Formiranje vlasti u Federaciji BiH blokirano je zbog toga što kantonalne skupštine još nisu okončale svoje konstituisanje, niti su uputile prijedloge za imenovanje članova Doma naroda ovog entiteta.
Zakonski rok je istekao, a posljedice sežu do toga da će kasniti i imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH, mandatara federalne vlade, a u konačnici i formiranje Doma naroda BiH. Preko najnižih nivoa vlasti tako se prelamaju politički dogovori pobjedničkih stranaka.
Svi rokovi za formiranje Doma naroda FBiH već su prošli, a najveći krivci za to su kantonalne skupštine koje nisu dostavile liste kandidata Centralnoj izbornoj komisiji BiH na provjeru. Povrh svega, ni sve kantonalne skupštine nisu formirane.
A i one koje jesu tek su bile ceremonija uručivanja certifikata zastupnicima. Član CIK-a BiH Suad Arnautović upozorava da kašnjenje ima višestruke posljedice, tim prije što Dom naroda FBiH ima značajne uloge.
„Jedna je vezana za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije jer nominiraju mandatara za izbor Vlade Federacije. Druga važna funkcija je izbor pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Zašto je to važno? Mi imamo npr. jedan vrlo važan dokument - zakon o popisu stanovništa koji bi bilo neophodno čim prije usvojiti. To je izbjegao da usvoji stari saziv Doma naroda. Ja i ovim putem apeliram i mislim da postoji i pravni i ustavni osnov da se sazove Dom naroda u starom sazivu i da izglasa taj zakon. Ali ako to ne uradi, treba sačekati novi saziv, a novi saziv ako idemo ovim tempom, daj Bože da se konstituira do kraja februara“, kaže Arnautović.
U suštini radi se o tome da se preko najnižeg nivoa priprema teren za parlamentarnu većinu na državnim, koje još nema, smatra zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Nermin Pećanac.
„Ovdje je suštinsko pitanje: kad dođe do vlasti, koliko će te neprincipijelne koalicije trajati? Sad se kaže da je to blokiranje od strane kantona prema Domu naroda, pa od Doma naroda, odnosno federalnog parlamenta prema Predstavničkom domu državnog parlamenta itd. Nije tačno. Ovdje niko ne smije, pogotovo na nižim nivoima, od centrala. Rukovodstva tih stranaka koje treba da formiraju vlast nemaju strategije šta žele, šta hoće. Oni svi žele u vlast, a ustvari ne znaju kako, ne znaju kako objasniti svom dijelu biračkog tijela, koje je već počelo da negoduje zašto se udruživati i ići u koalicije s onima koji su im do jučer bili politički suparnici. Na osnovu kritike na njihov račun oni su dobijali izbore“, navodi Pećanac.
Odgovornost svih stranaka
Stranke koje bi trebale činiti vlast još nisu sa sobom riješile da li će se ona formirati po nacionalnim blokovima kakvi već postoje, ili da se formira proevropski blok koji zagovara SDP, a koji bi činili SDA i stranke u FBiH, ali bez dva HDZ, kaže urednik portala dnevnik.ba Milan Šutalo.
„Imamo, zapravo, dvije oprečne tendencije. Iščekuje se i formiranje Doma naroda da se vidi da li ova druga opcija, koju zagovara SDP, bi imala dovoljan broj zastupnika u domovima naroda. To je razlog zbog čega je ovaj cijeli proces usporen“, navodi Šutalo.
Predizborna obećanja pobjednika upravo na nivou kantona su došla u koliziju s onim što se radi u praksi. Bilo je i ponude ostavki, poput one koju je dao Tomo Vidović, šef Kantonalnog odbora SDP Tuzla, jer se zastupnici ove stranke protive koaliranju sa SDA.
Vidović kaže kako je je na potezu odgovornost koja vodi realizaciji programskih koalicija:
„Postoji odgovornost svih političkih stranaka čiji su zastupnici izabrani da se ovaj proces što brže obavi, da se što prije konstituira i izvršna vlast i da na taj način počne funkcioniranje vlasti na novom konceptu - i očekuje se na vrlo preciznim programskim prvacima djelovanja budućih vlada, od kantonalnih, federalne do Vijeća ministara BiH. Na taj način bi se potvrdila i značajnija odgovornost prema građanima budući da je već dva mjeseca proteklo od održanih općih izbora u BiH.“
Posljedice bi mogle biti višestruke, kaže Šutalo:
„Možemo imati situaciju da ćemo imati vlade u tehničkom mandatu koje ne mogu donositi nikakave valjane odluke i nije dobro da donese, jer su se dogodili izbori u međuvremenu, jako dugo. Sjećate se situacije u Mostaru kad je godinu dana čak trajao izbor gradonačelnika. Alternativa tome je da se, ukoliko se ne postigne dogovor, može ići i na neke izvanredne izbor, ali to je ogroman trošak itd. Ja ipak mislim da će doći do nekog razumnog rješenja, da će se formirati onakva parlamentarna većina koja bi bila reperezent volje svih triju naroda BiH.“
Činjenica da su kantoni uspjeli blokirati državu pokazala je i u kom pravcu bi mogle da se kreću ustavne promjene, koje su bile i okosnica predizbornih kampanja.
Zakonski rok je istekao, a posljedice sežu do toga da će kasniti i imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH, mandatara federalne vlade, a u konačnici i formiranje Doma naroda BiH. Preko najnižih nivoa vlasti tako se prelamaju politički dogovori pobjedničkih stranaka.
Svi rokovi za formiranje Doma naroda FBiH već su prošli, a najveći krivci za to su kantonalne skupštine koje nisu dostavile liste kandidata Centralnoj izbornoj komisiji BiH na provjeru. Povrh svega, ni sve kantonalne skupštine nisu formirane.
A i one koje jesu tek su bile ceremonija uručivanja certifikata zastupnicima. Član CIK-a BiH Suad Arnautović upozorava da kašnjenje ima višestruke posljedice, tim prije što Dom naroda FBiH ima značajne uloge.
„Jedna je vezana za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije jer nominiraju mandatara za izbor Vlade Federacije. Druga važna funkcija je izbor pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Zašto je to važno? Mi imamo npr. jedan vrlo važan dokument - zakon o popisu stanovništa koji bi bilo neophodno čim prije usvojiti. To je izbjegao da usvoji stari saziv Doma naroda. Ja i ovim putem apeliram i mislim da postoji i pravni i ustavni osnov da se sazove Dom naroda u starom sazivu i da izglasa taj zakon. Ali ako to ne uradi, treba sačekati novi saziv, a novi saziv ako idemo ovim tempom, daj Bože da se konstituira do kraja februara“, kaže Arnautović.
U suštini radi se o tome da se preko najnižeg nivoa priprema teren za parlamentarnu većinu na državnim, koje još nema, smatra zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Nermin Pećanac.
„Ovdje je suštinsko pitanje: kad dođe do vlasti, koliko će te neprincipijelne koalicije trajati? Sad se kaže da je to blokiranje od strane kantona prema Domu naroda, pa od Doma naroda, odnosno federalnog parlamenta prema Predstavničkom domu državnog parlamenta itd. Nije tačno. Ovdje niko ne smije, pogotovo na nižim nivoima, od centrala. Rukovodstva tih stranaka koje treba da formiraju vlast nemaju strategije šta žele, šta hoće. Oni svi žele u vlast, a ustvari ne znaju kako, ne znaju kako objasniti svom dijelu biračkog tijela, koje je već počelo da negoduje zašto se udruživati i ići u koalicije s onima koji su im do jučer bili politički suparnici. Na osnovu kritike na njihov račun oni su dobijali izbore“, navodi Pećanac.
Odgovornost svih stranaka
Stranke koje bi trebale činiti vlast još nisu sa sobom riješile da li će se ona formirati po nacionalnim blokovima kakvi već postoje, ili da se formira proevropski blok koji zagovara SDP, a koji bi činili SDA i stranke u FBiH, ali bez dva HDZ, kaže urednik portala dnevnik.ba Milan Šutalo.
„Imamo, zapravo, dvije oprečne tendencije. Iščekuje se i formiranje Doma naroda da se vidi da li ova druga opcija, koju zagovara SDP, bi imala dovoljan broj zastupnika u domovima naroda. To je razlog zbog čega je ovaj cijeli proces usporen“, navodi Šutalo.
Predizborna obećanja pobjednika upravo na nivou kantona su došla u koliziju s onim što se radi u praksi. Bilo je i ponude ostavki, poput one koju je dao Tomo Vidović, šef Kantonalnog odbora SDP Tuzla, jer se zastupnici ove stranke protive koaliranju sa SDA.
Vidović kaže kako je je na potezu odgovornost koja vodi realizaciji programskih koalicija:
„Postoji odgovornost svih političkih stranaka čiji su zastupnici izabrani da se ovaj proces što brže obavi, da se što prije konstituira i izvršna vlast i da na taj način počne funkcioniranje vlasti na novom konceptu - i očekuje se na vrlo preciznim programskim prvacima djelovanja budućih vlada, od kantonalnih, federalne do Vijeća ministara BiH. Na taj način bi se potvrdila i značajnija odgovornost prema građanima budući da je već dva mjeseca proteklo od održanih općih izbora u BiH.“
Posljedice bi mogle biti višestruke, kaže Šutalo:
„Možemo imati situaciju da ćemo imati vlade u tehničkom mandatu koje ne mogu donositi nikakave valjane odluke i nije dobro da donese, jer su se dogodili izbori u međuvremenu, jako dugo. Sjećate se situacije u Mostaru kad je godinu dana čak trajao izbor gradonačelnika. Alternativa tome je da se, ukoliko se ne postigne dogovor, može ići i na neke izvanredne izbor, ali to je ogroman trošak itd. Ja ipak mislim da će doći do nekog razumnog rješenja, da će se formirati onakva parlamentarna većina koja bi bila reperezent volje svih triju naroda BiH.“
Činjenica da su kantoni uspjeli blokirati državu pokazala je i u kom pravcu bi mogle da se kreću ustavne promjene, koje su bile i okosnica predizbornih kampanja.
