Dostupni linkovi

BiH bi teško podnijela novi val krize


Ilustracija
U BiH, koja nikada nije izašla iz postratne ekonomske krize, sve je teže živjeti. Ogromna nezaposlenost i zaduženost, uništena privreda i osiromašeno stanovništvo, sa privlegovanom političkom elitom - slika je bh. današnjice u kojoj niko ne želi javno reći u kakvoj se dubokoj ekonomskoj i socijalnoj krizi zemlja nalazi, te šta bi se moglo desiti dođe li pod udar nove recesije.

Novi val krize koja se iz SAD-a prelijeva u eurozonu, zemlje poput BiH teško će podnijeti, jednoglasni su u ocjeni bh. ekonomisti. Jedna za drugom u duboku krizu zbog prezaduženosti ušle su daleko razvijenije i veće evropske zemlje od BiH - poput Grčke, Portugala, Irske, Italije. Od kraja rata do danas, u BiH se mnogo više troši nego što se zarađuje, zaduženje raste, privredne proizvodnje gotovo da nema, a stranih investicija sve je manje.

Milojević: Prema mojim računicama, imamo nešto oko 650 dolara po stanovniku i spadamo u najsiromašnije narode na svijetu.
Ekonomska kriza u BiH daleko je veća i ozbiljnija nego što o tome danas iko u zemlji želi govoriti, upozorava prof. Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini.

„Mi prvo ne računamo dobro bruto društveni proizvod. Nije istina da mi imamo 4.500 dolara po stanovniku, odnosno 6.500 KM, a prije prije rata smo imali oko 1.700 dolara sa onakvom privredom, onolikom zaposlenošću. To znači da u naš društveni proizvod ulaze dugovi, krediti, deficiti i radničke doznake iz inostarnstva. To je više od polovice društvenog proizvoda. I onda imamo na papiru bogatstvo, a na ulici siromaštvo. Prema mojim računicama, imamo nešto oko 650 dolara po stanovniku i spadamo u najsiromašnije narode na svijetu. Znači, skoro dolar dnevno po stanovniku, a to je neka mjera krajnjeg siromaštva u svijetu“, kaže Milojević.

Bh. preduzeća su u prvih šest mjeseci ove godine imala pola milijarde eura gubitka, koliko za cijelu prošlu godinu, navode ekonomisti pozivajući se na polugodišnje izvještaje domaćih kompanija. Prema procjenama, ovaj trend će se nastaviti i do kraja godine, u kojoj bi se zbog toga polumilionskoj armiji nezaposlenih u BiH moglo pridružiti još oko 20.000 ljudi. Tim prije što se iz BiH najviše izvozi u zemlje Evropske unije koje se sada suočajavu sa recesijom, ističe međunarodni stručnjak za razvojnu ekonomiju Zlatko Hurtić.

„Mi smo izvozno orijentirani prema Evropi, a ukoliko i Evropu zahvati recesija, jer obično Evropu zahvati recesija kad god zahvata i SAD s obzirom da velike evropske zemlje su vezane svoj izvoz za SAD, onda bismo i mi imali određenih problema da plasiramo naš izvoz u te neke vodeće evropske zemlje koje su nama bitni partneri. S druge strane, svaka nova recesija, ukoliko bi se pojavila, ja ne mislim da će do nje doći, će imati i dodatni negativni efekat na mogućnosti da privlačimo strane investicije jer se pokazalo da je i u prethodnoj recesiji to bio jedan veliki nedostatak“, ocjenjuje je Hurtić.

Dijelimo sudbinu Evrope

Ono što je za BiH u ovom trenutko ipak povoljno je slabljenje američkog dolara jer u ovoj valuti plaćamo vanjski dug, napominje Hurtić.
Ilustracija

„To bi moglo imati i povoljnije posljedice po BiH u smislu količine dolara koje bismo mi morali davati za otplatu duga. Kakva će biti mogućnost daljeg kretanja vrijednosti dolara u odnosu na euro je teško previdjeti s obzirom da se i euro suočava sa problemima, ali možemo očekivati da će ovaj trend jačeg eura u odnosu na dolar trajati, kako međunarodni ekspreti govore, najmanje još godinu dana“, ističe on.

Bh. konvertibilna marka direktno je vezana za euro, pa će i njena stabilnost zavisiti od kretanja ove evropske valute, što BiH dovodi u direktnu vezu sa krizom u eurozoni, dodaje prof. Milojević.

„Mi dijelimo sudbinu Evrope. Koliko bude slabio euro, toliko će slabiti i konvertibilna marka, jer u smaoj suštini mi nemamo svoj novac. Mi imamo euro jer je pokriće konvertibilne marke sto posto u euru. To znači da je konvertibilna marka faktički novčani surogat zato što su sve naše monetarne rezerve u euru“, napominje Milojević.

Iz prvog udara finansijske krize iz 2008. godine BiH izašla je stihijski i bez intervencija i pomoći domaće vlasti koja, iako je najavljivala, nije učinila ništa da bi smanjla njene posljedice, kaže predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Jago Lasić.

„Bez nekog velikog utjecaja vlasti, BiH je, zahvaljujući izlasku iz krize naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, izašla iz recesije. Sve zemlje koje su bile u recesiji radile su kresanje kamatne stope skoro na nulu. U BiH nije došlo, dapače, došlo je do suprotnog pravca, tako da ne vidim nekih velikih doprinosa vlasti unutar BiH, bilo koje razine, da su pomogli nešto u izlasku BiH iz tog recesijskog perioda“, navodi Lasić.

Uzmu li se u obzir svi dosadašnji pokazatelji teškog privrednog, ekonomskog i socijalnog stanja u BiH, nije teško zamisliti u kakvoj bi se situaciji mogla naći zemlja dođe li pod udar novog talasa recesije. Profesor Milojević ističe da se problemi u BiH, kao i u zemljama eurozone, gomilaju godinama, ekonomija se urušava, zaduženost raste, a zapadne zemlje emitovale su puno više novca na tržište nego je bilo realnog pokrića.

Nasuprot tome, dodaje Milojević, stoji realna ekonomija Istoka i ekonomski centar se seli iz SAD-a u Kinu, a zatim Rusiju i Indiju, koje će, procjenjuje Milojević, postati nove svjetske ekonomske sile.

Pogledajte komentare (5)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG