Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Podjeljeni stavovi bosanskih Hrvata povodom izmjena Ustava


Hrvatski parlament, arhivska fotografija
Parlament Hrvatske usvojio je promjene Ustava kojima je predviđeno da hrvatski državljani bez prebivališta u ovoj zemlji ubuduće na izborima biraju tri poslanika u Saboru. Dva HDZ-a iz BiH ocjenjuju to kao redovne aktivnosti Hrvatske na putu na EU, dok opozicione hrvatske partije smatraju da su ove izmjene diskriminacija za Hrvate u BiH.

Na narednim izborima za hrvatski Sabor i predsjednika države hrvatski državljani u BiH imaće pravo glasa samo na četiri mjesta - u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u BiH. Bez obzira na broj glasača u dijaspori, koju velikim dijelom čini BiH, osigurana su fiksno tri mjesta u Saboru, umjesto dosadašnjih do 12 koje su, podsjetimo, uglavnom popunjavali predstavnici dva bh. HDZ-a na listi HDZ-a Republike Hrvatske.

Izmjene Ustava Republike Hrvatske usvojene su nakon sporazuma hrvatskog HDZ-a i SDP-a. Na tragu su pregovora Republike Hrvatske sa EU, zbog čega su ih podržali u HDZ-u BiH.

Ivo Miro Jović, član Predsjedništva stranke za naš radio kaže:

„Republika Hrvatska je već na samom pragu ulaska u europsku zajednicu zemalja. Ne treba nitko biti teretom takvoj želji.“

Uoči glasanja o ustavnim promjenama predstavnici HDZ-a BiH i hrvatskog HDZ-a potpisali sporazum o saradnji koji, uz ostalo, pretpostavlja i podršku Borjani Krišto, kandidatkinji HDZ-a BiH, za hrvatskog člana Predsjedništva u BiH. Ustavne promjene u Republici Hrvatskoj podržali su i svi zastupnici dijaspore u Saboru.
Ivo Miro Jović

Jedan od njih, Ivan Bagarić iz BiH naglašava kako se radi o kompromisnom rješenju koje neće ugroziti obaveze Republike Hrvatske koje ima kao potpisnica Dejtonskog sporazuma prema hrvatskim državljanima u BiH:

„Mislim da je važnije od toga da Hrvatska napravi jednu ozbiljnu strategiju svog odnosa prema svojim državljanima izvan države.“

Iako su u prvim istupima izmjene hrvastkog Ustava odbacili, u HDZ 1990. kasnije su reagirali izjavom u kojoj podsjećaju da nijedan hrvatski državljanin ne gubi državljanstvo, niti glasačko pravo.

Predsjednik stranke Božo Ljubić naglasio je kako će nakon izbora u BiH uslijediti ustavne promjene koje su za sudbinu hrvatskog naroda mnogo važnije.

Također je poručio:

„Njegujmo patriotizam prema zemlji BiH. To je prvi preduvjet da izgradimo državu u kojoj ćemo moći živjeti dostojanstveno kao ravnopravan narod i kao pojedinci.“

Za razliku od dva bh. HDZ-a, sporazuam Kosor - Milanović, kasnije pretočen u ustavne promjene, u HSP-u, ali i Narodnoj stranci Radom za boljitak ocijenjen je diskriminirajućom odlukom. U znak protesta Jerko Ivanković, predsjednik Narodne stranke, nedavno je sa svojim pristalicama pokušao blokirati i granični prijelaz kroz Neum prema Dubrovniku.

U HSP-u pokušaja blokade nije bilo, ali su ustavne promjene nazvali izdajničkim.

„Nijedna zemlja u svijetu nema da u svom ustavu definira koliko će biti biračkih mjesta", kaže Jerko Ivanković iz NSRB.

Zvonko Jurišić, HSP: „Očito da su Hrvati BiH moneta za potkusurivanje čim treba nešto u Hrvatskoj dogovoriti.“
Slavo Kukić

Zanimljivo je kako se oko ustavnih promjena u Republici Hrvatskoj po pitanju glasanja dijaspore nisu uspjeli složiti ni predstavnici Biskupske konferencije. Dok je biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić odluku nazvao štetnom, biskup banjalučki Franjo Komarica na posljednjoj sjednici Biskupske konferencije upozorio je na probleme koji postoje u BiH ocijenivši ih prioritetnijim.

„Da sam kao Hrvat, kao katolik građanin BiH, moje domovine. Hrvat ima i mora imati pravo u svojoj domovini BiH - konkretno u Banjoj Luci, u Posavini, u Sarajevu i u svakom drugom dijelu“, rekao je on.

Profesor na mostarskom Sveučilištu Slavo Kukić naglašava da promjena Ustava u Republike Hrvatske u suštini ništa nisu promijenile jer je i dalje temeljno pitanje treba li Hrvate iz BiH, kako konstitutivan narod, tretirati kao dijasporu Republike Hrvatske.

„Prema tome, suštinsko je pitanje je li ih uopće trebalo svrstavati među Hrvate Australije, Amerike, Gradišćanske i tako dalje“, kaže Kukić.

Odluke hrvatskog Sabora za Kukića su, ipak, važne jer se radi o svojevrsnoj poruci Hrvatima u BiH da se okrenu svojoj domovini.

„Hrvatima BiH ovo jeste znak da svoju budućnost trebaju tražiti ne po bijelom svijetu nego kod svoje vlastite kuće“, zaključuje on.

****
Pročitajte i ovo:
Crnogorski Ustav ostavlja mogućnost izručenja
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG