Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Male stranke bez velike šanse na izborima


Predizborni plakati u Sarajevu
Iako se na političkoj sceni u BiH već godinama smjenjuju manje-više iste političke stranke i pojedinci, na ovogodišnjim izborima ima i novih imena. Pored stranaka koje su nastale raspadom postojećih, pojavile su se i potpuno nove i nepoznate koje će, kako procjenjuju analitičari, imati male ili nikave šanse za uspjeh.

Bez kandidata u vlasti i sa skromnim budžetima imaju sužen medijski prostor za nastupe i predstavljanje.

Na oktobarskim opštim izborima 2010. u BiH za glasove birača boriće se 47 političkih stranaka i 13 nezavisnih kandidata. Toliko je stranaka i pojedinaca ovjereno u Centralnoj izbornoj komsiji BiH. Od ukupnog broja prijavljenih političkih partija, 13 je stranaka koje se nikad do sada nisu kandidovale.

Ali pravila medijskog predstavljanja i oglašavanja su za sve ista, pa će tako svi politički subjekti u kampanji morati poštovati Izborni zakon i pravila, koja će nadzirati Regulatorna agencija za medije, kaže portparol Agencije Amela Odobašić.

„Javni elektronski mediji obavezni su političkim subjektima obezbijediti besplatan termin za neposredno obraćanje u trajanju od najmanje tri minute, a za privatne elektronske medije takva obaveza ne postoji. Osim toga, privatni elektronski mediji dužni su omogućiti plaćeno političko oglašavanje u trajanju od najviše 60 minuta sedmično po političkom subjektu, a javni u trajanju od 30 minuta seedmično po političkom subjektu“, kaže Odobašić.

Kolateralna šteta

Dok kandidati vladajućih političkih stranaka na visokim državnim i entiteskim funkcijama danonoćno otvaraju puteve, škole i mostove, te primaju izbjeglice ili obilaze zemlju sa stranim zvaničnicima u posjeti, malim političkim strankama na raspolaganju je tek tri minuta predstavljanja pred TV kamerama.
"Aktuelne vlasti kontrolišu medije i to apsolutno, tako da male partije zaista nemaju svoju šansu da na jedan dobar način prezentuju svoje programe", ocjenjuje profesor komunikologije Biljana Bogdanić.


Tek rijetki su čuli za Ekološku partiju Republike Srpske, Kladušku stranku privrednog prosperiteta, Stranku za narod BiH, Partiju pravog puta Ujedinjenih penzionera, ili Tvoju i moju stranku.

Iako bi male partije trebale biti znak demokratičnosti društva, njihove šanse na predstojećim izborima su minimalne, smatra Biljana Bogdanić, profesor komunikologije na banjalučkom Univerzitetu.

„Male političke partije gotovo nemaju nikakve šanse na ovakvim izborima, i to iz više razloga. Prvo što su Ustav i Izborni zakon bazirani na etničkoj matrici, a predstavnici te matrice su velike populističke partije. Drugo, aktuelne vlasti kontrolišu medije i to apsolutno, tako da male partije zaista nemaju svoju šansu da na jedan dobar način prezentuju svoje programe. I sasvim je sigurno da biračko tijelo neće imati informacije o tim malim partijama, tako da te male partije umjesto da budu bitan faktor demokratizacije društva, one će u suštini biti kolateralna šteta“
, tvrdi Bogdanić.

Kandidati manjih i malo poznatih političkih stranaka u BiH, za razliku od svojih moćnih suparnika, nemaju mogućnost zloupotrebe medijskog prostora, ali ni državne automobile, skupe kancelarije i besplatne telefone, ni dovoljan budžet za plakatiranje i džinovske bilborde. Ali ipak postoji i nešto što mogu iskoristiti u svoju korist, podsjeća Adis Arapović iz NVO Centari civilnih inicijativa.

„Manje i novije političke stranke svoju pažnju, a i pažnju potencijalnih birača treba da usmjere na potencijalne zloupotrebe koje mogu da se dese od strane većih političkih stranaka i ovih koje participiraju u institucijama, koje mogu iskoristiti kapacitete koji su im na raspolaganju - to su materijalno-tehnički kapaciteti koji stoje na raspolaganju njihovimpojedinačnim kandidatima, ili su to pak drugi vidovi poput finansija koji na neki način mogu biti zloupotrijebljeni. I zbog toga je uloga i CIK-a i medija, opozicionih i manjih stranaka i civilnog društva izuzetno bitna u narednih 20 dana“
, navodi Arapović.

Enes Osmančević
Šansu za male i novoosnovane političke stranke predstavljaju i alternativni, mediji poput web stranica, koji se u političkim kampanjama u BiH malo koriste iako pružaju velike mogućnosti, ističe profesor na Fakultetu žurnalistike u Tuzli Enes Osmančević.

„Kao primjer toga navest ću činjenicu da je nedavno jedan web portal iz BiH otvorio izbornik, odnosno rubriku Izbori 2010. i da se samo jedna partija javila saopćenjem za koje je izrazila želju da se objavi na tom portalu, iako je sve to bilo posve besplatno. To je najbolja ilustracija u kojem se nalazi, s jedne strane, naša politika koja je obilježena brojnim nekompetenetnim ljudima, kako u vladajućim, tako i u ovim strankama koje su alternativne. S druge strane, imamo glasače, odnosno birače bez političke izobraženosti, bez političke kulture i bez političke tradicije. I na koncu-konca, imamo medije i javnost, odnosno novinare koji su u većoj ili manjoj mjeri pristrasni, odnosno pokazuju naklonost prema određenim političkim opcijama i kandidatima“
, kaže Osmančević.

U takvim okolnostima, dodaje Osmančević, teško je očekivati da bi politička slika BiH nakon izbora 2010. mogla biti drugačija i raznolikija. Iako glasači mogu izabrati između destina politickih opcija i nekoliko hiljada ponuđenih kandidata, gotovo dvije decenije zemlju vode isti ljudi.
XS
SM
MD
LG