Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Daleko od pravde za žrtve ratnog seksualnog nasilja u BiH


Ulični performans protiv seksualnog uznemiravanja u Prištini, ilustrativna fotografija

Žrtve ratnog seksualnog nasilja suočavaju se sa brojnim problemima u pristupu pravosudnom sistemu u Bosni i Hercegovini, navedeno je u izvještaju “Kažnjavanje ratnog seksulanog nasilja - smjernice za suzbijanje nedosljednosti u odmjeravanju kazni“, nevladine organizacije TRIAL International u BiH.

Kroz analizu oko 100 presuda pred bosanskohercegovačkim pravosudnim institucijama uočeno je da se na različitim sudovima primjenjuje različiti načini za odmjeravanje kazni za ratno seksualno nasilje. Kazne su, zbog toga, niske i ne odgovaraju težini počinjenog krivičnog djela.

Potresne priče žrtava silovanja i seksualnog nasilja u brojnim procesima pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima iznijele su na vidjelo psihičke i fizičke traume koje su zbog torture i silovanja žene, ali i muškarci, prošli tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Ono što su doživjeli ostaće im urezano za cijeli život, tako pokazuju svjedočenja žrtava, poput onog, koje je bivša zarobljenica logora Čelebić i žrtva silovanja Grozdana Ćećez iz okoline Konjica, rekla pred Haškim tribunalom 1997. godine, tokom svjedočenja u predmetu protiv Zdravka Mucića, Hazima Delića, Esada Landže i Zejnila Delalića.

„Zgazio mi je ponos, više ne mogu sebi nikada da dođem, da budem žena kao što sam bila“, rekla je tada Grozdana Ćećez.

Konferencija u Sarajevu: Ratno silovanje se mora spriječiti
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:49 0:00

Na to je ukazala i mlada djevojka, žrtva silovanja iz Foče - svjedokinja 50, čiji je identitet zaštićen od javnosti na suđenju pred Haškim tribunalom u predmetu protiv Dragoljuba Kunarca, Zorana Vukovića i Radomira Kovača, još 2000. godine.

„On, pošto je završio, mislim na silovanje, sjeo je i zapalio cigaretu. Rekao je da bi on možda mogao i više i mnogo toga više, međutim, da sam vršnjakinja njegove kćerke, pa za sada neće“, dio je iz svjedočenja ove mlade djevojke iz Foče.

Dubinu patnje koje su žrtve silovanja i seksualnog zlostavljanja u ratu preživjele ne odražava i visina kazni koje se donose pred sudovima u Bosni i Hercegovini, navedno je TRIAL-ovom izvještaju. To isto je uočila i Bakira Hasečić iz udruženja „Žene žrtve rata“. Hasečić je za RSE rekla da se za razliku od presuda Haškog tribunala, od suda do suda u BiH razlikuju i kazne počiniteljima ovog zločina.

„Imamo velike razlike u izricanju kazni silovanja posebno kada se odnosi na djevojčice. Evo jedan primjer u Bijeljini, gdje sam prisustvovala u pratnji na suđenju, jednoj djevojčici, jer je bila djevojčica u momentu izvršenog zločina. Prvo su joj otkrili identitet. U hodniku se susrela sa počiniocem zločina i njegovim srodnicima i završila je u Hitnoj pomoći. Svjedočila je licem u lice i taj ratni zločinac je osuđen na tri godine. Imamo Sud Bosne i Hercegovine da ih osudi od pet, šest, sedam godina, zavisno od težine krivičnog djela. Kada je žena silovana više puta, dobije kaznu od sedam, osam, deset godina zatvora, što su minimalne kazne. Znajući šta znači sam čin silovanja za žrtvu, i sama sam preživjela, to je trajna trauma koja se ne može iz glave izbrisati i to su trajne posljedice“, objašnjava za RSE Bakira Hasečić.

Nisko odmjerene kazne mogu djelovati demotivirajuće za neke koje bi možda dale svoj iskaz o silovanju koje se dogodilo tokom rata u BiH, kaže za RSE Prijedorčanka Nusreta Sivac, prijeratna sutkinja i zarobljenica logora Omarska.

„Mislim da neće ostvariti onaj cilj, a to je i generalna i specijalna prevencija. Počinioci tih djela, ja sad govorim za moj grad Prijedor, koji su odgovarali za ratne zločine, pa i za seksualno zlostavljanje i silovanje neki od njih su već izdržali dvije trećine kazne i nalaze se na slobodi. I sad imamo taj paradoks. Oni su izišli i sad žive kao slobodni građani, a žrtve još uvijek lutaju u onim elementarnim pravima koja nisu do sada ostvarile, barem ovdje u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, u entitetu Republika Srpska, što se tiče bilo kakve satisfakcije, ne mislim samo na materijalnu. Žrtve seksualnog zlostavljanja su prepuštene same sebi“, kaže Sivac.

Najveći problem u sudskoj praksi predstavlja nedosljedna primjena olakšavajućih i otežavajućih okolnosti, što dovodi do niskih kazni za počinitelje ratnog seksualnog nasilja, rekla je u Sarajevu, na prezentaciji izvještaja „Kažnjavanje ratnog seksualnog nasilja“ autorica publikacije Kyle Delbyck.

Sudovi vrlo često pripisuju olakšavajuće okolnosti: Kyle Delbyck
Sudovi vrlo često pripisuju olakšavajuće okolnosti: Kyle Delbyck

„Jedan od glavni problema jeste nedosljedna primjena otežavajućih i olakšavajućih okolnosti pri odmjeravanju kazni. Ono što sudovi rade jeste da vrlo često pripisuju olakšavajuće okolnosti, koje su neznatne, odnosno nevažne, a otežavajuće okolnosti, koje bi trebale da imaju određenu snagu nisu uključene u proces odmjeravanja kazni. Posebno je problematično što se koriste takozvane osobito olakšavajuće okolnosti, koje služe da bi se smanjila kazna za određena krivična djela, ispod zakonom propisanog minimuma“, izjavila je Delbyck.

Kroz analizu oko 100 presuda na sudovima BiH uočeno je da se narušava pravda za žrtve. To dovodi u pitanje povjerenje žrtava u pravosudne institucije, rekla je novinarima Adrijana Hanušić - Bećirović iz nevladine organizacije Trial International BIH.

„Desi se da žrtva godinama čeka taj momenat da se kazni počinitelj i na kraju mu se izrekne minorna kazna u iznosu od možda tri do četiri godine. Ona, sve to vrijeme, iako je priželjkivala tzv. katarzu koju će proživjeti kroz to, ona biva razočarana u čitav sistem“, objasnila je Hanušić- Bećirović.

Kao otežavajuće okolnosti koje se navode, posebno na entiteskim sudovima, a prema izvještaju TRIAL-a su pogrešne je rod osobe koja je optužena ili je žrtva, želja žrtve za krivičnim gonjenjem, veće šteta nastala ratnim sukobom u mjestu počinjenja zločina, koja je minimalno povezana sa postupcima optuženog.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG