Dostupni linkovi

Pregovori o izbornoj reformi u BiH završeni bez dogovora


Metju Palmer i Angelina Ajkhorst

Predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz Bosne i Hercegovine (BiH) u nedelju su završili ali bez konačnog sporazuma trodnevne pregovore uz posredovanje međunarodnih zvaničnika u Neumu čiji je cilj bio da dogovore izmene izbornog zakona, ali su "približili stajališta", izjavili su pregovarači iz Evropske unije (EU) i SAD.

Kako prenosi Beta, medijima su se posle pregovora obratili zvaničnici EU i SAD Angelina Ajkhorst (Eichhorst) i Metju Palmer (Matthew), ukazujući da je ostvaren određen napredak i da se pregovori nastavljaju.

"Napredak je ostvaren. To je obećavajuće i ono što je najvažnije razgovori se nastavljaju dalje. Malo je vremena za rešavanje pitanja, ali ja se nadam da će do dogovora doći", rekla je Direktorka za zapadni Balkan pri Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS) Angelina Ajkhorst.

Ona je rekla da je primarna svrha bila omogućiti bolje razumevanje zahteve u sprovođenju presuda Sejdić-Finci i drugih kako bi se eliminisala diskriminacija, pre svega u pogledu Predsedništva BiH i Doma naroda, prenosi Beta.

Dodala je da je razgovarano o konkretnim modelima izbora za Predsedništvo BiH, ali i o tehničkom aspektu izbora.

Najspornija pitanja u pregovorima su izbor članova Predsedništva BiH i izbor u domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.

Specijalni izaslanik SAD za izbornu reformu Metju Palmer istakao je da je vođen razgovor o teškim i izazovnim pitanjima.

"Činjenica da su konstruktivno i otvoreno razgovarali, govori koliko su bh. političari posvećeni rešavanju ozbiljnih pitanja. Nismo došli do kraja ovog procesa. Pitanja koja smo rešavali, neće nestati sa scene", rekao je Palmer.

On je takođe naveo da je neophodno implementiranje presude u slučaju Sejdić-Finci i ostalim predmetima.

"Potrebno je naći odgovarajući izborni model koji će omogućiti Hrvatima da imaju istu zastupljenost u institcijama" rekao je Palmer.

Novinarima su se obratili i predsednici političkih partija u BIH.

Predsednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović ocijenio je da su “bili veoma blizu dogovora”.

“Nismo bili daleko s rješenjima. Stvar je riješena u vezi s dijelom koji se odnosi na transparentnost i integritet izbornog procesa, kao i u vezi s Domom naroda Parlamenta Federacije BiH, dok su pregovarači po pitanju izbora članova Predsjedništva i funkcionisanja Federacije BiH bili jako blizu”, rekao je Izetbegović.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović smatra kako postoji određeni iskorak, kao i osnov za dogovor.

“Ovo je prvi put da smo na stol stavili konkretne prijeloge i inicijative. Do sada je njih samo stavljali predstavnici HDZ-a ili predstavnici hrvatskog naroda. Ipak, u izbornu godinu ulazimo nepripremljeni. Siguran sam da je aktualna politička situacija primarno bila motiv da tražimo rješenja i dogovaramo se”, rekao je Čović.

Pregovori stranaka iz Federacije BiH uz posredovanje međunarodnih zvaničnika o izmenama izbornog zakonodavstva počeli su u četvrtak uveče u Neumu.

Na pregovorima su učestvovali predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BIH, Saveza za bolju budućnost (SBB) i Naroda i pravde.

Predstavnici SDP-a BiH, Naše stranke i DF-a odbili su poziv za sastanak u Neumu, uslovivši nastavak pregovora o izbornoj reformi deblokadom rada institucija BiH od predstavnika RS.

Novi krug pregovora o izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva počeli su uz posredovanje međunarodnih zvaničnika 27. januara u Neumu, gradiću na jadranskoj obali na jugu BiH.

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”.

Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga, a koje dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.

Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj 2022. godine kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.

XS
SM
MD
LG