Dostupni linkovi

Šokantne zarade u bankarskom sektoru: Za mjesec 220.000 KM


Bosnia-Herzegovina -- Convertible mark banknotes and coins are pictured in Zenica, 20Jan2011
Gotovo šokantno zvuče podaci koje su objavile porezne uprave u BiH, a prema kojima mjesečna primanja pojedinih zaposlenika u bankarskom sektoru premašuju 100.000 KM.

U prvih pet mjeseci tekuće godine najveće primanje dobio je službenik jedne mikrokreditne organizacije - u iznosu većem od 220.000 KM.

„U martu je isplaćeno u jednoj mikrokreditnoj organizaciji primanje od 220.249,98 KM. Bankarske organizacije, odnosno finansijski sektor i finansijsko posredovanje prednjače u ovim isplatama. Drugopozicionirani je također iz bankarske organizacije, i taj iznos je 97.689,36 KM“, kaže Mila Štrkić, glasnogovornica Porezne uprave RS.
Iako primanje u slučaju bankarskog sektora podrazumijeva i postotke koji se dobijaju iz različitih kreditnih akcija, slični iznosi su i za evropske standarde visoki.

Visoki iznosi mjesečnih primanja u bankarskom sektoru, ali i osiguravajućim društvima, zabilježeni su i u Federaciji. Prema podacima Federalne porezne uprave kreću se od 92.000 do 180.000 KM.

O navedenim iznosima, većina građana Sarajeva može tek sanjati:

„Kako mi zvuči? Pa nenormalno! Potpuno.“

„Nenormalno! Ne mogu da vjerujem!“

„Do kraja života, ne znam, da li bih stigao to zaraditi.“

„Dvjesta!?!? Jao!! To je nemoguće! Ja ne mogu da vjerujem! Pa moja sestra i njen muž žive od 300 maraka! Jedva sastavljaju kraj s krajem. To je bruka i sramota, bolan. Bjež'. Ma nemam šta više da kažem.“


Prosječnom penzioneru u BiH trebale bi 53 godine da primi iznos zaposlenika Mikrokreditne organizacije iz RS, radniku sa prosječnom platom 22 godine rada.

Iako je primanje širi pojam od plate i često, u slučaju bankarskog sektora, podrazumijeva i postotke koji se dobijaju iz različitih kreditnih akcija, slični iznosi su i za evropske standarde visoki.

„Nema nikakve ekonomske logike da bi bila ta plata, osim ako ima neko po ugovoru da je to procentualno u odnosu na dobit. Mislim, ima više varijanti po kojima to može funkcionisati, ali da je nerealno – apsolutno da“, kaže Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista Swoft.

Notari sa najvećim primanjima

Rezultati istraživanja koje je nedavno proveo web portal koji posreduje pri zapošljavanju, posao.ba, pokazali su da najveće plate u Bosni i Hercegovini imaju ekonomisti, farmaceuti i pravnici, dok najmanje zarade radnici u proizvodnji.

Vedrana Maglajlija, istraživač na projektu, navodi posao notara kao jedno od najunosnijih zanimanja:

Ilustrativna fotografija
„Definitivno najveća primanja u našoj zemlji imaju notari, koji sa prosječnom mjesečnom platom i ostalim beneficijama koje su specifične za to zanimanje, primaju oko 9.000 KM. Treba napomenuti da se ovdje radi o prosječnim primanjima, dakle, u zavisnosti od grada, radnog iskustva i nekih ostalih faktora plata za ove pozicije može biti puno viša.“

Na plate u bankarskom sektoru država ne može uticati, ali može na kamate u mikrokreditnim organizacijama ili cijenu notarskih usluga, kaže Mensud Lakota iz Saveza udruženja potrošača BiH. Dodaje kako sa kamatnim stopama do 40 posto ne treba čuditi da primanja mogu biti toliko visoka:

„Imate institucija koje su formirane ne iz potrebe građana, nego jednostavno – vjerovatno lobiji koji su odradili svoj dio posla u tome, svakako i notari, da sada ne govorim mikrokreditne organizacije i još neke institucije, jednostavno su donijeli takve zakone i takve propise da se ljudi enormno bogate za jedno kratko vrijeme. Običan narod može samo gledati, iz prostog razloga što, prije svega, ne može nikako uticati na to.“

Statistički podaci pokazuju kako su plate u javnom sektoru i oblasti finansijskog posredovanja konstantno najveće, dok su u granama koje stvaraju novu vrijednost najmanje. Tako se, primjerice, u Agenciji za osiguranje depozita, plate - navodno -kreću od 8.000 do 15.000 KM, dok je inžinjer u tekstilnoj industriji plaćen sa oko 950 KM.

„Kod nas su plate u proizvodnji toliko male – neko u proizvodnji ima 400-500 maraka platu, a neko u drugom sektoru ima 15.000 – onda to stvarno jeste enormna razlika, ali to ne pokazuje da je to toliko skandalozno velika plata nekog direktora u finansijskom sektoru, nego da je žalosno niska u proizvodnji. Tu zaista postoji veliki disbalans i država bi trebala da poradi na tome“, navodi Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista SWOFT.

Prema podacima Svjetke banke, 600.000 osoba u Bosni i Hercegovini živi ispod opšte granice siromaštva u koju se ubrajaju svi koji imaju primanja manja od 120 eura mjesečno, dok svaki peti građanin živi od tri konvertibilne marke dnevno.
  • Slika 16x9

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Pogledajte komentare (5)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG