Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Politika i u vremenskoj prognozi


Zgrada RTV doma u Sarajevu
Prema ocjenama predstavnika novinarskih udruženja, javni emiteri u BiH propagiraju jednu političku opciju - u zavisnosti u kojem entitetu djeluju, novinarski kodeksi se u većini slučajeva ne poštuju, a pristrasnost je vidljiva gotovo u svakoj od informativnih emisija.

Medijska slika u Bosni i Hercegovini identična je slici bosanskohercegovačkog društva, pa je podijeljenost i na tom polju više nego očita. Primjeri su brojni, ali najočitiji su u programima javnih emitera.

Tako se dešava da se o istom događaju potpuno različito izvještava, upotrebljava terminologija neprimjerena objektivnom novinarstvu, te iznose reakcije samo jedne strane.

Bilježimo jedan u nizu primjera u centralnim dnevnicima Radio televizije Republike Srpske i Federalne televizije, objavljenim 28. septembra ove godine, kada je izrečena presuda Iliji Jurišiću:



Programski sadržaji na televizijama unutar Javnog servisa gotovo u pravilu, umjesto da budu u službi građana, postali su promotori pojedinih političkih opcija, u zavisnosti kojem entitetu pripadaju. To pokazuje da u Bosni i Hercegovini nema profesionalizma, kaže predsjednik Udruženja Mladi novinari RS Milorad Labus, što ilustruje sljedećim primjerom:

„Najbolji su primjeri centralne informativne emisije baš javnih servisa u kojima se jednostavno vijesti reflektuju iz različitih uglova, tako da bi jednu punu sliku gledalac u BiH mogao da stekne samo kada bi mogao istovremeno da u pola osam gleda dva dnevnika oba javna emitera.“


Prema jednom od kodeska susjednih zemalja, novinari moraju voditi računa da su u svom radu nezavisni o političkim, privrednim i drugim interesima koji bi mogli uticati na njihovu objektivnost. Istovremeno, moraju izbjegavati situacije koje mogu stvoriti dojam o njihovoj pristrasnosti.

Predsjednica Udruženja BH novinari Milkica Milojević kaže da toga nema u bosanskohercegovačkim medijima, kao i da je novinarski neprofesionalizam doveo do podjela unutar bh. društva:

„Društvo, nažalost, ne čita novine, društvo gleda televiziju. Televizija primarno određuje kako će se ponašati većina u ovoj državi, a većina, podsjećam, donosi odluke na izborima, većina bira kako ćemo sutra živjeti.“


Ne može bez premijera u prvih 10 minuta

Predstavnici javnih emitera u BiH se ne slažu sa ocjenom da neobjektivno izvještavaju. To što u informativno-političkim emisijama Televizije Republike Srpske najčešće nema kritičkih osvrta prema postojećoj vlasti, već je u njima najčešće prisutan tamošnji premijer Milorad Dodik, direktor RTRS-a Dragan Davidović ne vidi ništa sporno:

„Premijer koji je hiperaktivan, ne s moje strane, ali postao je nezamjenjiv. Posmatrajte ostale medije, vidjećete da nijedan drugi medij nije u stanju da promaši, a da ne uzme premijera u prvih svojih 10 minuta.“

Ni na Federalnoj televiziji ne misle da, kako neki smatraju, propagiraju jednu političku opciju. Govori šef deska Sanjin Bećiragić:

„Neka mi bilo ko donese dokumente o bilo kome, iz bilo koje političke stranke, i iz SDP-a, koji se toliko spočitava, ja ću raditi taj prilog.“

Problem što se ne poštuju etički kodeksi


Dugogodišnji novinar, a danas direktor sarajevskog Media centra Boro Kontić ističe da podijeljenost u bosanskohercegovačkim medijima nije ništa novo. Ono što za Kontića predstavlja problem je što se etički kodeksi i načela ne provode:

„To je problem ako se pojavljuje u javnim televizijama. Javne televizije su bastion, bar u evropskim okvirima, u našim posebno bi trebali da budu, nezavisnog novinarstva, koji su isključivo odani građaninu. Nažalost, mi vidimo, pa čak i javne televizije vrlo često ulete u te ralje politike.“


Profesor na odsjeku žurnalistike pri tuzlanskom Filozofskom fakultetu Nail Kurtić kaže kako je etička, odnosno moralna dimenzija sve manje prisutna kao predmet, što u krajnjem ishodu može uticati na studenta koji jednog dana treba da postane novinar:

„Na svim studijskim odsjecima novinarstva, tamo gdje ima etika novinarstva ili profesionalna deontologija, to je nešto sporedno, svedeno na dva časa u semestru, a mislim da je, ustvari, to ključni problem današnjeg novinarstva.“


Etnička dimenzija u izvještavanju


Profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić navodi da je u konfliktnim društvima, kakvo je bosanskohercegovačko, teško biti objektivan novinar, ali da je to moguće. Kao primjer Kukić navodi izvještaje nakon ubistva navijača „Sarajeva“ u Širokom Brijegu, gdje su se mediji vodili etničkom dimenzijom:

„Naprosto, jednoj priči se dala druga dimenzija. Tamo su bili huligani, i samo tu dimneziju je čitavoj toj priči trebalo dati. Nema ona nikakvu etinčki, nacionalni predznak, dapače.“


A da je Kukićeva teza tačna, ilustruje i otvoreno pismo medijima u BiH kao osuda neobjektivnog informisanja javnosti u slučaju Široki Brijeg koju potpisuje organizacija Mreža portala, koja okuplja internet portale iz Hercegovine. Govori predstavnik mreže Marko Zeljko:

„Izvještavali su kao da je Široki Brijeg negdje tamo, daleko i da je to neka stvar koja se maltene nije dogodila u BiH.“


Ne pokazuju samo pojedini događaji, poput ovog u Širokom Brijegu, da su novinari promotori jedne političke opcije i jednog naroda. Čak je u izvještajima koji nemaju nikakve veze sa tim, poput sportskih događaja, to prisutno.

Na jednom od javnih emitera, Radio televiziji Republike Srpske, skoro uvijek na prvom mjestu su informacije o plasmanima reprezentacija susjedne Srbije, dok se bh. reprezentacija pominje tek usput. Apsurd je i činjenica da i vremenska prognoza u informativnim emisijima podliježe podjelama.

I tu postoji entitetska linija, pa se o vremenu izvještava kao prognozi za Republiku Srpsku i prognozi za Federaciju BiH.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG