Šta građani Bosne i Hercegovine misle jedni o drugima i o državi u kojoj žive pokazala su nedavno provedena istraživanja na uzorku od 1.000 ispitanika, koje je uradila agencija Puls na zahtjev Fondacije Fridrih Ebert. Zanimljivost ovog istraživanja je da građani iz sva tri konstitutivna naroda misle da u BiH nema nacionalizma i diskriminacije. Sa druge strane Bošnjaci, Srbi i Hrvati smatraju da BiH ovakva kakva jeste nema budućnost.
Građani BiH, prema ovom istraživanju, nisu nacionalisti, niti vole diskriminaciju. Tri četvrtine svih ispitanika za sebe kaže da nema nacionalnih predrasuda, a i kod biranja prijatelja nacionalnost im nije važna. Bošnjaci sa 87 posto, Hrvati sa 86 posto i Srbi sa 93 posto ne slažu se da loš negativan stav prema nečijoj nacionalnosti treba izraziti diskriminacijom i nepružanjem pomoći.
Međutim, kada su u pitanju pogledi na funkcionisanje države, i Bošnjaci i Srbi i Hrvati o tome imaju različita mišljenja, kaže voditelj istraživanja profesor Božo Skoko:
„Pokazalo se da velika većina bošnjačkih ispitanika i dalje se bori za ukidanje entitetskih institucija i jačanje države. Međutim, Srbi i Hrvati se zalažu za očuvanje entiteta, odnosno za tri entiteta u BiH. Tu nema slaganja“, kaže Skoko.
Ovakvi stavovi su normalni jer među građanima nema problema sve dok se ne umiješaju kolektiviteti i politika, smatra psiholog Srđan Puhalo:
„Kad vi odete u Sarajevo, ili kad neko iz Sarajeva dođe u Banja Luku, u principu na individualnom planu vi nemate nekih velikih problema. Sastanete se sa ljudima, pričate. Nema mržnje, nema sukoba - čak naprotiv. Ali kad se to dovede na nivo kolektiviteta i kad se to prepusti političarima, situacija se zakomplikuje“, ocjenjuje Puhalo.
Saglasnost o političarima
Kada su u pitanju stereotipi, istraživanje je pokazalo da pripadnici sva tri konstitutivna naroda u BiH o sebi misle da su pošteni, marljivi i gostoljubivi. Dok svi o svima misle da su dvolični.
"Mislim da će sad poslije ukidanja viza bar ove mlade generacije, koje ne poznaju tu vrstu stereotpa ali na njima odrastaju, vjerovatno početi da razbijaju svoje zablude bar o svojim susjedima“, kaže profesor Mladen Mirosavljević.
Međutim, i ovo istraživanje je pokazalo da kada je u pitanju odgovornost za rat oko toga nema saglasnosti. Svako vidi svoje krivce. Razlike su, prema riječima Skoke, očite i kada se postavi pitanje šta jedni očekuju od drugih:
„Hrvati i Srbi od Bošnjaka traže da ne zloupotrebljavaju državne i entitetske institucije, čak više od 50 posto ispitanika, te da budu manje isključivi prema Srbima i Hrvatima. Srbi, za razliku od Hrvata, očekuju od Bošnjaka da postanu svjesni svoje krivnje za rat i da se ispričaju. To Hrvati ne traže. I Hrvati i Bošnjaci očekuju od Srba da postanu svjesni svoje krivnje za rat, da se ispričaju, čak 82 posto bošnjačkih ispitanikab te 61 posto hrvatskih ispitanika, te traže da pokažu više odgovornosti prema BiH“, navodi Skoko.
Bošnjaci, Srbi i Hrvati, ipak, u jednom su saglasni, dodaje Skoko:
„Tamo gdje se slažu svi ispitanici je da je BiH, ovakva, podijeljena, država bez budućnosti. Ono što se slažu ispitanici kod sva tri naroda, a to je da jedino i jedan i drugi i treći narod moraju dati bolje političare.“
Dakle, saglasnosti oko budućnosti BiH ima kod građana, samo da još da sačekamo da narod izabere neke političare koji će se bolje dogovarati. Ni nakon tek održanih opštih izbora analitičari ne očekuju korak naprijed. Takvih političara u BiH još nema, smatra Puhalo.
„Čini mi se u BiH ne postoji jedan zajednički imenitelj koji bi objednio sve tri etničke grupe ili građane BiH ka određenom i zajedničkom cilju koji je prihvatljiv za sve tri etničke grupe“, zaključuje Puhalo.
Građani BiH, prema ovom istraživanju, nisu nacionalisti, niti vole diskriminaciju. Tri četvrtine svih ispitanika za sebe kaže da nema nacionalnih predrasuda, a i kod biranja prijatelja nacionalnost im nije važna. Bošnjaci sa 87 posto, Hrvati sa 86 posto i Srbi sa 93 posto ne slažu se da loš negativan stav prema nečijoj nacionalnosti treba izraziti diskriminacijom i nepružanjem pomoći.
Međutim, kada su u pitanju pogledi na funkcionisanje države, i Bošnjaci i Srbi i Hrvati o tome imaju različita mišljenja, kaže voditelj istraživanja profesor Božo Skoko:
„Pokazalo se da velika većina bošnjačkih ispitanika i dalje se bori za ukidanje entitetskih institucija i jačanje države. Međutim, Srbi i Hrvati se zalažu za očuvanje entiteta, odnosno za tri entiteta u BiH. Tu nema slaganja“, kaže Skoko.
Ovakvi stavovi su normalni jer među građanima nema problema sve dok se ne umiješaju kolektiviteti i politika, smatra psiholog Srđan Puhalo:
„Kad vi odete u Sarajevo, ili kad neko iz Sarajeva dođe u Banja Luku, u principu na individualnom planu vi nemate nekih velikih problema. Sastanete se sa ljudima, pričate. Nema mržnje, nema sukoba - čak naprotiv. Ali kad se to dovede na nivo kolektiviteta i kad se to prepusti političarima, situacija se zakomplikuje“, ocjenjuje Puhalo.
Kada su u pitanju stereotipi, istraživanje je pokazalo da pripadnici sva tri konstitutivna naroda u BiH o sebi misle da su pošteni, marljivi i gostoljubivi. Dok svi o svima misle da su dvolični.
Saglasnost o političarima
Kada su u pitanju stereotipi, istraživanje je pokazalo da pripadnici sva tri konstitutivna naroda u BiH o sebi misle da su pošteni, marljivi i gostoljubivi. Dok svi o svima misle da su dvolični.
"Mislim da će sad poslije ukidanja viza bar ove mlade generacije, koje ne poznaju tu vrstu stereotpa ali na njima odrastaju, vjerovatno početi da razbijaju svoje zablude bar o svojim susjedima“, kaže profesor Mladen Mirosavljević.
Međutim, i ovo istraživanje je pokazalo da kada je u pitanju odgovornost za rat oko toga nema saglasnosti. Svako vidi svoje krivce. Razlike su, prema riječima Skoke, očite i kada se postavi pitanje šta jedni očekuju od drugih:
„Hrvati i Srbi od Bošnjaka traže da ne zloupotrebljavaju državne i entitetske institucije, čak više od 50 posto ispitanika, te da budu manje isključivi prema Srbima i Hrvatima. Srbi, za razliku od Hrvata, očekuju od Bošnjaka da postanu svjesni svoje krivnje za rat i da se ispričaju. To Hrvati ne traže. I Hrvati i Bošnjaci očekuju od Srba da postanu svjesni svoje krivnje za rat, da se ispričaju, čak 82 posto bošnjačkih ispitanikab te 61 posto hrvatskih ispitanika, te traže da pokažu više odgovornosti prema BiH“, navodi Skoko.
Bošnjaci, Srbi i Hrvati, ipak, u jednom su saglasni, dodaje Skoko:
„Tamo gdje se slažu svi ispitanici je da je BiH, ovakva, podijeljena, država bez budućnosti. Ono što se slažu ispitanici kod sva tri naroda, a to je da jedino i jedan i drugi i treći narod moraju dati bolje političare.“
Dakle, saglasnosti oko budućnosti BiH ima kod građana, samo da još da sačekamo da narod izabere neke političare koji će se bolje dogovarati. Ni nakon tek održanih opštih izbora analitičari ne očekuju korak naprijed. Takvih političara u BiH još nema, smatra Puhalo.
„Čini mi se u BiH ne postoji jedan zajednički imenitelj koji bi objednio sve tri etničke grupe ili građane BiH ka određenom i zajedničkom cilju koji je prihvatljiv za sve tri etničke grupe“, zaključuje Puhalo.
