Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) je na sjednici 2. augusta donijelo 18 zaključaka koji se odnose na aktualne političku situaciju u Bosni i Hercegovini (BiH), na reakcije iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) zbog odluke Valentina Inzka da nematne dopune Krivičnog zakona za zabranu negiranja genocida. Dali su i podršku novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović na konferenciji za novinare nakon sjednice rekao je kako je reakcija međunarodne zajednice u BiH bila neizbježna ali ‘da bi bilo bolje da se desila prije’, istakao je kako je dobro što se desila na temi zabrane negranja genocida i veličanju ratnih zločinaca.
“Milorad Dodik već preko deceniju polako zauzima prostor, dopušta sebi ono što zakon brani a drugima ne dopušta ono što im zakon garantuje. Prije ili kasnije su međunarodna zajednica i institucije morale da “odmjere” snage sa politikama koje oličava Milorad Dodik”, rekao je Izetbegović.
Takve politike, nastavio je on, ‘ne mogu nadjačati BiH, Dejtonski sporazum, oboriti integritet BiH i sva ulaganja koja su ovdje napravili SAD i međunarodna zajednica’.
Izetbegović je istako kako je “časnim ljudima” Inzko svojim potezom olakšao život.
“Časnim ljudima u srpskom korpusu sasvim sigurno ne smeta i mislim da im je Inzko olakšao život. Nije bilo snage da sami izvade trn iz noge i Inzko im je pomogao da skinu hipoteku s kolektivne krivice”, rekao je.
Izetbegović je rekao kako ga čudi da političari u RS- u ‘ne shvataju te stvari i da ovo nisu shvatili kao olakšanje’.
“Mislim da je dobro da olakšamo sebi i drugima u ovoj zemlji i da se krene naprije u pravcu stabilizacije prilika, boljeg života.”
Naime, sada već bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH 23. jula kojima se zabranjuje odobravanje, poricanje, umanjenje ili pokušaj pravdanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina.
Za one koji prekrše Zakon predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Tu odluku je Skupština Republike Srpske proglasila 'neprimjenjivom', a politički predstavnici iz tog bh. entiteta zbog toga su se odlučili na bojkot rada institucija BiH.
