Dejtonski sporazum je donio mir, ali je došlo vrijeme da se ide korak dalje i moraju biti provedene ustavne reforme kako bi se BiH suočila sa izazovima i zahtjevima evropskih integracija, rekao je Valentin Inzko na Diplomatskoj akademiji u Beču, tokom panel diskusije o temi "BiH na raskršću, Dejtonski sporazum - blagoslov ili prokletstvo".
Incko je ocijenio da je dogovor iz 2006. godine o promjeni Ustava bio korak ka dobrom putu.
On je podsjetio da BiH nije ispunila “mapu puta za liberalizaciju viznog režima" i da će u vezi sa ovim pitanjem kasniti šest mjeseci za Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom, koje će se od 1. januara naći na bijeloj šengenskoj listi.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je u Beču na panel diskusiji treba "ući u kvalitativne izmjene cijelog ustavnog sistema”.
Željko Komšić"Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je krvavi rat, koji je bacio na koljena zemlju u svakom smislu. Sistem Dejtonskog sporazuma je, međutim, pokazao masu nedostataka“, rekao je Komšić, ustvrdivši da "sva tri konstitutivna naroda osjećaju frustraciju."
On je u Beču na panel diskusiji o Dejtonskom sporazumu naveo da su "ovim sistemom totalno diskriminisani građani BiH, koji se ne izjašnjavaju ni kao Srbi ni kao Hrvati ni kao Bošnjaci, kao i nacionalne manjine".
"Ovakvo ustavno uređenje proizvodi to da njegove institucije nemaju dovoljno kapaciteta da ostvari sve ono što je pred nama, a to je članstvo u EU i NATO. Imamo i institucionalne probleme kada vodimo pregovore sa njima“, rekao je on.
Bivši specijalni koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu Erhard Busek zatražio je tokom diskusije više odgovornosti od političara u BiH, upozorivši na izvjestan "umor od širenja EU" u nekim zemljama Unije.
Političi direktor u Ministarstvu inostranih poslova Austrije Stefan Lene zabrinut je zbog, kako je naveo, "nacionalističke retorike, koja je prisutna, i stavljanje u pitanje zajedničke države".
Mirko Pejanović, profesor sa Univerziteta u Sarajevu, rekao je da je za dostizanje evropske političke egzistencije potrebna pomoć međunarodne zajednice i da je ustavna reforma neizbježna, ali da je za nju nephodan pritisak međunarodne zajednice.
Panel diskusiju " BiH na raskršću, Dejtonski sporazum - blagoslov ili prokletstvo" organizovalo je hrvatsko udruženje "Napredak" u saradnji sa bečkom Diplomatskom akademijom i Institutom za Podunavlje i srednju Evropu (IDM).
Izvor: Srna
Incko je ocijenio da je dogovor iz 2006. godine o promjeni Ustava bio korak ka dobrom putu.
On je podsjetio da BiH nije ispunila “mapu puta za liberalizaciju viznog režima" i da će u vezi sa ovim pitanjem kasniti šest mjeseci za Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom, koje će se od 1. januara naći na bijeloj šengenskoj listi.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je u Beču na panel diskusiji treba "ući u kvalitativne izmjene cijelog ustavnog sistema”.
On je u Beču na panel diskusiji o Dejtonskom sporazumu naveo da su "ovim sistemom totalno diskriminisani građani BiH, koji se ne izjašnjavaju ni kao Srbi ni kao Hrvati ni kao Bošnjaci, kao i nacionalne manjine".
"Ovakvo ustavno uređenje proizvodi to da njegove institucije nemaju dovoljno kapaciteta da ostvari sve ono što je pred nama, a to je članstvo u EU i NATO. Imamo i institucionalne probleme kada vodimo pregovore sa njima“, rekao je on.
Bivši specijalni koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu Erhard Busek zatražio je tokom diskusije više odgovornosti od političara u BiH, upozorivši na izvjestan "umor od širenja EU" u nekim zemljama Unije.
Političi direktor u Ministarstvu inostranih poslova Austrije Stefan Lene zabrinut je zbog, kako je naveo, "nacionalističke retorike, koja je prisutna, i stavljanje u pitanje zajedničke države".
Mirko Pejanović, profesor sa Univerziteta u Sarajevu, rekao je da je za dostizanje evropske političke egzistencije potrebna pomoć međunarodne zajednice i da je ustavna reforma neizbježna, ali da je za nju nephodan pritisak međunarodne zajednice.
Panel diskusiju " BiH na raskršću, Dejtonski sporazum - blagoslov ili prokletstvo" organizovalo je hrvatsko udruženje "Napredak" u saradnji sa bečkom Diplomatskom akademijom i Institutom za Podunavlje i srednju Evropu (IDM).
Izvor: Srna
