Ako uzmemo u obzir trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini (BiH), gdje su poplavljena brojna naselja, pitanje zaštite rijeka, ali i održivo korištenje prirodnih resursa treba postati prioritet za državu, istaknula je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF (Svjetski fond za prirodu) Adria.
Kalauz je naglasila da će se svijet i BiH u nadolazećem periodu morati suočiti s brojnim posljedicama klimatskih promjena
“Stoga je važno da pojačamo sektor zaštite prirode, usmjerimo naša ulaganja prema rješenjima utemeljenima na prirodi i povećamo ukupnu otpornost naših društava na posljedice klimatske krize”, dodala je Kalauz.
Borba za očuvanje Bunskih kanala
Na jednodnevnoj konferenciji održanoj u srijedu 10. novembra u Mostaru predstavnici TNC-a (The Nature Conservancy) i udruga Novi Val, Majski Cvijet, Dinarica te WWF Adria raspravljali su o izazovima i potrebi zaštite rijeka, trenutnom stanju zaštite Bunskih kanala (na rijeci Buni, u Hercegovini, južno od Mostara) te borbi protiv izgradnje malih hidroelektrana.
Na konferenciji je predstavljen i rad svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF u BiH.
“WWF s partnerima ulaže značajne napore u podizanje svijesti o važnosti zaštićenih područja, njihovom upravljanju i nužnosti uključivanja lokalnih zajednica. Isto tako, poseban naglasak se stavlja na očuvanje rijeka i vlažnih staništa jer je slatkovodna biološka raznolikost najugroženija globalno”, kazala je Kalauz.
Oliver Arapović iz Udruge Majski Cvijet je ocijenio da je “umjesto da prepozna važnost očuvanja prirodnih resursa, Bosna i Hercegovina svoje rijeke pretvorila u plijen privatnih investitora koji na njima grade hidroelektrane”.
Arapović je dodao da je “slično planirano i za Bunske kanale, gdje i nakon dugogodišnje borbe aktivista i lokalne zajednice, investitor ne odustaje od izgradnje”.
“Bunski kanali su izuzetan spomenik prirode, jedini te vrste u BiH. Područje koje je predloženo za zaštitu uključuje dio toka rijeke Neretve i ušće rijeke Bune s Bunskim kanalima zbog njihovih izuzetnih krajobraznih karakteristika te biološke raznolikosti. Ono što znanstvenici već dugo znaju prepoznali su i turisti, čime se stvaraju nove mogućnosti za razvoj lokalnih zajednica kroz održivi turizam. Očekujem kako će to prepoznati i Grad Mostar i adekvatno valorizirati ovo područje”, naglasio je Arapović.
Kao zaključak, sudionici konferencije pozvali su entitetske vlasti da ulože veće napore u zaštitu prirode, a posebno rijeka.
“To je naročito važno u kontekstu globalnih izazova koji neće zaobići pojedinačne zemlje, a koje će uključivati veća ulaganja u prirodu, zelenu i pravednu tranziciju, te smanjenje emisija stakleničkih plinova. Samo zajedničkim radom, transparentnim i pravovremenim uključivanjem svih dionika i hrabrim, konkretnim potezima možemo graditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom”, zaključeno je na konferenciji koju je organizirao WWF u Mostaru.
