Dostupni linkovi

Mnogi lijekovi u BiH skuplji nego prije pandemije


Prema ocjeni farmaceutske kompanije Bosnalijek, promet na tržištu lijekova u Bosni i Hercegovini godišnje iznosi blizu 700 miliona maraka (oko 350 miliona eura)

Iz minusa od preko 1,2 miliona konvertibilnih maraka (oko 600.000 eura) u 2019. godini, najveći lanac apoteka u Bosni i Hercegovini (BiH) Apoteke Sarajevo u 2020. pandemijskoj godini došle su do dobiti od 515.000 konvertibilnih maraka (oko 257.000 eura).

To je pokazao izvještaj o radu ove javne ustanove u godini pandemije korona virusa prezentiran Skupštini Kantona Sarajevo (KS) 11. maja.

Rast dobiti rezultat je veće potražnje za lijekovima i dodacima prehrani, poput vitamina, usljed pandemije korona virusa, a kako kažu bosanskohercegovački građani, i drastičnog rasta cijena nekih lijekova.

Da bi došli do lijeka nekim građanima je jeftinije otići do zemalja u susjedstvu, poput Srbije i Crne Gore.

„Ovdje je 25 (konvertibilnih maraka), a u Beogradu je 10. To je 150 posto razlike“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sarajka Suada Smajović, koja koristi lijek Plavix, za bolesti srca i vena. Zbog razlike u cijeni lijek nabavlja u Srbiji.

„Prije samo pola godine za desetak lijekova davala sam mjesečno 200 maraka (oko 100 evra), a danas za iste lijekove dajem više od 300 maraka (više od 150 evra)“, priča za RSE Banjalučanka Grozda Uldrijan.

Grozda brine i o dvoje svoje djece narušenog zdravlja i svaki mjesec kupuje lijekove za šizofreniju, srce i visok pritisak, te osteoporozu i želudac. S obzirom na penziju koja je nešto veća od cijene lijekova, obrok za sebe i porodicu je potražila u banjalučkoj javnoj kuhinji.

Šta je najviše poskupjelo?

Veća poskupljenja se bilježe od početka pandemije, a najviše su poskupjeli suplementi, vitamini, dodaci prehrani, a potom su počeli da poskupljuju i lijekovi koji dolaze na tržište u Bosni i Hercegovini, ističu u Centru za zaštitu potrošača i razvoj zajednice „Don“ u Prijedoru.

Izvršna direktorica Udruženja Murisa Marić kaže kako većina apoteka poskupljenja pravda povećanjem nabavnih cijena, ali s pravom bi se, kako navodi, dalo postaviti i pitanje da li je to baš tako.

„Vidljivo je da nećemo baš svakodnevno nabavljati sve lijekove, te da određene zalihe zasigurno postoje, tako da ta priča o poskupljenju nabave ima prostora za neku malo drugačiju kontrolu. Došlo je do promjena koje su vidljive svakome od potrošača i inspekcijski organi su ti koji mogu da iskontrolišu da li je sa razlogom došlo do poskupljenja“, navodi Marić.

Najviše su poskupjeli suplementi, vitamini, dodaci prehrani, a potom su počeli da poskupljuju i lijekovi koji dolaze na tržište u Bosni i Hercegovini
Najviše su poskupjeli suplementi, vitamini, dodaci prehrani, a potom su počeli da poskupljuju i lijekovi koji dolaze na tržište u Bosni i Hercegovini

Zanimljivo je i koliko „potrošači, nažalost ne reaguju na poskupljenje lijekova na onakav način kao što će to reagovati kada je poskupljenje brašna i drugih osnovnih životnih namirnica, kada svi to primijete i kažu 'jeste to je poskupjelo'“, ističe Murisa Marić.

Dodaje da se reakcija svodi na to da potrošač provjeri i cijenu u nekoj od drugih apoteka.

„Potrošači bi, bez obzira koliko je taj lijek neophodan, trebali da reaguju na način da se dodatno neki od lijekova stavljaju na pozitivne liste čime bi bili nešto jeftiniji. Mi još uvijek plaćamo jako skupa liječenja i skupe participacije i sve odlaske doktorima. Država bi morala da snosi dio troškova za liječenje svojih građana“, kaže Marić.

Neke cijene veće i za tri puta

Chloramphenicola, antibiotske masti koja se koristi za liječenje bakterijskih infekcija, mjesecima nije bilo u prodaji u Bosni i Hercegovini. Kada se ponovo pojavila na tržištu sada košta tri puta više, 10,80 maraka (oko 5,5 eura).

Bilsena Šahman, glasnogovornica Komore farmaceuta Federacije BiH, za RSE kaže, kako je razlog nestašice to što se aktivna supstanca za ovu mast nabavlja uglavnom iz Indije.

„Tržište lijekova svjetsko je poremećeno sa ovom pandemijom. Sad kako je i transport poskupljao i ne može se doći do nje, vjerovatno je i sama proizvodnja poskupjela i zato je ta cijena veća“, kaže Šahman i dodaje da je i farmaceutska industrija postala dijelom globalne politike u kojoj su „apotekari obični pijuni, mravi koji odrađuju neki posao“.

Šahman upozorava kako je zbog pandemije tržište preplavljeno suplementima, a kontrola ovih proizvoda farmaceutske industrije u BiH je nezadovoljavajuća.

U RS i Federaciji ovi svi dodaci prehrani, odnosno parafarmaceutika, se registruju u higijenskim zavodima pri entitetskim ministarstvima zdravstva.

„I uvezete taj neki D vitamin, vi ga date na registraciju, platite 1.800 maraka (900 evra) po jednom tom obliku, hiljadu jedinica, dvije hiljade jedinica. Za svaki se mora platiti, a oni vam urade samo mikrobiološki nalaz i nalaz na teške metale. Može unutra biti neki Š vitamin, bilo šta i najlakše je ako je laktoza, pa ne može da bude od koristi, ali ne može da bude ni štetno. A cijene su tu od do i tu može da se ide sa maržama kako se hoće. To su ogromne marže“, kaže Šahman.

Kako se kontroliše cijena lijekova u BiH?

Prema ocjeni farmaceutske kompanije Bosnalijek, promet na tržištu lijekova u Bosni i Hercegovini godišnje iznosi blizu 700 miliona maraka (oko 350 miliona eura).

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMSBiH) za RSE kažu da već pet godina rade izračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u BiH, koji se zasniva na Pravilniku o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova.

„Ovim aktom je definisan izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka sa režimom izdavanja „lijek se izdaje uz ljekarski recept“ i visina veleprodajne marže (maksimalno 8%)“, kažu iz ALMSBiH.

Dodaju da visinu maloprodajne marže određuju ministarstva zdravstva dva bosanskohercegovačka entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske. U Republici Srpskoj maksimalna maloprodajna marža za lijekove iznosi 20 posto, a u Federaciji BiH 25 posto, pa stoga postoji i razlika u cijeni lijekova u dva bh. entiteta.

„Pravilnikom je, između ostalog, definisano da su referentne države za izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka u BiH: Srbija, Hrvatska i Slovenija, a da su rezervne zemlje Bugarska i Italija“, dodaju iz ove Agencije koja u junu mjesecu objavljuje maksimalne veleprodajne cijene lijekova koji se izdaju uz recept.

Pravna lica koja imaju dozvolu za promet lijekovima na veliko obavezna su sve lijekove, izuzev onih koji se izdaju bez ljekarskog recepta, prodavati po cijenama oblikovanim u skladu sa odredbama Pravilnika, a koje ne smiju biti iznad odgovarajućih maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova za BiH.

Ovaj Pravilnik je u upotrebi od 2017. godine, a kontrolu nad primjenom Pravilnika, te nad obaveznom primjenom cijena oblikovanih po odredbama ovog Pravilnika, vrši farmaceutski inspektor Agencije i za sada nisu nađene neusklađenosti, navode iz ALMSBiH.

U Republici Srpskoj maksimalna maloprodajna marža za lijekove iznosi 20 posto, a u Federaciji BiH 25 posto (na fotografiji novčanice konvertibilne marke)
U Republici Srpskoj maksimalna maloprodajna marža za lijekove iznosi 20 posto, a u Federaciji BiH 25 posto (na fotografiji novčanice konvertibilne marke)

Cijene lijekova posljednji put slobodno formirane 2016.godine.

Ukupan promet lijekova koji se izdaju uz ljekarski recept bio je 531,2 miliona maraka (265,7 miliona eura) 2016. godine, koja i bila posljednja godina u kojoj su cijene u BiH bile slobodno formirane, odnosno bez unaprijed zadatog okvira za maksimalnu veleprodajnu cijenu.

Procjena ušteda na osnovu podataka o prijavljenim cijenama u 2018. godini za lijekove koji se izdaju uz ljekarski recept je oko 56,3 miliona maraka (28,1 milion eura) ili 11 posto, kažu iz ALMSBiH.

„Proizvođači u određenoj mjeri jesu povećali cijene lijekova sa režimom izdavanja bez recepta, ali to je daleko manji broj lijekova. Rađeno poređenje s prijavljenim cijenama iz 2018. godine i brojem prometovanih pakovanja za 2016. godinu pokazuje da je promet lijekova sa režimom izdavanja bez recepta veći za oko 2,5 miliona maraka“, navode iz ove Agencije.

Građani BiH nerijetko idu po lijekove u susjedne države, jer su jeftiniji.
Građani BiH nerijetko idu po lijekove u susjedne države, jer su jeftiniji.

Smanjenje cijena lijekova i uštede su imali fondovi i pacijenti za lijekove za koje participiraju, a izdaju se uz recept.

„U posljednjih godinu dana su bila prijavljeni slučajevi poskupljenja lijekova, gdje se utvrdilo da je ranije proizvođač na tržište BiH išao sa cijenom nižom od maksimalne veleprodajne, te da je iskoristio zakonsku mogućnost da cijenu poveća, a da i dalje bude u skladu da Pravilnikom“, kažu iz ALMSBIH.

Dodaju da je Agencija prva, ali ne i posljednja linija u sistemu određivanja cijena lijekova u BiH. U drugoj liniji su fondovi zdravstvenih osiguranja koji na osnovu svojih principa poslovanja mogu ugovarati i priznavati i niže cijene od onih koji se odrede po modelu, odnosno Pravilniku.

Iz ALMSBiH također navode kako i visoka stopa poreza na dodatnu vrijednost (PDV) od 17 posto uvelike doprinosi visokoj cijeni lijekova u BiH.

U državama regiona stopa PDV-a na lijekove je niža.

U Srbiji, koja ima diferenciranu stopu PDV, ovaj porez na lijekove iznosi 8 posto. PDV na receptne i bezreceptne lijekove u Hrvatskoj je 5 posto, dok se u Crnoj Gori PDV plaća po sniženoj stopi od 7 posto za lijekove, uključujući i lijekove za upotrebu u veterini, a nula posto za lijekove i medicinska sredstva, određena listom lijekova, odnosno medicinskih sredstava, koja se propisuju i izdaju na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

Liste lijekova

Entitetska ministarstva zdravstva svake godine usvajaju liste lijekova.

U Republici Srpskoj to su liste lijekova na recept, lista citotoksičnih lijekova, lista bolničkih lijekova i liste lijekova iz domova zdravlja, kao i lijekova namijenjenih liječenju određenih specifičnih bolesti. Izuzev lijekova na recept, drugi se lijekovi nabavljaju centralno, putem sistema javnih nabavki.

Fond zdravstvenog osiguranja vrši redovne kontrole dostupnosti lijekova osiguranim osobama u apotekama i zdravstvenim ustanovama, a zahvaljujući centraliziranoj opskrbi i kontrolama, lijekovi su kontinuirano dostupni osiguranicima u bolnicama i domovima zdravlja. Ugovorom s ljekarnama propisano je da ljekarna mora imati dovoljnu količinu lijekova na recept, a poštivanje ove odredbe je pod stalnom kontrolom.

U Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta, Ministarstvo zdravstva usvaja liste lijekova. Radi se o listama lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja, listi lijekova solidarnosti i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Deset kantona Federacije BiH obavezni su uskladiti svoje liste lijekova sa prve i treće liste, međutim to nije slučaj u svim kantonima.

„Recimo Kanton Sarajevo nije prilagodio kantonalnu listu prema federalnoj od 2019. Godine. U maju 2019. godine je izašla federalna lista zadnja, nisu je dalje nadograđivali“, kaže Bilsena Šahman.

Upravo iz ovog razloga građani Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona prethodnih su mjeseci bili prinuđeni u vlastitom aranžmanu kupovati lijek Tocilizumab koji se preporučuje teško oboljelim od COVID-19, a nalazi se na listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH.

Vlade dva kantona u aprilu su donijele odluku da se refundiraju sredstva koja su građani izdvojili za kupovinu ovog lijeka, te formirali komisije koje će zaprimati zahtjeve građana.

Sarajka Dunja Grabovac je u martu izdvojila oko 1.200 maraka (oko 600 eura) kako bi kupila ovaj lijek za teško oboljelu majku, jer ga bolnica u kojoj je ležala nije imala. Kupila ga je u Republici Srpskoj, jer je cijena bila znatno niža, a zahtjev za refundaciju podnijela je 7. aprila.

„Papirologija se mijenja iz dana u dan, ljude iz ZZO (Zavoda za zdravstveno osiguranje) vraćaju – kao da ti ljudi već nisu imali dovoljno nevolja i problema. S obzirom da su sredstva za refundaciju odobrena u iznosu od 650.000 maraka, neka se zahtjevi za refundaciju počnu rješavati promptno, bez odlaganja“, napisala je na svom Facebook nalogu Dunja Grabovac.

TV Liberty: Isprošena vakcinacija
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:31:08 0:00

Ukupan promet lijekova koji se izdaju uz ljekarski recept bio je 531.2 miliona maraka (265,6 miliona eura) 2016. godine, koja i bila posljednja godina u kojoj su cijene u BiH bile slobodno formirane, odnosno bez unaprijed zadatog okvira za maksimalnu veleprodajnu cijenu.

Procjena ušteda na osnovu podataka o prijavljenim cijenama u 2018. godini za lijekove koji se izdaju uz ljekarski recept je oko 56.3 miliona maraka (28,1 miliona eura) ili 11 posto, kažu iz ALMSBiH.

Podaci za prethodne dvije godine još uvijek su nedostupni.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG