Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zemlja berlinskih zidova


Mostar je najeklatantniji primjer podijeljenog grada u BiH, Foto: Midhat Poturović
Uz obilježavanje 20. godišnjice od pada Berlinskog zida bh. intelektualci pokušali su odgovoriti na pitanje: Šta je nama Berlinski zid; uzroci i posljedice - 20 godina poslije.

Dok je za Nijemce rušenje zida značilo slobodu i ujedinjenje, za područje ex Jugosalvije od tada počinje proces razjedinjenja, što ubrzo rezultira i ratovima.

Rušenjem Berlinskog zida srušen je i komunizam, što je u zemljama regiona značilo oslobađanje od ''željezne rukavice'', ali za narode u ex Jugoslaviji, koji su imali demokratičniji socijalizam, značilo je neizvjesnost i strah, kaže Jasna Bakšić – Muftić, profesorica na sarajevskom Pravnom fakultetu:

„Kad govorimo o padu Berlinskog zida i padu komunizma u istočnoj Evropi, ja mislim da je Berlinski zid itekako uticao na događaje u bivšoj Jugoslaviji. U SFRJ je to otvorilo pitanje nove distribucije političke moći, redefiniranja ustavnog režima, jer je jedan kredibilitet u širim razmjerama, koji je imala komunistička ideologija, pao. Pitanje legitimiteta Saveza komunista kao političke sile, zatim pitanje prošlosti i suočavanja sa Drugim svjetskim ratom, jer se nikad na ovom prostoru nije desilo pravo suočavanje, otvorili su ogromno polje i ogroman izazov pred bivšom Jugoslavijom.“

Berlinski zid je srušen da bi se ujedinila jedna nacija, a ovdje su postavljeni zidovi govori filozof Ugo Vlaisavljević:

„U cijeloj istočnoj Evropi su sa tim padom nestali svi ostali zidovi. Naime, istočna Evropa se priključila Evropi. Međutim, mi koji nismo nikako dotad imali zidove - mislim da smo bili u veoma privilegiranoj poziciji, pogotovu u poređenju sa zemljama istočne Evrope, poput Poljske, Rumunije, Bugarske itd - naprosto poslije te famozne ’89. godine čitav ovaj pjezaž ovdje sav je ispunjen zidovima. Neki su doduše nevidljivi, neki su jezičke barijere, neki su barijere koje se sastoje od određenih dokumenata, ali imamo i veoma vidljive stvari, poput rampi, graničnih zidova, graničnih policija, vojski - i cijela priča oko rata se na kraju završila postavljanjem zidova.“


Zidovi su u glavama ljudi


Njemački ambasador u BiH Jozef Šmit, praveći poređenje Berlinskog i bosanskih zidova, kaže kako taj historijski trenutak koji je oslobodio Nijemce istovremeno označio geto za zemlje koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije:

„Razvoj situacije u Jugoslaviji, osobito u BiH za koju možemo reći da je srce bivše Jugoslavije, išao je upravo u suprotnom pravcu. Za Njemačku popuštanje Sovjetskog Saveza bio je faktor koji je omogućio Njemačkoj da se ponovo ujedini, ali u tom bivšem srcu bivše Jugoslavije je zbog toga došlo do krvavih ratova.“

Nekadašnji Jugosloveni čudili su se kako je moguće da u jednom evropskom Berlinu ljudi ne mogu niti u posjetu porodici u drugom dijelu grada, da su generacije odrastale bez kontakta sa svojim vršnjacima dvije ulice dalje.

Danas se Nijemci šokiraju kada dođu u Mostar i shvate da mladi iz istočnog nikad nisu bili u zapadnom dijelu grada, i obrnuto, iako i ne postoji fizički izgrađen zid, kaže njemački ambasador u BiH Jozef Šmit:

„Zidovi počinju sasvim nevidljivo, u glavama ljudi. Međutim, oni nikoga više ne ograničavaju nego onoga ko ih prihvati kao vlastite granice.“


Profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravko Grebo kaže kako je sudbina Bosne i Hercegovine duboko prožeta simbolikom zidova, kroz vijekove:

„Nije samo Mostar. Tu je i Sarajevo kao primjer podijeljenog grada. Ti gradovi su, ali doslovno, podijeljeni. I podijeljeni na mnogo tragičniji način nego što je to bio Berlin za sve ove godine. Pošto zid predstavlja, naravno, i prepreku, ali predstavlja i odrednicu identiteta - ako ne udarite u nešto ne znate ko ste, ne bi bilo zgodno da udarate ovako na kant - on je na neki način ili okruženje ili limes koji je prolazio kroz BiH, naša sudbina.“


Zidovi , ma koliko čvrsti bili jednom će morati da se uklone, smatra naši sagovornici. Najrealnije je vjerovati da će se to desiti kako bi se nacije na prostoru bivše Jugoslavije ponovo ujedinile, ali ovaj put u evropsku zajednicu u formi građanskog zajedništva.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG