Prošle sedmice BiH je ponovo izgubila spor jer FBiH nije provela odluku Suda staru tri godine da penzionerima povratnicima u FBiH, koji su je prije rata tu i zaradili, isplaćuje penziju iz Federalnog fonda PIO/ MIO što je ostavilo prostora da 3.500 oštećenih ponovo podignu tužbe i dobiju ih ukoliko i u narednih šest mjeseci ne bude izmijenjen zakon.
Radi se o tužbi koju su podnijeli Mladen Šekerović i Anka Pašalić, penzioneri koji su ostvarili pravo na penziju u FBiH, prije, a tokom rata preselili na područje Republike Srpske, gdje su dobivali penziju iz Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS. Po povratku u Federaciju nisu uspjeli ostvariti svoje pravo na penziju federalnog zavoda. Šekerović koji je nakon brojnih žalbi uspio kod Ustavnog suda dobiti presudu u svoju korist pojasnio je zašto je podnio tužbu i Strazburu.
„Trebali su da provedu odluku u potpunosti jer sam tražio da penziju primam u Federaciji. Tu sam je zaradio i tu sam platio sve doprinose dok sam bio u radnom odnosu“, kazao je Šekerović.
Ove su presude direktna posljedica nerada izvršnih i zakonodavnih organa FBiH koje nisu izmijenile zakon i omogućile povratnicima iz RS da primaju penziju u FBiH, a kako im je prije tri godine naloženo po ranije izgubljenoj presudi u sličnom predmetu. Za posljenju presudu u Slučaju Šekerović i Pašalić kriv je federalni parlament koji je odbio usvojiti izmjene zakona. Nije pomoglo ni podsjećanje Ureda zastupnika BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, da će biti i novih tužbi.
„Parlament je odbio taj prijedlog s obrazloženjem da se Vlada pojavi pred Parlamentom u formi nacrta, i istovremeno je usvojio jedan zaključak koji je praktično obavezivao premijera Federacije i Vladu Federacije da pokušaju na državnom nivou ishoditi cjelovito rješenje za ovo pitanje. Pretpostavljam da je konkretan razlog takvog razvoja događaja na Parlamentu bojazan samih poslanika vezano za eventualni finansijski udar na penzioni fond Federacije“, kaže bivši predsjedavajući Zastupničkim domom federalnog parlamenta Safet Softić.
Po osnovu presude, Fond penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske podnio je Sudu BiH tužbu za naknadu štete u iznosu od 545 miliona maraka protiv BiH, Federacije BiH i Federalnog zavoda PIO/MIO, u kome traži naknadu štete za iznos koji su isplatili korisnicima penzije, a koji su to pravo trebali ostvariti u FBiH. Ovakvih korisnika je više od 25.000, tvrde u RS.
1.350 aplikacija protiv BiH
U Federalnom zavodu za penzijsko-invalidsko osiguranje, tvrdi njegov direktor Zijad Krnjić, neće biti finansijskog kolapsa izazvanog presudama, niti će se ove iz RS, koje nemaju veze s prethodnim, riješiti na štetu FBiH.
Ilustracija
„Jedino ispravno rješenje prema tim ljudima i prema realnom terećenju nositelja osiguranja jeste jedinstven penzioni fond BiH. Ovo je dovoljan razlog da se shvati da se ne mogu baš povlačiti zidovi kako su povučeni. A što se tiče ove priče o tužbi, to je tužba Penzionog zavoda RS prema Federalnom, ali oni tu tužbu redovno gube jer ima sporazum o načinu regulisanja između dva nosioca osiguranja kojim je nedvosmisleno propisano i potpisano da 2000. godine preuzima penzionere gdje su se našli na isplati, i taj sporazum je Vlada RS verificirala i po tom sporazumu je Fond PIO RS-a izdao rješenja, pa potvrdio rješenja. Oni pravno nikako ne mogu dobiti taj spor“, smatra Krnjić.
BiH je do sada platila 2,2 milona KM na ime izgubljenih sporova, i sve iz budžeta entiteta, odnosno novcem poreskih obveznika. Po presudi, FBiH ima šest mjeseci da to učini, ili oko tri i po hiljade osoba na koje se odluka odnosi mogu podići i nove tužbe, što će iziskivati i dodatne troškove.
Kako se očito radi o političkim preprekama, pitanje je kako će se one premostiti. Novoimenovani zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma entitetskog Parlamenta Svetozar Pudarić smatra da je ovo i ključ za omogućavanje istinskog povratka, te da se rješenje može naći.
„Ukoliko to u međuvremenu riješimo odgovarajućim propisom, prestaće razlog za bilo kakve druge tužbe slične prirode. Jedan od načina kojima je povratak onemogućavan, obostrano, bila je upravo ta nemogućnost da svoja prava nosite sa sobom“, kaže Puudarić.
Na sudu u Strazburu danas se nalazi oko 1.350 aplikacija protiv BiH. Najveći broj ih se odnosi na neizvršavanje ranijih presuda, kaže zastupnica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić.
„U gotovo svim presudama protiv BiH Sud je našao povredu prava. Ne radi se o jednom izoliranom slučaju nego se povreda prava utvrđena u presudi ne odnosi samo na aplikanta, nego na veći broj osoba u BiH. Obaveza je države da poduzme generalne mjere kako bi utvrđenu povredu prava otklonila. Međutim, te se generalne mjere jako sporo provode, s obzirom da imamo presude koje su donesene čak i prije tri godine, a generalne mjere nisu poduzete“, navodi Mijić.
Umjesto toga - mnogo je lakše platiti pet miliona po osnovu izgubljenih presuda u 226 do sada presuđenih predmeta.
Radi se o tužbi koju su podnijeli Mladen Šekerović i Anka Pašalić, penzioneri koji su ostvarili pravo na penziju u FBiH, prije, a tokom rata preselili na područje Republike Srpske, gdje su dobivali penziju iz Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS. Po povratku u Federaciju nisu uspjeli ostvariti svoje pravo na penziju federalnog zavoda. Šekerović koji je nakon brojnih žalbi uspio kod Ustavnog suda dobiti presudu u svoju korist pojasnio je zašto je podnio tužbu i Strazburu.
„Trebali su da provedu odluku u potpunosti jer sam tražio da penziju primam u Federaciji. Tu sam je zaradio i tu sam platio sve doprinose dok sam bio u radnom odnosu“, kazao je Šekerović.
Ove su presude direktna posljedica nerada izvršnih i zakonodavnih organa FBiH koje nisu izmijenile zakon i omogućile povratnicima iz RS da primaju penziju u FBiH, a kako im je prije tri godine naloženo po ranije izgubljenoj presudi u sličnom predmetu. Za posljenju presudu u Slučaju Šekerović i Pašalić kriv je federalni parlament koji je odbio usvojiti izmjene zakona. Nije pomoglo ni podsjećanje Ureda zastupnika BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, da će biti i novih tužbi.
„Parlament je odbio taj prijedlog s obrazloženjem da se Vlada pojavi pred Parlamentom u formi nacrta, i istovremeno je usvojio jedan zaključak koji je praktično obavezivao premijera Federacije i Vladu Federacije da pokušaju na državnom nivou ishoditi cjelovito rješenje za ovo pitanje. Pretpostavljam da je konkretan razlog takvog razvoja događaja na Parlamentu bojazan samih poslanika vezano za eventualni finansijski udar na penzioni fond Federacije“, kaže bivši predsjedavajući Zastupničkim domom federalnog parlamenta Safet Softić.
Po osnovu presude, Fond penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske podnio je Sudu BiH tužbu za naknadu štete u iznosu od 545 miliona maraka protiv BiH, Federacije BiH i Federalnog zavoda PIO/MIO, u kome traži naknadu štete za iznos koji su isplatili korisnicima penzije, a koji su to pravo trebali ostvariti u FBiH. Ovakvih korisnika je više od 25.000, tvrde u RS.
1.350 aplikacija protiv BiH
U Federalnom zavodu za penzijsko-invalidsko osiguranje, tvrdi njegov direktor Zijad Krnjić, neće biti finansijskog kolapsa izazvanog presudama, niti će se ove iz RS, koje nemaju veze s prethodnim, riješiti na štetu FBiH.
„Jedino ispravno rješenje prema tim ljudima i prema realnom terećenju nositelja osiguranja jeste jedinstven penzioni fond BiH. Ovo je dovoljan razlog da se shvati da se ne mogu baš povlačiti zidovi kako su povučeni. A što se tiče ove priče o tužbi, to je tužba Penzionog zavoda RS prema Federalnom, ali oni tu tužbu redovno gube jer ima sporazum o načinu regulisanja između dva nosioca osiguranja kojim je nedvosmisleno propisano i potpisano da 2000. godine preuzima penzionere gdje su se našli na isplati, i taj sporazum je Vlada RS verificirala i po tom sporazumu je Fond PIO RS-a izdao rješenja, pa potvrdio rješenja. Oni pravno nikako ne mogu dobiti taj spor“, smatra Krnjić.
BiH je do sada platila 2,2 milona KM na ime izgubljenih sporova, i sve iz budžeta entiteta, odnosno novcem poreskih obveznika. Po presudi, FBiH ima šest mjeseci da to učini, ili oko tri i po hiljade osoba na koje se odluka odnosi mogu podići i nove tužbe, što će iziskivati i dodatne troškove.
Kako se očito radi o političkim preprekama, pitanje je kako će se one premostiti. Novoimenovani zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma entitetskog Parlamenta Svetozar Pudarić smatra da je ovo i ključ za omogućavanje istinskog povratka, te da se rješenje može naći.
„Ukoliko to u međuvremenu riješimo odgovarajućim propisom, prestaće razlog za bilo kakve druge tužbe slične prirode. Jedan od načina kojima je povratak onemogućavan, obostrano, bila je upravo ta nemogućnost da svoja prava nosite sa sobom“, kaže Puudarić.
Na sudu u Strazburu danas se nalazi oko 1.350 aplikacija protiv BiH. Najveći broj ih se odnosi na neizvršavanje ranijih presuda, kaže zastupnica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić.
„U gotovo svim presudama protiv BiH Sud je našao povredu prava. Ne radi se o jednom izoliranom slučaju nego se povreda prava utvrđena u presudi ne odnosi samo na aplikanta, nego na veći broj osoba u BiH. Obaveza je države da poduzme generalne mjere kako bi utvrđenu povredu prava otklonila. Međutim, te se generalne mjere jako sporo provode, s obzirom da imamo presude koje su donesene čak i prije tri godine, a generalne mjere nisu poduzete“, navodi Mijić.
Umjesto toga - mnogo je lakše platiti pet miliona po osnovu izgubljenih presuda u 226 do sada presuđenih predmeta.
