Dostupni linkovi

BiH: Odluka CIK-a vodi ka ustavnoj nestabilnosti


Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, 17. mart 2011
Političkom nadmudrivanju stranaka koje su formirale vlast u Federaciji BiH na jednoj strani, i dva HDZ-a na drugoj, u četvrtak je novu dimenziju dala Centralna izborna komisija.

Ta institucija, prvi put od svog nastanka, donijela je odluku kojom poništava izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, ali i onu koja se tiče konstituisanja Doma naroda Federalnog parlamenta.

„Prva odluka je da se utvrđuje da izbori za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nisu provedeni u svih 10 kantona u skladu s odrebama Izbornog zakona BiH, te nisu bili ispunjeni ni uslovi za njegovo konstituisanje. Druga odluka je da se poništava izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz razloga što smo utvrdili da ovaj izbor u oba doma Parlamenta Federacije BiH nije proveden u skladu sa Izbornim zakonom BiH. I treće su zapravo tri zaključka kojima se kantonalnim skupštinama koje do sada nisu provele izbore nalaže da hitno zakažu sjednicu“
, pojasnila je predsjednica Komisije Irena Hadžiabdić.

Još u srijedu, bilo je neizvjesno šta može odlučiti Centralna izborna komisija s obzirom da joj dva doma Parlamenata Federacije nisu dostavili dokumentaciju o izboru vlasti u ovom bh. entitetu.

Novi razgovori


Iako odluka donesena u četvrtak nije pravosnažna, u HDZ-u BiH kažu da je očekivana. Na naše pitanje šta dalje nakon odluke Centralne izborne komisije, član Predsjedništva te političke partije Marinko Čavara odgovara:

„Ostaje mogućnost da se ponovo dogovara, razgovora. Mislim da to nema alternative. A u narednom periodu će se završiti izborni proces kroz sve županije, tako da možemo imati, ja se nadam, i dogovor, a isto tako i normalnu, legalnu i ustavnu vlast u FBiH.“

„Sada je najbolje rješenje da ove osobe koje su nelegalno ušle u prostore ministarstava ne konzumiraju dalje ove pozicije, da se pristupi daljim razgovorima s ciljem da se dođe do dogovora koji će omogućiti da se uspostavi legalna i legitimna vlast u Federaciji“, kaže predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić.

Uprkos odluci Centralne izborne komisije, predstavnici stranaka koje su formirale vlast na federalnom nivou nastavljaju da rade. Već za petak, odnosno subotu, zakazane su sjednice oba doma Parlamenta na kojima je planirano usvajanje budžeta. Istovremeno kažu kako zvanično odluku nisu dobili, ali i kada dođe, protiv nje će se žaliti Ustavnom sudu BiH.

„Mi nastavljamo normalno sa svojim radom. A od Središnjeg izbornog povjerenstva koje je svo vrijeme kršilo Izborni zakon nismo drugo ništa ni očekivali“
, navodi predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlović.

„Ova zemlja ima svoje institucije. Kada institucije ove zemlje odrade, a to je Ustavni sud FBiH, imaćemo rješenje ove situacije“
, tvrdi novoizabrani predsjednik Federacije BiH Živko Budimir.

Ustavni sud, a ne CIK


Odluku Centralne izborne komisije nevažećom smatraju i predstavnici stranaka okupljenih oko programske platforme na osnovu koje je i formirana vlast u Federaciji. Predsjednik HSP-a Zvonko Jurišić kaže kako je za njih jedino važeća odluka Ustavnog suda Federacije.

„Izborna komisija je zadužena isključivo za provedbu izbora, neposrednih i posrednih, a nikako za donošenje nekakvih odluka i ocjena je li nešto ustavno ili ne“
, navodi Jurišić.
CIK nema nadležnost da rješava po uloženim prigovorima na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije“, tvrdi Lidija Korać.


Centralnu izbornu komisiju ovih dana oštro je kritikovao SDP.

"Sukladno članku 6.2, točka 1 Izbornog zakona BiH, CIK nema nadležnost da rješava po uloženim prigovorima na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije“
, ustvrdila je Lidija Korać, članica Predsjedništva SDP-a, koja je prije nekoliko godina bila predsjednica Izborne komisije BiH.

Pravni ekspert Kasim Trnka ocjenjuje da se odlukama i zaključcima Centralne izborne komisije ulazi u period ustavne nestabilnosti sa vrlo nejasnim ishodom. Odluke i zaključke u pravnom smislu Trnka smatra kontradiktornim.

„Ako je ilegalno konstituisan Dom naroda Federalnog parlamenta, onda otpada svaka dalja priča i o imenovanju i predsjednika i potpredsjednika i vlade i usvajanju budžeta itd. A pogotovo ta tzv. treća odluka od CIK-a kojom se nalaže kantonima koji to nisu učinili da izvrše izbor. Pa šta je čekala Izborna komisija? Što nije odmah reagirala kad su oni početkom decembra propustili ustavni rok za imenovanje delegata u Dom naroda? Postavlja se sada pitanje da ulazimo u period krajnje ustavne nestabilnosti“
, ocjenjuje Kasim Trnka.

Čelni ljudi Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, nakon što zvanično dobiju odluku Centralne izborne komisije, imaju pravo da se u roku od 48 sati žale Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, čeka se i odluka Ustavnog suda Federacije BiH, a na osnovu identične žalbe kakva je podnesena Izbornoj komisiji. Tako se praktično nastavlja trakavica oko legalnosti izbora vlasti u Federaciji BiH. Za to vrijeme na čekanju je država, koja punih šest mjeseci ima vlast u tehničkom mandatu.

Pogledajte komentare (17)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG