Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zatvorene biračke liste ruše demokratičnost


Zgrada zajedničkih institucija u Sarajevu
Interresorna radna grupa za pripreme izmjena Izbornog zakona BiH još nije završila svoj posao. Očekuje se da bi naredne sedmice trebali da donesu odluku o tome hoće li biti usvojeni prijedlozi kojim bi u zakon bile uvedene zatvorene izborne liste, povećan izborni prag i promijenjena formula izračuna osvojenih glasova u mandate.

U isto vrijeme iz nevladinih organizacija upozoravaju da bi promjene Izbornog zakona koje bi podrazumijevale uvođenje zatvorenih izbornih lista ojačale vladavinu manjih stranačkih grupa i moć političkih lidera.
ŠEHIĆ:
Zatvorene liste pokazuju da naše stranke u prvom redu nisu demokratske stranke, da naše stranke nemaju povjerenje u svoje članstvo...


Najviše polemike oko izmjena Izbornog zakona BiH izazvao je prijedlog da izborne liste budu zatvorene. Analitičari i nevladine organizacije smatraju da bi usvajanje takvog prijedloga bilo put do osvajanja apsolutne moći. Kao poseban problem ističu vlasništvo nad mandatima koje bi, ukoliko neki prijedlozi prođu, pripali strankama. Prema važećem Izbornom zakonu BiH primjenjuje se sistem prema kojem birač može glasati za stranku, ali i za pojedinačne kandidate na stranačkoj listi.

Bivši predsjednik Centralne izborne komisije Vehid Šehić kaže da bi zatvorene biračke liste ugrozile demokratičnost izbornog procesa.

„Zatvorene liste pokazuju da naše stranke u prvom redu nisu demokratske stranke, da naše stranke nemaju povjerenje u svoje članstvo“, smatra Šehić.

U Stranci demokratske akcije smatraju da se zatvorenim izbornim listama osigurava polna, starosna i teritorijalna zastupljenost. S druge strane, kaže Šefik Džaferović, iako takav prijedlog jeste stav Predsjedništva njegove stranke, on ima i svojih dobrih i loših strana.

„Kada govorimo o tim razlozima, onda moramo znati da se ovim zatvorenim listama postiže željena struktura koju politička strnka želi da ima, počev od spolne strukture, teritorijalne strukture, etničke strukture. Jedan od problema ovih otvorenih lista je pitanje manipulacije. Imamo informacije sa terena da nakon što se ozbori završe iz jedne lokalne sredine birački odbori preferiraju svoje ljude bez obzira iz koje su političke stranke“, objašnjava Džaferović.

SUPROTSTAVLJENI STAVOVI

SNSD još nije zauzeo stav o tome hoće li podržati prijedlog da biračke liste budu zatvorene, kaže Lazar Prodanović iz ove stranke i dodaje:

„Postoje različiti stavovi. Postoje određeni primjeri na dosadašnje otvorene liste i birački inžinjering, koji je sam po sebi u određenom smislu problem, i neadekvatne zastupljenosti žena konkretno u zakonodavnim tijelima svih nivoa vlasti BiH. Bez obzira na sve, to treba sve učiniti kako bi interresorna radna grupa došla do rješenja koje ne bi bilo korak unazad u razvoju demokratije u BiH.“

Sead Arnautović stručnjak za izborni proces i član CIK BiH smatra da iza ovakvog prijedloga stoji želja da se učvrsti stranačka disciplina. „Ako se ide na zatvorenu listu, ako se ide na promjenu formule, ako se ide na povećanje izbornog praga, ako se ide na imperativni mandat, šta je drugo, dakle, nego da političke oligarhije potpuno ovladaju procesom, da taj tamo izabrani predstavnik ne može da misli svojom glavom“, kaže Arnautović.

VEĆI CENZUS LOŠ ZA MANJE STRANKE

I iz OHR-a bosanskohercegovački. političari su upozoreni da bi uvođenje zatvorenih biračkih lista bilo protivno demokratskim procesima. Transparancy International BiH uputio je otvoreno pismo članovima Parlamentarne skupštine u kojem ističu da bi se predloženim inicijativama za izmjenu Izbornog zakona urušila već uspostavljena praksa direktnih izbora i bitno narušila prava građana na slobodan izbor pri glasanju.

Srđan Blagovčanin, iz ove organizacije, objašnjava šta je po njihovom mišljenju problem zatvorenih biračkih lista:

„Poseban problem u vezi s tim je pripadnost mandata po ovom prijedlogu koji smo imali da vidimo. Od vladajuće koalicije je predloženo da mandat pripada političkim partijama, što je svakako posebno problematično imajući u vidu unutarstranačku nedemokratičnost u BiH, što će praktično dati liderima političkih partija neograničenu vlast.“

Predjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:

„To će značiti da se morate svidjeti kao kandidat stranačkom lideru, i apsolutno nije bitno kakav renome, kakvu reputaciju imate u stranci i da li vas glasači žele ili ne, predsjednik stranke će, odlučujući o vašem mjestu na listi, odlučivati ko će biti parlamentarci. A dalja konzekvenca toga će biti i mnogo dedukovanija, skromija, siromašnija rasprava u parlamentima jer će samo čuti jedan glas, glas partijskih lidera. Dakle, to je zaista antidemokratski kad se radi o procesima u BiH.“

Pored zatvorenih biračkih lista, predloženo je i povećanje izbornog cenzusa sa tri na pet posto. Povećanjem cenzusa bile bi marginalizirane manje političke partije koje su većinom građanske orijentacije.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG