Lijepe vijesti za bh mljekare stigle su prošle sedmice iz EU. Naime, Ured Evropske unije (EU) za hranu i veterinarstvo (FVO) obavijestio je bh. institucije da se svi postupci koje je BiH predložila u Akcionom planu za kontrolu proizvodnje i prerade mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih za izvoz u EU, smatraju zadovoljavajućim. Time je dato zeleno svjetlo za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda bh. mljekara koje ispunjavaju uslove EU.
Ostalo je još da se ispoštuje procedura upisa mljekara na listu izvoznika u EU i bh proizvodi poput vajkrema ili livanjskog sira idu na police EU u narednih mjesec dana.
BiH je već uključena na popis zemalja koje ispunjavaju uslove za izvoz toplinski obrađenog mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, ali prije nego što izvoz može početi, BiH će morati dostaviti Evropskoj komisiji popis proizvodnih pogona koji su ocijenjeni kao usklađeni i predloženi za izvoz u EU.
Uslove za izvoz u EU ispunile su četiri mljekare: Megle, Milkos, Mlijeko produkt Dubica i Mljekara Livno i oni će svoje proizvode vrlo brzo moći plasirati, prvo na tržište Hrvatske a onda i ostalih zemalja.
Željko Marijan, direktor mljekare Livno koja će u Evropsku uniju izvoziti jedan od najprepoznatljivijih bh. brendova - Livanjski sir, zatim Cincar, Trapist, kaže kako su u toj mljekari već spremni za prvu pošiljku svojih proizvoda.
„Mi smo izvozili otprilike 70 posto livanjskog sira isključivo na tržište Hrvatske. Hrvatska je spremna da nas primi, a mi možemo, što se nas tiče, već sutra izvoziti, jer smo se mi pripremali kao da smo dobili prvi dan dozvolu. Mi smo se ponašali kao da zabrana nije ni bila. Takav je posao. Mi smo bili u kontaktu s ljudima, kontaktirali, dogovarali i čekali taj dan.“
Kemal Hrnjić, direktor Mljekare Meggle iz Bihaća, koja je prije ulaska Hrvatske u EU izvozila 40 miliona litara mlijeka na hrvatsko tržište, kaže da će trogodišnja obustava izvoza ipak imati posljedice jer su se kupci već preorjentisali, ali uz kvalitet i trud stvari se mogu popraviti.
„Bilo je to jedno značajno tržište za nas, bez kojeg smo ostali u jednom danu. Morali smo naći alternativna tržišta. Borili smo se dvije, tri godine, vrlo teško, ali evo, opstali smo zahvaljujući našoj zajedničkoj saradnji unutar Bosne i Hercegovine i regiona, ali ovo je za nas, ponavljam, vrlo značajna stvar da ćemo za mjesec, dva moći svoje proizvode ponovo plasirati na hrvatsko tržište i tržište Evropske unije. Ne možemo očekivati da će to ići tako brzo, da ćemo vratiti povjerenje potrošača u Hrvatskoj tako brzo, međutim, sigurni smo u ono što mi radimo, da je kvalitetno, da je dobro i da ćemo povratiti povjerenje i tog tržišta“, kaže Hrnjić.
Osim Hrvatske, pripremaju se, najavljuje Hrnjić i za izvoz u druge zemlje EU:
„Pripremamo se za izvoz u Italiju, Sloveniju, pa čak i u Austriju, Njemačku, gdje radi dosta naših iseljenika iz Bosne i Hercegovine. Smatramo da možemo biti korektni takmaci i na tim tržištima.“
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović objašnjava da je ovom dozvolom znatno olakšan i izvoz bh. proizvoda u Rusiju i Tursku jer će se transport moći vršiti preko zemalja Evropske unije.
„Rekao bih da smo na ovaj način riješili i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda za Tursku i Rusiju, a znate da smo proteklih sedmica i mjeseci tragali za dozvolom za provoz u ove zemlje.“
Šarović najavljuje da Ministarstvo i Ured za veterinarstvo sada već rade i na dobijanju dozvole za izvoz mesa peradi u EU, te napominje da BiH mora usvojiti još tri zakona kako bi time mogla dugoročnije riješiti problem izvoza prehrambenih proizvoda u evropsku porodicu.
„Ostaje nam obaveza da završimo započeti posao sa usvajanjem tri ključna zakona iz ove oblasti, zakona o veterinarstvu, hrani i zakona o poljoprivredi. FVO komisija će u Bosnu i Hercegovinu ponovo da dođe 2016. godine kako bi provjerila da li je ovaj sistem u BiH takav da garantuje kvalitet. Rekao bih da je pred nama jedna godina dana u kojoj treba da opravdamo ukazano povjerenje.“
Sve ove aktivnosti Ministarstva i Ureda za veterinarstvo potvrđuju, kažu proizvođači prehrambenih proizvoda, dai u strukturama vlasti postoje ljudi kojima je stalo da ekonomija ove zemlje stane na svoje noge. Njihovo zalaganje uliva nadu i daje podstrek domaćim privrednicima da rade više i bolje kako bi pokazali da se i BiH, bez obzira koliko je mala, ima čime pohvaliti.
