Dostupni linkovi

Vanredna vijest

'Armija' kandidata za izbore u BiH


Predizborni plakati u Sarajevu, fotoarhiv

Najdeblja "knjiga" u Bosni i Hercegovini izdata ovog mjeseca nosi naziv "Ovjerene kandidacijske liste po svim nivoima vlasti".

Na tačno 349 stranica nalaze se imena 7.497 kandidata za opšte izbore u BiH zakazane za 7. oktobar 2018. godine.

Prijavljeno je 69 političkih partija, 36 koalicija, 34 nezavisna kandidata. Ukupno, terminom Centralne izborne komisije (CIK), 139 "političkih subjekata".

Cijela armija potencijalnih osvajača glasova boriće se za oko 600 pozicija na nivou države, dva entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH), te deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Glasnogovornica CIK-a BiH Maksida Pirić navodi da su ovjerene 804 redovne kandidatske liste sa ukupno 7.497 kandidata i 73 kandidatske liste za dodjelu kompenzacijskih mandata na kojim se nalazi ukupno 842 osobe.

Za Slavena Kovačevića, doktora političkih nauka, jasan je i već dobro poznat motiv za učešće na izborima najvećeg broja kandidata.

"Tu postoje dva različita nivoa razmišljanja kod onih koji se kandidiraju. Prvi je da budu učesnici u vlasti. Vjerojatno im to daje neki psihološki momenat koji im prija. Drugi je da bavljenje politikom mogu lakše doći do zaposlenja ili nekog novca, a za skoro nimalo rada. Cilj je doći do budžetskih sredstava, čime se isplaćuju plaće zastupnicima na različitim nivoima, koje uopće nisu male u odnosu na životni standard građana Bosne i Hercegovine", pojašnjava Kovačević.

U Bosni i Hercegovini, prema riječima Kovačevića, proces tranzicije traje jako dugo – 25 godina.

"Da je BiH prošla tranzicijski proces kako treba i da je ovdje uspostavljen ekonomski sistem na bazi slobodnog tržišta, onoga kako to vrijedi u Evropskoj uniji, onda bi bilo posla i u drugim granama, a ne samo u politici. Ljudi bi sigurno imali zaposlenja, što u fabrikama, što u različitim privatnim ili državnim firmama i radili bi ono za što su školovani, ali pošto toga ovdje nema, onda se oslanjaju na to da je država najpoželjniji poslodavac i pokušavaju da kroz kandidaturu uđu na financiranje svoje plate iz budžetskih sredstava. To je vrlo jednostavno i objašnjivo", ocjenjuje Slaven Kovačević.

Ono što je teško objašnjivo, navodi Kovačević, jeste – do kad će to trajati?

"Očigledno je da će to trajati sve dok ova zemlja ne prođe tranziciju u kompletu, dok se ne uspostavi ekonomski sistem koji može ponuditi ljudima zaposlenje i plate, u realnom sektoru prevashodno, kako oni ne bi trčali da budu zaposleni od strane države", ističe Kovačević.

Ako se uzme odnos između broja kandidata i "mandata" za koje se bore, za jedno mjesto nadmetaće se više od 14 osoba.

Ovako veliki broj pretendenata za učešće u vlasti nije mjerilo osvojene demokratije, nego nedovoljno strukturisane političke scene, smatra Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara.

"U BiH ima natprosečan broj stranaka koje nikada ne uđu u parlamente na bilo kojem nivou. Postoji veliki broj partija ali malo ih je koje mogu pretendovati na dobar izborni rezultat. Postoje i za ove izbore novi akteri koji će oprobati sreću, jer su izbori kao neka lutrija", pojašnjava Sitarski.

I u mnogim evropskim zemljama, ukazuje Sitarski, su turbulentna vremena.

"Jer u parlamente ulaze i na vlast dolaze stranke koje su prije nekoliko godina bile izolovane na političkoj sceni ili nisu bile prihvatljive za koalicione partnere", riječi su Sitarskog.

Evropska demokratija se resetuje, dodaje Sitarski, pa i u BiH relativno mlada demokratska scena je u turbulentnim procesima.

"Izbori će se održati bez izmjena Izbornog zakona, o Ustavu takođe postoje brojne kontroverze. Što se tiče brojnih imena na listama, postoje birači koji su već unapred opredeljeni i to su stabilne pristalice određenih političkih snaga. Postoje drugi, koji nemaju stabilno političko opredeljenje te na njih najviše računaju političke stranke", ocjenjuje Sitarski.

Za oktobarske izbore prijavljeno je do sada najviše koalicija i nezavisnih kandidata, ali najmanje onih koji bi željeli ući u Predsjedništvo BiH – samo 15.

Kandidatske liste su zanimljive i zbog poznatih ličnosti koje će se na njima naći: glumci Zana Marjanović, Jasna Ornela Bery, Emir Hadžihafizbegović, Izudin Bajrović; sportisti Razija Mujanović, Vlatko Glavaš, Dževad Poturak; pjevač Muhamed Fazlagić Fazla; doktori: Mirsad Kacila, Zlatko Kravić, Dragan Stevanović; umjetnik Damir Nikšić... brojni novinari i druge javne ličnosti.

Među partijama i koalicijama, po svom nazivu se izdvajaju: Lijevo krilo iz Doboja, SMS – Savez mladih snaga iz Sarajeva, Savez za novu politiku iz Bijeljine te Goraždanska priča.

Na izborima 7. oktobra, građani Bosne i Hercegovine će birati članove Predsjedništva, poslanike za Predstavnički dom Parlamenta BiH, Predstavnički dom parlamenta Federacije i za skupštine deset kantona u Federaciji BiH, zatim predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, te poslanike Narodne Skupštine Republike Srpske.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG