostatka domaće zajednice. Ono što međunarodna zajednica može i treba da radi jeste prvo da garantuje teritorijalnu i ustavnu opsojnost BiH, čemu se obavezala Dejtonskim sporazumom. Druga stvar jeste da na jedan bolji, kvalitetniji način, sa jedinstvenijim politikama i stavovima nego što su do sada bili, podrži pokretanje reformi, a isto tako i demokratizaciju u BiH“,
kaže analitičar Međunarodne krizne grupe za BiH Srećko Latal.
"OHR će ugasiti ne zato što su riješili problem pa je on postao nepotreban, nego su vidjeli da svakako ne mogu riješiti problem, pa će onda sada to smanjiti i dati mu neku drugu formu", smatra politolog Tarik Haverić.


Ova teza je za mnoge kontroverzna, počev od samog izvještaja, kojim se ne govori ništa izuzev onoga što je poznato, te da se ne treba posmatrati drugačije od konteksta mišljenja jedne NVO, smatra politolog Tarik Haverić.

„Ja mislim da je sve ovo priprema za gašenje OHR-a koji ne zna više šta će. Ugasiće ga, ne zato što su riješili problem pa je on postao nepotreban, nego su vidjeli da svakako ne mogu riješiti problem, pa će onda sada to smanjiti i dati mu neku drugu formu. Prisustvo međunarodne zajednice bez izvršnih ovlaštenja znači ostaviti lokalnim političkim snagama da na osnovu sugestija i ljubaznih savjeta EU donose određene poteze. Mi smo vidjeli da to ovdje ne funkcionira. Dopustićete mi da ja tu budem jako skeptičan“
, ocjenjuje Haverić.

EU mora biti jedinstvena


No, glavno je pitanje: ako OHR nije taj ko će nastaviti pružati sigurnost, ko je onda ta institucija? Evidentno je da bh. vlasti moraju konačno preuzeti odgovornost, što je stav cijele međunarodne zajednice, ali i EU mora znati šta hoće, i biti jedinstvena u tome, smatra direktorica Centra za sigurnosne studije Bisera Turković.

Sjedište Delegacije Evropske komisije u BiH, foto: Midhat Poturović
„Ako vi imate preko Direkcije za evropske integracije jedan dan signal će fondovi biti centralno locirani, a drugi dan se govori o nekakvoj mogućnosti podjele tih fondova na entitete, onda je očigledno da nešto u samoj Delegaciji, odnosno onome ko daje instrukcije, nije u redu. Naravno, ako se nastavi takva igra, onda čovjek neće moći sa puno povjerenja gledati u Delegaciju, neće moći računati da će ta Delegacija stati vrlo fer u podršci suverenosti i nezavisnosti BiH“, smatra Turković.

Uloga EU vjerovatno ne bi imala te izvršne elemente, ali bi domaći predstavnici vlasti radili ono za šta su izabrani, smatra direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja.

„Trebalo je imati do sada povjerenje da bi se predstavnici u BiH mogli zaista orijentisati ka vođenju zemlje, a ukoliko to ne bude tako, onda će biti potrebno jedno novo preispitivanje onoga što se ovdje događa. Za sada teško da će biti promjena Dejtonskog mirovnog sporazuma jer on je i međunarodni ugovor, ali da će se na unutrašnjem planu stvari sređivati na drugačiji način, to je sasvim izvjesno“
, kaže Šolaja.

Arbitraža za minimum konsenzusa

OHR još treba Bosni i Hercegovini, a apel Međunarodne krizne grupe (ICG) za postavljanje jakog ambasadora EU je u konfliktu sa bh. stvarnošću i ide na ruku onima koji žele vidjeti BiH na koljenima, smatra politički analitičar Mufid Memija. BiH treba vlast sa autoritetom koja treba raditi na reintegraciji zemlje.

„Kako tu vlast, nažalost, mi sami ne možemo uspostaviti, nju, logično, treba uspostaviti EU. Ured visokog predstavnika u BiH morao bi raditi agilnije i inicijativnije“
, ocjenjuje Memija.
"Ideja o podjeli BiH na tri nacionalne sredine sve više i više širi", tvrdi politički analitičar Mirko Šagolj.


Iako, prema nalazima ICG, i bez OHR-a postoje mehanizmi koji štite BiH i od eventualne disolucije, analitičari smatraju kako je to upitno. Tim prije što su reakcije na prijetnje o disoluciji minimalne, kaže novinar i politički analitičar Mirko Šagolj.

„Ja ne vjerujem ovim sadašnjim vladajućim političkim strukturama da su one sposobne da obave taj posao bez aktivnog učešća međunarodne zajednice, a iz dana u dan se ta, ja bih rekao, ideja o podjeli BiH na tri nacionalne sredine sve više i više širi. Zato mi nije jasno da međunarodna zajednica ne poduzme neke rigoroznije mjere“
, zaključuje Šagolj.

Cilj je da se kroz kapacitet Delegacije EU i finansijska sredstva nagrađuju oni projekti koji vode napretku, a da se finansije uskrate onima koji ometaju reforme.

Iako dobro zamišljeno, sve pak, smatraju analitičari, ostaje na teoriji jer praktično, BiH i dalje ostaje zemlja u kojoj je i za minimum konsenzusa neophodna arbitraža.

Pogledajte komentare (17)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG