Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Političke igre zaustavljaju otvaranje državnog zatvora BiH


Izgradnja Državnog zatvora, fotoarhiv

Premda već šest mjeseci postoje tehničke pretpostavke da se Državni zatvor pusti u funkciju, u BiH još nije formiran kao institucija, kako bi se izabralo rukovodstvo, a potom i osoblje koje bi u njemu radilo.

Pored toga, Parlament BiH mora usvojiti i podzakonske akte neophodne da se zatvorenici mogu prebaciti iz entitetskih zatvora. U međuvremenu, teku garantni rokovi na opremu, a BiH za održavanje kompleksa i smještaj zatvorenika u entitetskim zatvorima plaća oko 450 hiljada eura mjesečno. Pri tome su i donatori najavili da bi, ako se nastavi ovim tempom, mogli zatražiti povrat uloženog novca.

Mada je u decembru prošle godine i zvanično tehnički primljen Državni zatvor BiH, on i nakon šest mjeseci ne radi i kao institucija zvanično ne postoji, jer Vijeće ministara BiH nije donijelo odluku o osnivanju. Umjesto toga još uvijek djeluje Jedinica za implementaciju Projekta njegove izgradnje, koja je nakon tehničkog prijema trebala prestati da postoji.

Tako najmodernija zatvorska institucija u zemlji u koju bi trebali biti smješteni osuđenici za najteža krivična djela, ratne zločine i organizovani kriminal, koje je presudio Sud BiH, nije primila prve zatvorenike, zbog političkih propusta.

I ne samo to, problem su i kadrovska rješenja, odnosno sporenja hoće li na čelu zatvora biti Hrvat ili Srbin. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović još prije nekoliko mjeseci je novinarima dao nagovijestiti kakav dogovor se čeka.

„Tačno je da sam ja u svim razgovorima koji su se ticali kadrova insistirao na tome da taj kadar, odnosno prvi čovjek u tom menadžmentu bude iz srpskog naroda“, rekao je Šarović.

No, ministar pravde BiH Josip Grubeša u razgovoru za Radio Slobodna Evropa navodi, da su problemi bili kašnjenje gradnje, probijanje rokova, tehnički prijem, ali ne i kadrovi.

„To što se u javnosti može čuti da su problem kadrovska rješenja, vjerujte mi da ja to tako ne vidim. Mislim prije svega da treba malo više odlučnosti od strane Vijeća ministara kako bi ovakvu, jednu vrlo značajnu instituciju u BiH stavili u funkciju“, dodaje on.

Izgrađen i potpuno opremljen zatvor površine 24 hiljade kvadrata zatvorenog prostora iako neuseljen, košta BiH.

„Moramo plaćati komunalije, imamo priključke struje, vode, tehničku opremu koju treba održavati tako da nas s te strane košta po tom pitanju. A s druge strane Sud BiH ne može upućivati u zatvor na nivou BiH nego mi moramo plaćati entitetima za smještaj zatvorenika. 482 zatvorenika i pritvorenika koliko sada trenutno imamo u zatvorima u entitetima, ministarstvo pravde sada plaća entitetima 20 eura po zatvoreniku, a već imamo najave iz entiteta da će se taj broj povećati na 50 eura“, ministar pravde BiH, Josip Grubeša.

Kad se sve sabere to iznosi nešto više od 450 hiljada eura. No, nije sva šteta u tome. Donatori, koji su sredstvima učestvovali u izgradnji zatvora, najavili su da bi mogli povući novac ukoliko uskoro ne bude otvoren. Jedan od najvećih je Evropska unija. Iako nisu izričito kazali da će povući novac, pozivaju bh vlasti na ozbiljnost kako bi zatvor postao operativan.

"EU smatra da su djelotvorno upravljanje zatvorima i za to prikladni objekti preduslov za vladavinu prava. Općenito gledano, bolje upravljanje zatvorima ključni je element za unapređenje pravosudnog sistema. EU je obezbijedila ukupno 10,8 miliona eura za izgradnju i opremanje zatvora, što je najveći doprinos od ukupnih 39,6 miliona eura", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica Delegacije EU u BiH, Jamila Milović-Halilović.

Problemi se kaleme jedan na drugi. Sve i da odmah bude izabrano rukovodstvo, biće neophodno osposobiti kadar koji bi radio u zatvoru, a prethodno raspisati konkurse. U međuvremenu, prema zakonu, zatvorenici kojima Sud BiH izrekne kaznu neće moći biti poslani na izdržavanje kazni u entitetske zatvore.

Pored toga, oni koji su stekli pogodnosti u entitetskim zatvorima moraju nastaviti i uživati ih, ali u zatvoru zatvorenog tipa to je neizvodljivo, te bi Parlament BiH morao usvojiti odgovarajuće akte. Ali, Parlament ne funkcioniše kao posljedica neformiranja vlasti, tako da je upitno hoće li i do kraja godine biti rješenja.

Prokleta avlija sa pet zvjezdica
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:32 0:00
Direktan link

U međuvremenu u entitetskim zatvorima kapaciteti su dovoljni, mada ne i pritvorski, kaže za RSE ministar pravde Federacije BiH, Mate Jozić. Bilo bi, dodaje, ekonomičnije da su pritvorenici u blizini suda, tačnije u Istočnom Sarajevu, gdje se zatvor i nalazi, jer bi se time smanjili i troškovi transporta.

„Glupo je da takav objekat koji je toliko koštao BiH da stoji dvije godine da nije u funkciji. Nama svijet i međunarodna zajednica pomažu, a najveći je problem što mi sami sebi nećemo pomoći“, navodi on.

Također, kako nam je potvrdio i ministar pravde BiH Grubeša, a na šta je ukazala i kancelarija za reviziju BiH, oprema koja se nalazi u zatvorima je instalirana i teče im garancija, iako se suštinski ne koriste.

Nesavjesno savjesni
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:22 0:00

Ibrahim Prohić, psiholog koji je veliki dio svoje karijere proveo radeći u kazneno popravnim zavodima unatoč negiranju ministra Grubeše smatra da se radi o političkoj igri oko imenovanja, odnosno da se na tome primjeru jasno vidi odnos prema državi.

„Svaka politička opcija među etabliranim strankama želi da kontrolira određene vitalne institucije u BiH. To je sa zatvorom samo jedan od primjera. Drugi razlog je što etablirane stranke ne žele da država funkcionira i oni su zapravo supstituirali sistem. Politički sistem u BiH i njegove institucije ne funkcioniraju. Oni koji imaju političku moć oni su zamijenili sistem i oni su zakon. To su po meni dva suštinska razloga zbog kojih se taj zatvor još uvijek ne stavlja u funkciju“, zaključuje Prohić.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG