Dostupni linkovi

BiH mora pojačati rad na ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja EK


Ilustrativna fotografija

Peti sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine održan je danas putem video-konferencije na kome je istaknuto da je vrijeme da BiH intenzivira rad na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Pozdravljajući do sada poduzete aktivnosti, Europska komisija je poručila i da realizacija tih prioriteta zahtijeva jaču političku uključenost.

Zvaničnici EU su pozdravili održavanje izbora u Mostaru, usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, dok su vlasti u BiH pozvane da uspostave nacionalni mehanizam za sprječavanje mučenja i zlostavljanja kao i da usvoje zakon o Ombudsmanu za ljudska prava.

„EU nastavlja podržavati BiH u upravljanju migrantskom krizom, zapažajući da nema poboljšanja u koordinaciji među nadležnim institucijama u BiH“, navodi se u saopćenju iz Direkcije za europske integracije BiH.

Europska komisija je pozvala BiH da što prije završi proces usvajanja Akcionog plana za reformu javne uprave u BiH kao i usvajanje cjelodržavne strategije za upravljanje javnim finansijama.

Komisija je istaknula kako je potrebno hitno adresirati nedostatke u funkcioniranju pravosuđa, a ključni koraci koje vlasti u BiH trebaju poduzeti su usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), zakona o sudovima u BiH i zakona o sukobu interesa na državnom nivou.

Odbor za stabilizaciju i pridruživanje je jedno od zajedničkih tijela EU i BiH uspostavljenih u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan u Luksemburgu 16. juna 2008. godine, a stupio je na snagu 1. juna 2015. godine.

BiH je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016. a dvije godine kasnije predala je odgovore na Upitnik Evropske komisije.

U maju 2019. objavljeno je Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU u kojem je navedeno 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučivati o sljedećim koracima, odnosno o kandidatskom statusu BiH.

Među prioritetima/uvjetima su se našli i, primjerice, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”, te kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo “konstitutivni” – Bošnjaci, Hrvati i Srbi, reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna), pa sve do ukidanja smrtne kazne koja je kao mogućnost koja se nije koristila postojala u Ustavu Republike Srpske kao jednom od dva bh. entiteta.

Jednako tako, od BiH se traži (privremeno) prenošenje ovlaštenja s nižih nivoa vlasti na više, formiranje vrhovnog suda na nivou BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uvjetovano rješavanjem pitanje državne i vojne imovine.

XS
SM
MD
LG