Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Da li se neko mrzi u BiH osim političara?


'Trojac Dodik, Izetbegović i Dragan Čović na istoj matrici u kojoj su isti lični interesi jednako se ponašaju', kaže Ibrahim Prohić

U Bosni i Hercegovini postoje zabrinjavajući znakovi da teško stečeni mir ozbiljno propada. Nacionalistički političari otvoreno propituju dejtonski okvir, na načine da se govori o secesiji, potpori dalje podjele zemlje, ali i manipulira sa ruskim i turskim uticajem. Ovo su tek neke od teza u brojnim analizama stanja, kako domaćim, tako i stranim.

Kao ključne nosioce ove retorike označavaju predsjednika RS Milorada Dodika, ali i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Najčešće podsjećaju na secesionističke izjave Milorada Dodika, na koje se naslanjaju i one Izetbegovićeve da podjele zemlje bez rata neće biti. Također se pominje i kupovina oružja sa policiju RS, ali i Dodikova potpora stvaranju hrvatskog entiteta.

Političari otvoreno huškaju na rat, kaže politički analitičar Ibrahim Prohić. Bh. građani žive remake devedesetih, a trojac Dodik, Izetbegović i Dragan Čović na istoj matrici u kojoj su isti lični interesi jednako se ponašaju, kaže on.

"Ovo što mi slušamo je više od retorike. Kad bi od njih trojice i njima sličnih zavisilo i da je to u interesu svjetskih sila, oni bi bili sposobni verbalne prijetnje pretočiti u oružani konflikt", navodi Prohić.

Ono što proizvodi i održava postojeće stanje za Prohića je jasno.

"Prvo, vodeći političari su nesposobni za nužne reforme, a željni su zadržati benefite vlasti. Zato oni mogu da se održe jedino ako proizvode strahove i podgrijavaju tenzije i konflikte. Pred izbore se to u pravilu intenzivira. Drugo, konfuzija i neefikasnost međunarodnih posrednika i suprotstavljeni interesi svjetskih sila. Ova geostrateška ili geopolitička dimenzija je jako važna za BiH. Treće, zakržljalo javno mnijenje i četvrto, slaba opozicija", ukazuje Ibrahim Prohić.

Prohić: Slušamo i više od retorike
Prohić: Slušamo i više od retorike

Na odnose stranih sila upozoravaju poznavaoci prilika u BiH, pišući o onima koje RS gaji sa Rusijom, koja ima težnju da zaustavi BiH u NATO integracijama.

Također i na to da dok zapadne sile gledaju u drugom smjeru, Izetbegović njeguje odnose sa Turskom koja je iskoristila tu nepažnju.

Predsjednik Helsinškog odbora RS-a Branko Todorović kaže da među građanima nema netrpeljivosti. Nju, smatra stvaraju isključivo političari, s jasnom taktikom i ciljem.

"To se radi da bi se odvratila pažnja javnosti od nesposobne vlasti koja nije u stanju da rješava ključne, egzistencijalne probleme građana BiH, kao što su privreda, ekonomija, standard, školstvo zdravstvo... Ta korumpirana i nesposobna vlast poseže za manipulacijom i ona izaziva mržnju, strah i nepovjerenje ukazujući najčešće na ono što se dešavalo od '92. do '96., što kod građana izaziva emotivne reakcije", ocjenjuje Todorović.

Građani su tako, smatra Todorović, navikli da podnose sve i lošu vlast i političke manipulacije i život na granici dostojanstva.

"Nije u tome samo odgovornost ovih naših kriminalizovanih političara, te kvazipolitičke elite koja je na vlasti dugo godina, odgovornost je u velikoj mjeri i građana, svih onih slobodomislećih ljudi koji ćute, okreću glavu u stranu, trpe i očekuju da će to jednog dana proći", smatra predsjednik Helsinškog odbora RS-a.

Todorović: Korumpirana vlast poseže za manipulacijom
Todorović: Korumpirana vlast poseže za manipulacijom

Analitičar Prohić kaže kako se na građane ne treba ljutiti, jer su tri decenije bili izloženi bjesomučnoj indoktrinaciji, ali i da to sada već ne može biti izgovor, jer moraju shvatiti da rješenje neće samo doći i ni od koga sa strane.

"Ako je to tako onda znači da bi građani trebalo da počnu učestvovati u sopstvenom životu i kreirati svoju stvarnost. Imaju priliku u oktobru. Šta će se desiti do oktobra ne znam. Načelno, mislim da dugo rješenja neće biti ako se uspostavi jedna forma društveni pokret plus politika. Jedan snažan pokret kakav imamo u Evropi, a koji bi mogao napraviti neku vrstu društvene koalicije i neku vrstu društvenog ugovora s novim političkim snagama", zaključuje Prohić.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG