Dostupni linkovi

Ugalj u BiH poslije Ukrajine opet na cijeni


Zagađenje koje se širi iz termoelektrane u Tuzli, na fotografiji iz decembra 2020.

Rat u Ukrajini jedan je od razloga zbog čega dva bloka termoelektrana u Tuzli i Kaknju nastavljaju sa radom, iako su trebali biti ugašeni do 2023. godine.

To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), jednog od dva bh. entiteta. Duvnjak je, inače, član vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA).

Dom naroda FBiH odobrio je 24. marta zahtjev entitetske Vlade i Elektroprivrede BiH, sa sjedištem u Sarajevu, daljnju upotrebu Bloka 4 u Tuzli na sjeveroistoku BiH i Bloka 5 u Kaknju, u centralnom dijelu BiH.

"Sve ove prilike i neprilike koje se dešavaju, pogotovo u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, opredjeljuju nas i usmjeravaju da moramo razmišljati o solucijama koje će u narednih nekoliko godina očuvati energetsku stabilnost naše države", rekao je Duvnjak.

On dodaje da su okolnosti takve da je "potrebno da se kroz proizvodnju u blokovima u Tuzli i Kaknju osigura dovoljna proizvodnja energije za domaće tržište, ali i za izvoz".

Prema usvojenoj informaciji u Domu naroda, rad dva bloka bio bi produžen do 2028. godine.

BiH ponovo krši pravila Energetske zajednice

Sekretarijat Energetske zajednice (EZ) saopštio je da je BiH ponovo prekršila pravila tog tijela, nakon, kako se ističe, jednostrane odluke Doma naroda Federacije BiH da produži rad dva bloka termoelektrana u Tuzli i Kaknju.

U saopštenju od 25. marta, u EZ ističu da očekuju da BiH do jula ove godine obavijesti Sekretarijat o mjerama preduzetim za ispravljanje kršenja pravne stečevine Energetske zajednice.

"Ovakva jednostrana odluka predstavlja jasno kršenja obaveza. Dotična dva postrojenja pri kraju su svog ograničenja od 20.000 sati. Rad preko granice od 20.000 sati negativno utiče na interese svih građana u Bosni i Hercegovini, jer je zagađenje zraka odgovorno za ozbiljne štete po zdravlje i okoliš, uključujući i preranu smrt zbog respiratornih bolesti, a uzrokuje i izuzetno visoke troškove koje društvo mora snositi u cjelini", navode u Energetskoj zajednici.

Kako je ograničen rad u Tuzli i Kaknju?

Ograničenje rada blokova 4 u Tuzli i 5 u Kaknju definisano je odlukama Ministarskog vijeća Energetske zajednice.

Nizom odluka između 2013. i 2016. godine, u skladu sa Direktivom o ograničenju emisija nečistoća u zrak iz velikih ložišta, predviđeno je da blokovi rade još makismalno 20.000 sati počevši od 1. januara 2018. godine.

EZ je 2018. godine, u skladu sa Odlukom Ministarskog vijeća iz 2016. godine, objavila popis velikih ložišta koja su trebala da budu uvršteni u nacionalne planove smanjenja emisija, odnosno njihovih gašenja.

Na spisku za Bosnu i Hercegovinu našla su se tri bloka u Federaciji BiH. To su blokovi 3 i 4 u Tuzli, te Blok 5 u Kaknju.

Ugalj alternativa za ruski gas

U Ministarstvu energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH opravdanje za produženje rada velikih ložišta na ugalj nalaze i u mogućoj nestašici gasa iz Rusije.

BiH je, prema zvaničnim podacima, zavisna od ruskog gasa koji stiže preko trenutno jedinog voda u Šepku, kod Zvornika, na granici BiH sa Srbijom.

Prošle godine, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, iz Rusije je uvezen gas vrijedan blizu 112 miliona maraka (oko 56 miliona evra).

"Zbog ukrajinsko-ruske krize mogućnost je prekidanja snadbijevanja plinom. Trebamo da imamo alternativu. U slučaju pada te mreže, trebamo da imamo dovoljno električne energije da pustimo u sistem i da se gas zamijeni, kao 'back up' solucija, sa električnom energijom", rekao je za RSE Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH.

No, u Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle ističu da Federacija BiH pokušava da iskoristi rat u Ukrajini za produžavanje rada velikih zagađivača na ugalj.

"Pokušava se iskoristiti rat u Ukrajini i, posljedično, porast cijena na evropskom tržištu električne energije, da se praktično zaradi na toj krizi izvozom energije i zato su im potrebni ti kapaciteti", kaže za RSE Denis Žiško, projekt koordinator u Centru.

Džindić nije želio za RSE da komentariše tvrdnje Žiška.

Nermin Džindić, ministar za energetiku, industriju i rudarstvo Federacije BiH, nije komentarisao tvrdnje da se pokušava "zarada" na ukrajinskoj krizi.
Nermin Džindić, ministar za energetiku, industriju i rudarstvo Federacije BiH, nije komentarisao tvrdnje da se pokušava "zarada" na ukrajinskoj krizi.

Međutim, tvrdi da ključan razlog za održanje u životu dva bloka, jesu izmjene Zakona o električnoj energiji FBiH, kojima se ograničava rast cijena električne energije.

Zašto je ograničen rast cijena struje?

Izmjenama Zakona, usvojenim su u Domu naroda FBiH 29. decembra 2021, predviđa se da Vlada FBiH mora ograničiti rast cijena električne energije privrednim subjektima ako na širem tržištu električne energije cijene budu rasle za više od 20 odsto..

"Pokušali smo objasniti na oba doma Parlamenta FBiH da je to loša odluka i da je to najgrublje kršenje propisa, odnosno Ugovora između BiH i Energetske zajednice", rekao je Džindić.

Početkom januara Vlada FBiH donijela je Odluku o ograničavanju povećanja cijena snadbijevanja električnom energijom.

Kao posljedicu te Odluke, u Elektroprivredi BiH tvrde da ne mogu poslovati pozitivno.

Na sjednici Doma naroda iznesena je i procjena gubitka od oko 80 miliona maraka (40 miliona evra).

"Znamo da je međunarodna zajednica protiv ovoga (stavljanja u pogon blokova 4 i 5), ali mi u ovim danima kada vidimo da se i atomske elektrane vraćaju u pogon i elektrane po Evropi, moramo prihvatiti ovo da bismo mogli isporučiti svima električnu energiju koji jesu potpisali ugovor i imati rezerve za havarijske situacije", rekao je Muhamed Kozadra iz Elektroprivrede BiH, na sjednici Doma naroda FBiH 24. marta.

U Elektroprivredi smatraju da bi nastavak radova dva bloka u Tuzli i Kaknju omogućilo planiranje i ostvarivanje pozitivnog poslovanja u ovoj godini.

Njihovim radom ostvarila bi se dodatna godišnja proizvodnja od 430 gigavat časova energije za plasman na tržište.

Šta ako se ugasi Blok 4 u Tuzli?

U ekološkim udruženjima smatraju da je Federacija BiH imala dovoljno vremena da se pripremi za gašenje starih blokova, te da se okrene alternativnim rješenjima.

Denis Žiško podsjeća da već godinama u ladicama leži Zakon o obnovljivim izvorima energije, te da se, kako tvrdi, građani plaše neopravdanim razlozima za opstanak starih velikih ložišta na ugalj.

Namjerno se krši Ugovor sa Energetskom zajednicom, jer smo u izbornoj godini, da ne bi bilo i problema sa rudarima, jer gašenjem starih blokova, nestaje i tržište za plasiranje uglja iz pojedinih rudnika.
Denis Žiško, ekološki aktivista

"Neopravdano je da će, na primjer, građani Tuzle ostati bez grijanja, ako se ugasi Blok 4 u Tuzli. Grijanje je planirano da se prebaci na Blok 6. Međutim, to je sada zaustavljeno. Namjerno se krši Ugovor sa Energetskom zajednicom, jer smo u izbornoj godini, da ne bi bilo i problema sa rudarima, jer gašenjem starih blokova, nestaje i tržište za plasiranje uglja iz pojedinih rudnika", kaže Žiško.

U ekološkim udruženjima ističu da očekuju da blokovi u Tuzli i Kaknju budu što prije opremljeni postrojenjima za smanjenje zagađenja.

Ministar Džindić za RSE je najavio da će to biti učinjeno u, kako je naveo, nekom 'razumnom periodu'.

Šta je Energetska zajednica?

Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice stupio je na snagu 1. jula 2006. godine. Omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i gas na svijetu, u kojem efektivno učestvuje Evropska unija sa jedne strane i osam Ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.

U skladu sa izraženim interesom, u radu tijela Energetske zajednice direektno učestvuju: Austrija, Bugarska, Češka, Francuska, Finska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kipar, Litvanija, Mađarska, Holandija, Njemačka, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Pozicije ovih 19 zemalja prilikom glasanja izražava Evropska komisija.

Status posmatrača u tijelima Energetske zajednice imaju Armenija, Gruzija, Norveška i Turska.

Osnovni ciljevi Energetske zajednice su kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji osigurava pouzdano snabdijevanje energentima i može privući investicije u sektore električne energije i prirodnog plina. Pored toga, to je razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja plinom i poboljšanje stanja u okolišu, uz primjenu energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora.

Zaključivanjem ovog Ugovora, ugovorne strane iz regije se obavezuju da između sebe uspostave zajedničko tržište električne energije i plina koje će funkcionisati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrisati.

Zašto je BiH pod sankcijama?

BiH se od decembra 2020. godine već nalazi pod sankcijama Energetske zajednice zbog, kako je tada saopšteno iz tog tijela, ozbiljnih i trajnih propusta u poštivanju pravila i direktiva te organizacije.

Razlog za uvođenje sankcija su nezakonite garancije države za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli.

Jedan od ključnih problema za EZ jeste što se nastavlja sa aktivnostima na izgradnji Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, u vremenu kada zemlje Evropske unije nastoje da se odreknu energije čiji je izvor ugalj.

Blok 7 se finansira kreditom kineske uvozno-izvozne banke (CEXIM), a Vlada Federacije BiH garantuje za kredit Elektroprivredi BiH, čiji je vlasnik. Garanciju je u novembru 2019. godine potpisala federalna ministrica finansija Jelka Miličević.

Prema Odluci Ministarskog vijeća EZ, BiH neće učestvovati u odlučivanju o pitanjima budžeta i izvršenja u periodu od dvije godine, osim ako u međuvremenu otkloni predmetne povrede.

Bosni i Hercegovini suspendovana su određena prava prema Ugovoru o energetskoj zajednici i to zbog nepoštivanja Drugog energetskog paketa u sektoru plina, Direktive o sumporu i gorivima, kao i Trećeg energetskog paketa za električnu energiju i plin.

Energetska zajednica je u svojim izvještajima navela da je protiv BiH pokrenuto osam postupaka zbog kršenja obaveza i zakona u gotovo svim sferama koje obuhvata sporazum o osnivanju EZ.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG