Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
VIJESTI
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Vesti

WWF Adria: Zaštita rijeka treba postati prioritet za BiH

Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adria u Mostaru, 10. novembra 2021.
Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adria u Mostaru, 10. novembra 2021.

Ako uzmemo u obzir trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini (BiH), gdje su poplavljena brojna naselja, pitanje zaštite rijeka, ali i održivo korištenje prirodnih resursa treba postati prioritet za državu, istaknula je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF (Svjetski fond za prirodu) Adria.

Kalauz je naglasila da će se svijet i BiH u nadolazećem periodu morati suočiti s brojnim posljedicama klimatskih promjena

“Stoga je važno da pojačamo sektor zaštite prirode, usmjerimo naša ulaganja prema rješenjima utemeljenima na prirodi i povećamo ukupnu otpornost naših društava na posljedice klimatske krize”, dodala je Kalauz.

Borba za očuvanje Bunskih kanala

Bunski kanali južno od Mostara; na slici je pogled sa mosta Čupovo prema sjeveru, gdje bi se nalazila ustava mini hidroelektrane; desno je vidljiv most na magistralnom putu M-17 tačno iznad ušća rijeke Bune u Neretvu.
1/17 Bunski kanali južno od Mostara; na slici je pogled sa mosta Čupovo prema sjeveru, gdje bi se nalazila ustava mini hidroelektrane; desno je vidljiv most na magistralnom putu M-17 tačno iznad ušća rijeke Bune u Neretvu.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Na slici je lokalitet Cvetkov liman, nizvodno od mosta Čupovo; to je mjesto gdje bi se završavale zidine hidroelektrane; iz Ekološke udruge “Majski cvijet” ističu kako se na lokalitetu Cvetkov liman nalaze i izvori, bistre, pitke vode.
2/17 Na slici je lokalitet Cvetkov liman, nizvodno od mosta Čupovo; to je mjesto gdje bi se završavale zidine hidroelektrane; iz Ekološke udruge “Majski cvijet” ističu kako se na lokalitetu Cvetkov liman nalaze i izvori, bistre, pitke vode.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Jedan od rukavaca rijeke Neretve, na širem lokalitetu ušća rijeke Bune; Izgradnja dvije mini hidroelektrane bi zato područje predstavljalo opću katastrofu, tvrde u organizaciji Majki cvijet, jer bi došlo do uništenja flore i faune.
3/17 Jedan od rukavaca rijeke Neretve, na širem lokalitetu ušća rijeke Bune; Izgradnja dvije mini hidroelektrane bi zato područje predstavljalo opću katastrofu, tvrde u organizaciji Majki cvijet, jer bi došlo do uništenja flore i faune.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Ekološke organizacije ističu i da veliki problem predstavlja smeće, koje se baca u rijeke; na slici je lokalitet u blizini Cvetkovog limana, u vrijeme smanjenog vodostaja Neretve, te je vidljiv otpad kojeg je rijeka nanijela.
4/17 Ekološke organizacije ističu i da veliki problem predstavlja smeće, koje se baca u rijeke; na slici je lokalitet u blizini Cvetkovog limana, u vrijeme smanjenog vodostaja Neretve, te je vidljiv otpad kojeg je rijeka nanijela.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Otpad kojeg je proizveo čovjek u koritu rijeke Neretve; na slici pogled prema sjeveru, iz pravca Cvetkovog limana prema mostu Čupovo.
5/17 Otpad kojeg je proizveo čovjek u koritu rijeke Neretve; na slici pogled prema sjeveru, iz pravca Cvetkovog limana prema mostu Čupovo.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Pogled na Bunske kanale iz pravca juga; Predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet”, Oliver Arapović izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je Kantonalni sud u Sarajevu je u oktobru 2020. godine poništio okolinsku dozvolu za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima, koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
6/17 Pogled na Bunske kanale iz pravca juga; Predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet”, Oliver Arapović izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je Kantonalni sud u Sarajevu je u oktobru 2020. godine poništio okolinsku dozvolu za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima, koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Iz Ekološke udruge “Majski cvijet” naglašavaju da su Bunski kanali prirodni raritet na Balkanu. To je lokalitet na kojem se sastaju dvije rijeke – Buna i Neretva; na slici se desno vidi jedno od mjesta gdje se susreću dvije rijeke. Iz Udruge “Majski cvijet” su 5. marta 2021. godine saopćili kako je Kantonalni sud u Mostaru početkom marta poništio vodnu saglasnost za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima.
7/17 Iz Ekološke udruge “Majski cvijet” naglašavaju da su Bunski kanali prirodni raritet na Balkanu. To je lokalitet na kojem se sastaju dvije rijeke – Buna i Neretva; na slici se desno vidi jedno od mjesta gdje se susreću dvije rijeke. Iz Udruge “Majski cvijet” su 5. marta 2021. godine saopćili kako je Kantonalni sud u Mostaru početkom marta poništio vodnu saglasnost za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Prirodne kaskade na ušću rijeke Bune u Neretvu; I ovaj rijetki prirodni fenomen onečišćen je otpadom kojeg proizvode ljudi, a u Ekološkoj udruzi “Majski cvijet” tvrde da bi i ovaj fenomen bio potopljen izgradnjom mini hidroelektrana.
8/17 Prirodne kaskade na ušću rijeke Bune u Neretvu; I ovaj rijetki prirodni fenomen onečišćen je otpadom kojeg proizvode ljudi, a u Ekološkoj udruzi “Majski cvijet” tvrde da bi i ovaj fenomen bio potopljen izgradnjom mini hidroelektrana.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Prirodne kaskade na mjestu susreta rijeka Bune i Neretve. Predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet” Oliver Arapović kazao je za Radio Slobodna Evropa da Odjel za urbanizam i građenje u Gradskoj upravi Mostara nije dao urbanističku saglasnost investitoru dva puta, jer se radi o zaštićenom području, spomeniku prirode.
9/17 Prirodne kaskade na mjestu susreta rijeka Bune i Neretve. Predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet” Oliver Arapović kazao je za Radio Slobodna Evropa da Odjel za urbanizam i građenje u Gradskoj upravi Mostara nije dao urbanističku saglasnost investitoru dva puta, jer se radi o zaštićenom području, spomeniku prirode.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Pogled sa obližnjeg uzvišenja ka sjeveru, gdje bi se nalazila brana mini hidroelektrana. Oliver Arapović, iz Ekološke udruge “Majski cvijet”iz mjesta Buna-zaton podsjeća da je lokalitet Bunskih kanala zaštićeno područje, na kojem je zabranjena bilo kakva gradnja, još od 1959. godine, a 1970-ih godina stavljeno je pod trajnu zaštitu.
10/17 Pogled sa obližnjeg uzvišenja ka sjeveru, gdje bi se nalazila brana mini hidroelektrana. Oliver Arapović, iz Ekološke udruge “Majski cvijet”iz mjesta Buna-zaton podsjeća da je lokalitet Bunskih kanala zaštićeno područje, na kojem je zabranjena bilo kakva gradnja, još od 1959. godine, a 1970-ih godina stavljeno je pod trajnu zaštitu.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Pogled sa obližnjeg uzvišenja u pravcu juga, na Bunske kanale i most Čupovo, koji se pri obilnim padavinama i poplavama nađe pod vodom. Prema saznanjima nevladinih organizacija, prvi kanal mini hidroelektrane s lijeve strane rijeke Neretve bi bio u dužini od preko jednog kilometra, dok bi drugi kanal, s desne strane rijeke, bio nešto kraći. Bili bi podignuti betonski zidovi, te bi kanal bio trapeznog oblika, širine 25 metara, sa visokim betonskim zidovima do 3,5 metara.
11/17 Pogled sa obližnjeg uzvišenja u pravcu juga, na Bunske kanale i most Čupovo, koji se pri obilnim padavinama i poplavama nađe pod vodom. Prema saznanjima nevladinih organizacija, prvi kanal mini hidroelektrane s lijeve strane rijeke Neretve bi bio u dužini od preko jednog kilometra, dok bi drugi kanal, s desne strane rijeke, bio nešto kraći. Bili bi podignuti betonski zidovi, te bi kanal bio trapeznog oblika, širine 25 metara, sa visokim betonskim zidovima do 3,5 metara.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Pogled sa mosta Čupovo u pravcu juga, na najpoznatiji od Bunskih kanala. U Ekološkoj udruzi “Majski cvijet” kažu da je to mjesto gdje se u ljetnom periodu u kanal rijeke Neretve, na nekih četiri metra širine i u dužini od oko jednog kilometra, zbiju ogromne količine vode. Na pojedinim mjestima dubina vode iznosi i do 14 metara.
12/17 Pogled sa mosta Čupovo u pravcu juga, na najpoznatiji od Bunskih kanala. U Ekološkoj udruzi “Majski cvijet” kažu da je to mjesto gdje se u ljetnom periodu u kanal rijeke Neretve, na nekih četiri metra širine i u dužini od oko jednog kilometra, zbiju ogromne količine vode. Na pojedinim mjestima dubina vode iznosi i do 14 metara.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Bunski kanali - pogled sa mosta Čupovo u pravcu juga.
13/17 Bunski kanali - pogled sa mosta Čupovo u pravcu juga.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Jedno od brojnih upozorenja, koje su aktivisti udruženja “Majski cvijet” postavili uz rijeku Neretvu uzduž Bunskih kanala.
14/17 Jedno od brojnih upozorenja, koje su aktivisti udruženja “Majski cvijet” postavili uz rijeku Neretvu uzduž Bunskih kanala.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Most na ušću rijeke Bune u Neretvu; iz Ekološke udruge “Mjaski cvijet” ističu kako vlasti za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima nikada nisu imali saglasnost lokalne zajednice, te da nikada nisu smjele izdati koncesiju za gradnju bez te saglasnosti.
15/17 Most na ušću rijeke Bune u Neretvu; iz Ekološke udruge “Mjaski cvijet” ističu kako vlasti za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima nikada nisu imali saglasnost lokalne zajednice, te da nikada nisu smjele izdati koncesiju za gradnju bez te saglasnosti.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Ušće rijeke Bune u Neretvu, glavni rukavac; Prema istraživanjima organizacije “Majski cvijet”, na lokalitetu Bunskih kanala nađeno je više od 20 endemskih vrsta, od čega je šest kritično ugroženih vrsta, poput mekousne pastrmke, potočne pastrmke, zubatka, kljena ili svala. Te endemske vrste u slučaju izgradnje brana ne bi mogle vršiti prirodnu migraciju u matičnu rijeku Bunu, kao ni u gornje tokove rijeke Neretve.
16/17 Ušće rijeke Bune u Neretvu, glavni rukavac; Prema istraživanjima organizacije “Majski cvijet”, na lokalitetu Bunskih kanala nađeno je više od 20 endemskih vrsta, od čega je šest kritično ugroženih vrsta, poput mekousne pastrmke, potočne pastrmke, zubatka, kljena ili svala. Te endemske vrste u slučaju izgradnje brana ne bi mogle vršiti prirodnu migraciju u matičnu rijeku Bunu, kao ni u gornje tokove rijeke Neretve.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Pogled sa mosta iznad ušća rijeke Bune u Neretvu ka naseljima uz rijeku Bunu; kako tvrde u Udruzi “Majski cvijet”, što se tiče lokalnog stanovništva, izgradnja mini hidroelektrana bi izazivala poplave. Već sada, rijeka Buna na ušću teče tik do kuća, a podizanjem ustave došlo bi do daljnjeg porasta vode, pa bi došli u opasnost bunari za vodu, septičke jame i podrumi.
17/17 Pogled sa mosta iznad ušća rijeke Bune u Neretvu ka naseljima uz rijeku Bunu; kako tvrde u Udruzi “Majski cvijet”, što se tiče lokalnog stanovništva, izgradnja mini hidroelektrana bi izazivala poplave. Već sada, rijeka Buna na ušću teče tik do kuća, a podizanjem ustave došlo bi do daljnjeg porasta vode, pa bi došli u opasnost bunari za vodu, septičke jame i podrumi.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta. ​Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Na jednodnevnoj konferenciji održanoj u srijedu 10. novembra u Mostaru predstavnici TNC-a (The Nature Conservancy) i udruga Novi Val, Majski Cvijet, Dinarica te WWF Adria raspravljali su o izazovima i potrebi zaštite rijeka, trenutnom stanju zaštite Bunskih kanala (na rijeci Buni, u Hercegovini, južno od Mostara) te borbi protiv izgradnje malih hidroelektrana.

Na konferenciji je predstavljen i rad svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF u BiH.

“WWF s partnerima ulaže značajne napore u podizanje svijesti o važnosti zaštićenih područja, njihovom upravljanju i nužnosti uključivanja lokalnih zajednica. Isto tako, poseban naglasak se stavlja na očuvanje rijeka i vlažnih staništa jer je slatkovodna biološka raznolikost najugroženija globalno”, kazala je Kalauz.

Oliver Arapović iz Udruge Majski Cvijet je ocijenio da je “umjesto da prepozna važnost očuvanja prirodnih resursa, Bosna i Hercegovina svoje rijeke pretvorila u plijen privatnih investitora koji na njima grade hidroelektrane”.

Arapović: BiH rijeke pretvorila u plijen privatnih investitora koji na njima grade hidroelektrane
Arapović: BiH rijeke pretvorila u plijen privatnih investitora koji na njima grade hidroelektrane

Arapović je dodao da je “slično planirano i za Bunske kanale, gdje i nakon dugogodišnje borbe aktivista i lokalne zajednice, investitor ne odustaje od izgradnje”.

“Bunski kanali su izuzetan spomenik prirode, jedini te vrste u BiH. Područje koje je predloženo za zaštitu uključuje dio toka rijeke Neretve i ušće rijeke Bune s Bunskim kanalima zbog njihovih izuzetnih krajobraznih karakteristika te biološke raznolikosti. Ono što znanstvenici već dugo znaju prepoznali su i turisti, čime se stvaraju nove mogućnosti za razvoj lokalnih zajednica kroz održivi turizam. Očekujem kako će to prepoznati i Grad Mostar i adekvatno valorizirati ovo područje”, naglasio je Arapović.

Kao zaključak, sudionici konferencije pozvali su entitetske vlasti da ulože veće napore u zaštitu prirode, a posebno rijeka.

“To je naročito važno u kontekstu globalnih izazova koji neće zaobići pojedinačne zemlje, a koje će uključivati veća ulaganja u prirodu, zelenu i pravednu tranziciju, te smanjenje emisija stakleničkih plinova. Samo zajedničkim radom, transparentnim i pravovremenim uključivanjem svih dionika i hrabrim, konkretnim potezima možemo graditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom”, zaključeno je na konferenciji koju je organizirao WWF u Mostaru.

​
XS
SM
MD
LG