Dostupni linkovi

Posao kao teror


Zlostavljanje na poslu ili mobing nije rijetka pojava u bosanskohercegovačkom društvu. Istraživanja govore da veliki broj uposlenih trpi neki oblik zlostavljanja na radnom mjestu, te da je veliki broj onih izloženih različitim tipovima diskriminacije.

Tako je prema podacima Udruženja za pomoć osobama zlostavljanim na radnom mjestu Stop mobing, jedinog takvog ove vrste u Bosni i Hercegovini, nasiljem na radnom mjestu obuhvaćeno oko 40 posto zaposlenih, što je, kako kažu, manje nego prethodnih godina.

Međutim, procenat onih koji prijave nasilje i dalje je zabrinjavajući.

Ovo Udruženje u 2017. godini dobilo je više od 500 prijava od kojih su, nakon analize, neke ocijenjene kao mobing.

Zlostavljanje na radnom mjestu tako su prijavljivali uposlenici nekih Vlada u Bosni i Hercegovini, ljekari, novinari...

U najvećem broju slučajeva mobingu na radnom mjestu bile su izložene žene.

Mirza Drnda je uposlenik zaštitnog Fonda Federacije BiH. Tvrdi da je na radnom mjestu svakodnevno izložen mobingu. Zbog toga se žalio svim nadležnim institucijama u državi.

Svoje tvrdnje Drnda potkrjepljuje brojnim primjerima poput davanja nemogućih zadataka.

"Na primjer, u jednom slučaju kada je bilo zakazano više ročišta za isti dan. Bila su dva ročišta zakazana u Sarajevu u isto vrijeme, jedno u Velikoj Kladuši, jedno u Bosanskoj Krupi. Pitali smo direktora na koja smo ročišta obavezni pristupiti, pošto ne možemo pokriti sva zakazana ročišta. On je odgovorio: "Mirza, pristupi obavezno na sva zakazana ročišta", iako se njegova rodica potpisala na taj dopis", priča Mirza Drnda.

On tvrdi da je u Zaštitnom fondu Federacije BiH trenutno jedini uposlenik kojeg nije zaposlio aktuelni direktor Salko Ophođaš, koji je, inače, prije ove funkcije bio ministar za okoliš Federacije BiH, te premijer Bosansko-podrinjskog kantona.

Mirza Drnda: Potpuno sam nezaštićen
Mirza Drnda: Potpuno sam nezaštićen

Zbog svega što je pretrpio na poslu, Mirza Drnda je otišao na bolovanje od pet mjeseci.

Da mu je zdravlje narušeno potvrđuju i nalazi psihologa kojem se obratio zbog pretrpljenog stresa.

Mjesecima čeka odgovore na svoje žalbe koje je uputio i Upravnom odboru firme u kojoj je zaposlen, ali i ostalim institucijama.

Za to vrijeme osjeća se, kako navodi, potpuno nezaštićeno.

"Izolovan sam u kancelariji. Daju mi se neizvodljiva zaduženja. Predmeti koji mi se dostavljaju, ne dostavljaju mi se prema propisima. Vjerujte, tu su ljudi koji su članovi porodice, ljudi koje je direktor zaposlio", kaže Mirza Drnda

Komentar na prijave o mobingu u Zaštitnom fondu Federacije BiH Radio Slobodna Evropa (RSE) je pokušao dobiti i od direktora Salke Ophođaša.

Nakon nekoliko poziva, RSE je rečeno da je direktor na bolovanju. Isti komentar je zatražen i od Upravnog odbora ove firme, a odgovor je bio kratak – nisu nadležni da komentarišu takve prijave i ponovo su uputili na direktora.

Mirza Drnda, pored ostalih institucija, žalio se i Instituciji ombudsmena u BiH.

Njegov predmet u fazi je istrage, kažu u ovoj instituciji, uz podsjećanje da je mobing veliki problem bh. društva, koji šteti i uposlenima i poslodavcima.

Mobing kao pravilo, ne izuzetak

Nives Jukić iz Institucije ombudsmena kaže da je uvijek prva preporuka da svaka kompanija obezbijedi interni mehanizam zaštite.

"To znači da uposlenik, ukoliko smatra da je žrtva mobinga, može zatražiti pomoć odmah unutar kolektiva. Zatražiti unutar mehanizma zaštite, ispričati svoj problem i vidjeti koje radnje treba odmah poduzeti da se ne bi desio mobing, odnosno da poslije ne bi imali posljedice, a to znači tražiti zaštitu od drugih institucija i u konačnici sudsku zaštitu", objašnjava ona.

Mobing je oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili grupa njih sistematski psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njenog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, pa sve do eliminacije sa radnog mjesta.

Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa BiH podsjeća da je zakon u Bosni i Hercegovini zabranio bilo kakvu vrstu diskriminacije i bilo kakvu vrstu nasilja prema ljudima koji su podređeni.

"Mobing je u našim institucijama pravilo, ne izuzetak. Zato što na pozicijama upravljača, rukovodilaca, direktora, menadžera, sjede ljudi koji tu nisu došli zahvaljujući svom znanju i sposobnosti, već najčešće, čast izuzecima, ali najčešće, zahvaljujući političkim i porodičnim vezama", kaže Arapović.

Arapović: Zakon zabranjuje diskriminaciju i nasilje
Arapović: Zakon zabranjuje diskriminaciju i nasilje

Od nepotizma i političkog klijentelizma, dodaje Arapović, dolazi svaka druga vidljiva posljedica.

"Mi vidimo mobing, korupciju, nedomaćinsko ponašanje sa novcem, sa materijalom, sa vozilima, sa bilo čime što je javno, zato što ti ljudi nemaju osjećaj da nekome trebaju odgovarati za upravljanje tom javnom imovinom. Zato što ih nije ni postavila javnost, oni nisu pobijedili na javnom konkursu zato što su najbolji, pa nemaju ni osjećaj da trebaju odgovarati nekoj javnosti. Oni odgovaraju onome ko ih je postavio, a postavila ih je politička stranka", zaključuje Adis Arapović.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG