U postkonfliktnom društvu, poput bosanskohercegovačkog, ne čini se posebno opravdanim sigurnosna pitanja i dalje držati u ekskluzivnoj domeni ovdašnjih vojno-političkih elita. Stoga stručnjaci smatraju da se pitanjima sigurnosnih rješenja treba baviti i civilno društvo.
Iz tog razloga, nevladina organizacija Atlantska inicijativa pokrenula je časopis “Demokratija i sigurnost u jugoistočnoj Evropi”, pomoću kojeg će se u proces evroatlantskih integracija BiH uključiti civilno društvo, ali i akademska zajednica.
Među građanima Bosne i Hercegovine, unazad 20 godina, ustalio se pojam demokratije, međutim, malo ko razumije suštinu i značaj pojma sigurnosti. U pronalaženju najracionalnijih, najboljih i najsvrsishodnijih sigurnosnih rješenja za BiH ali i cijeli region, itekako se treba uključiti civilno društvo, kaže profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Nerzuk Ćurak.
Nerzuk Ćurak, foto: Midhat Poturović
„BiH je, rekao bih, posljednja tranzicijska zemlja jugoistočne Evrope kada su u pitanju evroatlantske sigurnosne organizacije sa aspekta prisustva ideje evroatlantske sigurnosti unutar civilnog društva. Generalno, u ovom našem nekom posttotalitarnom, postsocijalističkom ambijentu, pitanja sigurnosti su nekako uvijek bila ekskluzivna, elitistička pitanja vojno-političke elite, a u samo društvo ta pitanja gotovo da se ni na koji način nisu spuštala i diskutirala“, objašnjava Ćurak.
Prema riječima profesora Ćurka, razvoj demokratije usko je povezan sa pitanjima sigurnosti.
„Može doći do zloupotrebe demokracije od strane sigurnosnih agencija, a s druge strane, demokracija može biti ugrožena ako same političke zajednice nemaju adekvatne odgovore na sigurnosne izazove. Znači, radi se o jednoj simbiotičkoj koopciji u kojoj žive demokracija i sigurnost“, dodaje on.
Dobra uređenost važna za BiH u NATO
Demokratija i sigurnost predstavljaju glavne pretpostavke za društveni progres. Pojam demokratije već odavno je prisutan među građanima, međutim, pojam sigurnosti većina bh. građana ne shvata, kaže docent na Fakultetu političkih nauka, Vlado Azinović.
„Potreba za sigurnošću je jedna od temeljnih ljudskih potreba i obično je simbolizirana krovom nad glavom. Međutim, nekoliko generacija, uključujući i našu unazad, ljudi s ovih prostora bili su u poziciji da im taj krov nad glavom bude ugrožen, da se na njega puca, da se iz njega bježi, da on gori, a da se osjećamo nesigurno u njemu. Mislim da je rasprava o sigurnosti, o sigurnosnim rješenjima za cijeli ovaj prostor, ne samo potrebna, nego i nužna“, smatra Azinović.
Dobra uređenost u oblasti sigurnosti države itekako je značajna za buduće članstvo u NATO-u, koje će omogućiti BiH da da svoj doprinos međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti, kaže ambasador Velike Britanije u BiH, Michael Tatham i dodaje:
„Mi vjerujemo da će sa članstvom u NATO-u BiH osigurati svoju stabilnost i sigurnost, kao i nivo integracija u euroatlantsku zajednicu. NATO će, također, omogućiti BiH da igra ulogu u osiguranju međunarodne sigurnosti i stabilnosti, što već dijelom radi u Iraku i Afganistanu. Ovaj
Michael Tathamsimbolizam je značajan jer je BiH od korisnika međunarodnih napora za stabilnost postala zemlja koja doprinosi sigurnosti u svijetu. Nedavna odluka NATO ministara vanjskih poslova da se BiH pridruži Akcionom planu je dobrodošao korak naprijed. Sada treba uraditi sporazum o registraciji vojne imovine, što je uslov da bi se prihvatio prvi godišnji program BiH. Nadam se da će to biti uskoro.“
Ambasador Kraljevine Norveške u BiH, Jan Brath, ističe da pristupanja NATO-u nije pitanje samo za državne institucije.
„Nije samo na Ministarstvu odbrane, niti čak na Vladi ove zemlje, da postane članica NATO-a. To je pitanje cijele zemlje i naravno njenih građana, što je i osnovna snaga država članica Sjevernoatlantskog saveza. Bez te podrške, NATO ne bi bio ono što je danas – NATO je savez demokratije, tržišne ekonomije, pluralnih političkih sistema, vladavine prava – i to su osnovni principi koji NATO savezu daju njegovu snagu“, kaže Brath.
Bosna i Hercegovina pozvana je da pristupi akcionom planu za članstvo u NATO-u krajem aprila, na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Talinu. Međutim, iako je BiH odlučno radila na provođenju reforme odbrane, za provedbu MAP-a ostao je još jedan uslov, a to je da BiH završi popis cjelokupne vojne opreme na svom teritoriju, tačnije da 69 perspektivnih lokacija vojne imovne prenese u vlasništvo Ministarstva odbrane BiH.
Stoga, značajno je da se u traženju najboljih sigurnosnih rješenja za BiH uključi i civilno društvo, jer će podrška građana BiH i njihova opredjeljenost za ulazak u NATO imati veliki uticaj prilikom pristupanja BiH punopravnom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu.
*****
Pročitajte i ovo:
Prijem u MAP pokrenuće rješavanje problema
BiH dobila zeleno svjetlo za MAP
BiH predala zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO
BiH u NATO tek poslije političkog pomaka
Iz tog razloga, nevladina organizacija Atlantska inicijativa pokrenula je časopis “Demokratija i sigurnost u jugoistočnoj Evropi”, pomoću kojeg će se u proces evroatlantskih integracija BiH uključiti civilno društvo, ali i akademska zajednica.
Među građanima Bosne i Hercegovine, unazad 20 godina, ustalio se pojam demokratije, međutim, malo ko razumije suštinu i značaj pojma sigurnosti. U pronalaženju najracionalnijih, najboljih i najsvrsishodnijih sigurnosnih rješenja za BiH ali i cijeli region, itekako se treba uključiti civilno društvo, kaže profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Nerzuk Ćurak.
„BiH je, rekao bih, posljednja tranzicijska zemlja jugoistočne Evrope kada su u pitanju evroatlantske sigurnosne organizacije sa aspekta prisustva ideje evroatlantske sigurnosti unutar civilnog društva. Generalno, u ovom našem nekom posttotalitarnom, postsocijalističkom ambijentu, pitanja sigurnosti su nekako uvijek bila ekskluzivna, elitistička pitanja vojno-političke elite, a u samo društvo ta pitanja gotovo da se ni na koji način nisu spuštala i diskutirala“, objašnjava Ćurak.
Prema riječima profesora Ćurka, razvoj demokratije usko je povezan sa pitanjima sigurnosti.
„Može doći do zloupotrebe demokracije od strane sigurnosnih agencija, a s druge strane, demokracija može biti ugrožena ako same političke zajednice nemaju adekvatne odgovore na sigurnosne izazove. Znači, radi se o jednoj simbiotičkoj koopciji u kojoj žive demokracija i sigurnost“, dodaje on.
Dobra uređenost važna za BiH u NATO
Demokratija i sigurnost predstavljaju glavne pretpostavke za društveni progres. Pojam demokratije već odavno je prisutan među građanima, međutim, pojam sigurnosti većina bh. građana ne shvata, kaže docent na Fakultetu političkih nauka, Vlado Azinović.
„Potreba za sigurnošću je jedna od temeljnih ljudskih potreba i obično je simbolizirana krovom nad glavom. Međutim, nekoliko generacija, uključujući i našu unazad, ljudi s ovih prostora bili su u poziciji da im taj krov nad glavom bude ugrožen, da se na njega puca, da se iz njega bježi, da on gori, a da se osjećamo nesigurno u njemu. Mislim da je rasprava o sigurnosti, o sigurnosnim rješenjima za cijeli ovaj prostor, ne samo potrebna, nego i nužna“, smatra Azinović.
Dobra uređenost u oblasti sigurnosti države itekako je značajna za buduće članstvo u NATO-u, koje će omogućiti BiH da da svoj doprinos međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti, kaže ambasador Velike Britanije u BiH, Michael Tatham i dodaje:
„Mi vjerujemo da će sa članstvom u NATO-u BiH osigurati svoju stabilnost i sigurnost, kao i nivo integracija u euroatlantsku zajednicu. NATO će, također, omogućiti BiH da igra ulogu u osiguranju međunarodne sigurnosti i stabilnosti, što već dijelom radi u Iraku i Afganistanu. Ovaj
Ambasador Kraljevine Norveške u BiH, Jan Brath, ističe da pristupanja NATO-u nije pitanje samo za državne institucije.
„Nije samo na Ministarstvu odbrane, niti čak na Vladi ove zemlje, da postane članica NATO-a. To je pitanje cijele zemlje i naravno njenih građana, što je i osnovna snaga država članica Sjevernoatlantskog saveza. Bez te podrške, NATO ne bi bio ono što je danas – NATO je savez demokratije, tržišne ekonomije, pluralnih političkih sistema, vladavine prava – i to su osnovni principi koji NATO savezu daju njegovu snagu“, kaže Brath.
Bosna i Hercegovina pozvana je da pristupi akcionom planu za članstvo u NATO-u krajem aprila, na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Talinu. Međutim, iako je BiH odlučno radila na provođenju reforme odbrane, za provedbu MAP-a ostao je još jedan uslov, a to je da BiH završi popis cjelokupne vojne opreme na svom teritoriju, tačnije da 69 perspektivnih lokacija vojne imovne prenese u vlasništvo Ministarstva odbrane BiH.
Stoga, značajno je da se u traženju najboljih sigurnosnih rješenja za BiH uključi i civilno društvo, jer će podrška građana BiH i njihova opredjeljenost za ulazak u NATO imati veliki uticaj prilikom pristupanja BiH punopravnom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu.
*****
Pročitajte i ovo:
Prijem u MAP pokrenuće rješavanje problema
BiH dobila zeleno svjetlo za MAP
BiH predala zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO
BiH u NATO tek poslije političkog pomaka
