Dostupni linkovi

Droga u rukama stotinu hiljada mladih u BiH


Edukacija u terapijskoj zajednici Kampus, Kanton Sarajevo
Preko 100.000 mladih u Bosni i Hercegovini ili konzumira ili se bavi preprodajom droge. Ovo su procjene Policijske misije EU u BiH u saradnji sa entitetskim policijama.

Preciznih statističkih podataka, međutim, nema niko jer u zemlji još uvijek ne postoji ured za suzbijanje zloupoterbe opojnih droga. Nevladine organizacije, roditelji i ljekari na različite načine bore se sa jednom od najtežih pošasti modernog doba.

Razgovarali smo sa nekim od ljudi koji su se odlučili da spas od droge pronađu u terapijskim zajednicama. Sve njihove priče liče jedna na drugu.

„Uvijek sam mislio mogu se zadržati na nečemu što je kao manje, trava, alkohol, malo će heroin, svega ću pomalo – ali ne ide to tako. Čovjek izgubi sve konce. Barem ja sam izgubio - i sebe i svoju porodicu, naravno. Nisam više mogao normalno da rasuđujem, bio sam rob tome svemu. Nisam mogao sa djevojkom izaći, razgovarati bez toga, nisam mogao s roditeljima biti, razgovarati. Znači nisam mogao uopšte funkcionisati da nisam nadrogiran“, priča Dino koji se drogirao 20 godina.

U Bosni i Hercegovini preko 300 ovisnika trenuto se se nalazi na odvikavanju u raznim terapijskim zajednicama.

Kao i u većini slučajeva, počelo je sa travom, stigao je do metadona - i do zida kada više nije znao šta dalje. Pomoć je potražio u Terapijskoj zajednici Udruženja PROI, smještenoj nadomak Kaknja. Tamo je već 13 mjeseci:

„Nisam uopšte mogao da zamislim da je to nešto ovako, da se može čovjek može osjećati živim, tako da mogu reći da mi je ovo mjesto vratilo život, ono što sam ja želio, iako sam ja nekad mislio da je to nemoguće, da nikad neću moći da povratim svoj život i da se osjećam kao čovjek.“

U Bosni i Hercegovini preko 300 ovisnika trenuto se se nalazi na odvikavanju u raznim terapijskim zajednicama. Oko 800 njih liječi se u medicinskim ustanovama koristeći metadonsku terapiju. Igor Lončar bivši je ovisnik i tri godine boravi u Terapijskoj zajednci KS u Rakovici:

„Imao sam sreću da nisam završio na heroinu. Obično ta priča ide da momci većinom završe na heroinu, ja sam imao sreću da nisam, ali podjednako sam uništio svoj život.“

Zaštita od infektivnih bolesti

Pored komuna, terapijskih zajednica i liječenja u medicinskim ustanovama, u BiH se koristi i takozvani program smanjenja štete. Udruženje građana PROI iz Sarajeva na taj način ovisnicima obezbjeđuje sterilan pribor kao zaštitu od raznih infektivnih bolesti.

Terapijska zajednica udruženja PROI kod Kaknja.
Takođe, članovi ovog udruženja u ruševnim objektima, gdje se okupljaju ovisnici, skupljaju pribor koji su koristili za drogiranje.

Samo u jednom danu u samom centru Sarajeva skupili su oko pet kilograma otpada, šprica, kašika i konzervi. Samir Ibišević, predsjednik ovog udruženja, kaže da ovaj nekonvencionalni program nekima može zvučati čudno, no daje rezultate kada je riječ o prevenciji od infektivnih bolesti:

„Mi u okviru tog programa distribuiramo sterilni injenkcioni materijal, zatim distribuiramo brošure s određenim edukativnim sadržajima koji se odnose na infektivne bolesti, na spriječavanje overdoza, na što sigurnije injektiranje itd. Želimo kroz taj program da spriječimo širenje infektivnih bolesti, da omogućimo tim ljudima koji žele da se drogiraju da oni rade to sa što manje štete po sebe i po okolinu.“

Balkanski problem

Iako nema preciznih statističkih podataka o broju ovisnika u Bosni i Hercegovini, procjenjuje se da preko 20 posto mladih između 15-e i 24-e godine konzumira neku od droga. Od tog broja, preko 70 posto je mlađe od 20 godina, a 35 posto su maloljetnici.

Roditelji najčešće kasno vide problem, a borba sa drogom je dugotrajna, kaže Nermina Hrvić, iz tuzlaskog udruženja Nada. Ovo udruženje okuplja roditelje ovisnika:

„Niko neće da prihvati činjenicu da su to, ustvari, bolesnici koji zaslužuju istu pažnju kao i svi ostali hronični bolesnici, ali, nažalost, u većini slučajeva nailaze na ignoranciju, odbacivanje i tretira ih se kao osobe najnižeg reda.“

O problemu narkomanije malo se govori u Bosni i Hercegovini iako je stanje, prema tvrdnjama nevladinih organizacija, alarmantno. Nerijetko se dešava da se u dvorištima škola i obdaništa pronalaze šprice i ostali pribor za konzumiranje droga.

Takođe, neposredna blizina škola najčešće je mjesto na kom se preprodaju droge.
U državnim institucijama kažu da jer narkomanija problem ne samo BiH nego čitavog Balkana. BiH se vrlo često nađe na balkanskoj ruti trgovine drogom i dobar dio tih narkotika zadržava se tu.

„Ono što je karakteristika u posljednje vrijeme jeste da to nije više samo tranzit kroz BiH, to je i zadržavanje većeg broja opojnih sredstava u BiH.Ta činjenica implicira na povećanje onih koji konzumiraju drogu u BiH“, navodi državni ministar sigurnosti Sadik Ahmetović.

U BiH još nije uspostavljen ured za suzbijanje zloupoterbe opojnih droga. Za njegovo uspostavljanje još nije data saglasnost entitetskih ministarstava unutarašnjih poslova. Ni na nivou entiteta ne postoji jedinstvena evidencija ovisnika.

Na poražavajuće podatke više puta upozorila je i Policijska misija EU u BiH u saradnji sa entitetskim policijama, koji su procijenili da u BiH ima oko 100.000 mladih koji su ili konzumenti ili se bave preprodajom droge.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG