Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Grahovac: Ekonomija BiH je na koljenima


Nikola Grabovac
Bosanskohercegovačka ekonomija je na koljenima, što zbog svjetske ekonomske krize, što zbog rata i kriminalne privatizacije. Predratna industrija u BiH važila je za jednu od najjačih u regiji. Danas, pak, mnogi od industrijskih giganata potpuno su propali, a neki se nalaze na samom rubu propasti.

Profesor ekonomije i menadžmenta Nikola Grabovac u intervjuu za naš radio kaže kako je bosanskohercegovačka ekonomija na nivou one koja je bila šezdesetih godina prošlog vijeka. Profesor Grabovac tvrdi da će stanje, zbog nestručnosti političara, biti i gore.

RSE: Profesore Grabovac, zbog čega je privatizacija provedena u BiH na način da su nekadašnji privredni giganti propali?

Grabovac:
Temeljni cilj svake privatizacije je da dođu novi vlasnici kompanija i da poboljšaju rezultate poslovanja kako bi bilo bolje ne samo vlasnicima nego i zaposlenima u tim kompanijama. Očito da to u BiH u preko 90 posto kompanija nije ostvareno, a razlog te situacije je posljedica nekompetentnih ljudi koji su, prvo, proveli privatizaciju, i drugo - nesposobnih ljudi koji su preuzeli te kompanije da njima upravljaju, da rukovode, jer vjerovatno nisu imali neke motive za poboljšanje poslovanja nego da pojedine dijelove prodaju, rasprodaju i da dođu do keš novca. I zbog toga privatizacija u BiH u većini kompanija nije uspješna.
Mi smo ponudili da čak besplatno akademska zajednica da svoje kadrove da pomognemo u iznalaženju i rješavanju problema, ali očito je da to strukture iz vlasti to ne interesira.


RSE: Znači li to du su je, zapravo, vodili nestručni ljudi. I uopšte, jesu li tražili pomoć akademske zajednice?

Grabovac: Mislim da se vrlo loše radilo, da se ne traži pomoć akademske zajednice. Mi smo na savjetovanju koje smo imali prije godinu na Vlašiću, a potom i u Vitezu, se ponudili da čak besplatno akademska zajednica da svoje kadrove da pomognemo u iznalaženju i rješavanju problema, ali očito je da to strukture iz vlasti to ne interesira i u proteklom periodu nikoga nisu angažirali. Zato nam je situacija u privredi ovakva kakva jeste.

RSE: Pojedini ekonomski stručnjaci krive, pored vlasti, i međunarodnu zajednicu za koju kažu da je nametnula koncept prema kojem treba razrušiti privrednu strukturu BiH, velike kompanije, pa onda razrušene prodati u dijelovima. Slažete li se vi sa takvom ocjenom?

Grabovac: Ne slažem se u cijelosti sa takvom ocjenom, pogotovo što je ona ne samo u tom segmentu prisutna u BiH, nego je to jednostavno pokušaj traženja alibija da se mi opravdamo. I u ekonomskoj situaciji, evo tu na privatizaciji, tražimo alibi, kao da je neko treći kriv, a isto tražimo i u poslovanju privrede - pod pojmom svjetske ekonomske krize mi sve opravdavamo. Sigurno da je ekonomska svjetska kriza ima negativni utjecaj i na BiH, međutim, mi nemamo upće nikakvih programa, nemamo ni monetarno-kreditne, financijske, industrijske politike itd.

Ulazimo u tešku ekonomsku situaciju


Centralna banka BiH
RSE: Do 1992. godine BiH je bila podijeljena na regije koje su bile ekonomski kompatibilne. Dejtonski sporazum je učinio da, primjerice, firma ostane u jednom entitetu, a radnici u drugom. Koliko je to narušilo ukupan ekonomski sistem BiH i njene privredne gigante?

Grabovac: Sigurno da ima i tih utjecaja. Međutim, očito je da su ponovo nesposobni ljudi u funkciji da procjenjuju kompaniju lokalno i da pokušavaju da upravljaju. Pojedinci bi htjeli da dominiraju nad čitavom kompanijom, drugi bi htjeli da izvrše separaciju. I ta je politika prisutna u svim oblastima - i u nogometu i u privredi i u visokom obrazovanju itd.

RSE: Kako pomoći ljudima? Pedest posto nezaposlenih je u BiH i veliki broj od njih su, zapravo, nekada radili u privrednim gigantima.

Grabovac:
Zaposleni čovjek je jedini generator razvoja privrede i generator razvoja društva i problema penzionera. Ako čovjek prima plaću i ako radi u pozitivnoj kompaniji, on će sa svojom plaćom već prvog otići da kupi šećer, brašno, ulje i platiće PDV. A ako je primio plaću, onda se mora platiti i doprinos u penzioni fond, u zdravstveni fond itd. E koje su to sad mjere? Mi u monetarno-kreditnoj sferi nemamo uopće politike i podsticaja domaćih firmi. Fomiranje velikih trgovinskih lanaca je također protiv privered BiH. Onda pitanje našega kursa, konvertibilne marke - očito da ni američki dolar ne izdražava ovolike pritiske i polako pada. Ali mi smo „vrlo jaka“ privreda, naša marka je vrlo čvrsta, ona se ne mijenja i ne propada. Mislim da u ovoj sitauciji očito je da nekompetentni ljudi odlučuju oko ovih stvari - i meni je jako žao što BiH ulazi u tešku ekonomsku situaciju. A rekao sam prije već šest, sedam godina: „Ako počnemo sada sa privrednom reformom, treba nam najmanje 10 do 15 godina da dođemo do 1992. godine razvoja.“

RSE: Gdje smo sada, u kojoj smo godini, profesore?

Grabovac: Ja mislim da smo negdje bliže 1960-oj nego da smo u nekakvim pozitivnim pomacima naprijed. Ljudi se zadovoljavaju sa siromaštvom, sa bijedom, sa neizlaskom. Naši građani su jako strpljivi, i to daje političarima veliku podršku da imaju vremena da predlože mjere - ali ima narod granice dokad može trpjeti.

Pogledajte komentare (7)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG