Dostupni linkovi

Maloljetni prestupnici sve agresivniji


Protesti na drugu godišnjicu ubistva Denisa Mrnjavca, Sarajevo, april 2009.
Nasilje među vršnjacima i razbojništvo sa upotrebom oružja najčešći su oblici krivičnih djela koja čine maloljetne osobe. Maloljetni delikventi pljačkaju, udaraju, napadaju, siluju, provociraju, vrijeđaju, pa i ubijaju, a broj prijavljenih maloljetnika policiji je u porastu, kaže Mićo Letić, istražitelj za maloljetničko prestupništvo u MUP-u Kantona Sarajevo.

„Mislim da je pet do 12 da se neki koraci u ovom segmentu i u obliku ovog kriminaliteta moraju poduzeti, jer ako se nešto sistemski ne bude poduzelo, mislim da ćemo imati razorne posljedice“, navodi Letić.

U prvih šest mjeseci ove godine drastično je povećan broj prijavljenih maloljetnika koji su došli u sukob sa zakonom, naročito u Kantonu Sarajevo, istakla je Anja Gango iz Centra za kulturu dijaloga, nevladine organizacije koja
"Od ukupnog broja počinjenih krivičnih djela, nekih 6,6 posto, bar prema statistikama koje je MUP ponudio, pripadaju upravo maloljetnim počiniteljima krivičnih djela“, kaže Anja Gango.

se već godinama bavi ovom problematikom:

„Stanje maloljetne delikvencije karakteriše znatno povećanje maloljetnih izvršilaca, i to za 81,4 posto, kao i broj krivičnih djela za koje su prijavljeni, dakle, govorimo o nekom podatku oko 43 posto. Na nivou Federacije BiH u posljednjih šest mjeseci također govorimo o povećanju maloljetnih počinitelja krivičnih djela. Od ukupnog broja počinjenih krivičnih djela, nekih 6,6 posto, bar prema statistikama koje je MUP ponudio, pripadaju upravo maloljetnim počiniteljima krivičnih djela“, kaže Anja Gango.

Primjena Strategije za suzbijanje maloljetničkog prestupništva, koji je jedini obavezujući dokument na državnom nivou, završena je prošle godine. Nova strategija nije usvojena, zbog protivljena predstavnika iz RS-a.

Manjak resursa za provedbu zakona

U Federaciji i Brčko Distriktu treba donijeti novi zakon. I pored toga, pomoćnica ministra za ljudska prava Saliha Đuderija kaže da BiH ima dobar zakonski okvir.

Saliha Đuderija
„Iza naših zakonskih okvira trebalo bi da stoje resursi i sredstva, i to je problematično u BiH. Manjka kvalitetnih programa, kvalitetnih resursa na osnovu kojih bi se ubrzanim tempom implementirali svi oni standardi koje je BiH svakako prihvatila. Mislim na institucije za smještaj i na alternativne mjere koje su jako bitne za rješavanje problema maloljetničkog prestupništva“, navodi Đuderija.

Inače, Bosna i Hercegovina trebala bi reformisati sistem maloljetničkog pravosuđa u skladu sa međunarodnim standardima. Te standarde bi trebala primijeniti u BiH, kaže predstavnica UNICEF-a Florence Bauer.

„Ukoliko, recimo, određeni maloljetnik napravi prekršaj trebaju se primijeniti alternativne mjere, a ne da se vrši zadržavanje, odnosno lišavanje slobode. Te alternative mjere su, naprimjer, rad u zajednici ili dodatna podrška
koju će pružiti staratelji“, pojašnjava Florence Bauer.

Već nekoliko godina maloljenička delikvencija gorući je problem bh. društva. Iako su nakon ubistva sedamnaestogodišnjeg Denisa Mrnjavca vlasti obećale da će se uhvatiti u koštac sa problemom maloljetničkog prestupništva, to se do danas nije desilo, kažu u Centru za kulturu dijaloga. Sedika Cerić iz ove nevladine organizacije kaže:

„Zaključak svih jeste da stvarno što se tiče vlasti i javnog sektora jako malo se radi na rješavanju tog pitanja, s tim da je to više deklarativno, a ne konkretan rad.“
XS
SM
MD
LG