Bruxelles je čekao reforme, a Parlament Bosne i Hercegovine se bavio kvorumima i političkim prepucavanjima.
Tako bi se mogla sažeti četiri godine rada trenutnog saziva Parlamentarne skupštine BiH, tokom kojih je usvojeno 37 zakona. Ali, ne i ključne reforme pravosuđa bez kojih je evropski put Bosne i Hercegovine ostao političko obećanje.
U mandatu koji je prije četiri godine počeo najavama o "istorijskom zaokretu" prema Evropskoj uniji, održano je 96 sjednica oba doma državnog parlamenta. Vođene su višemjesečne političke bitke oko kvoruma i dnevnog reda, a Dom naroda postao je sinonim za blokade.
Već dvije godine od kako je Bosna i Hercegovina dobila "zeleno svjetlo" za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, nije završila ni reforme koje su domaći političari predstavljali kao prioritet u borbi za vladavinu prava i protiv korupcije.
Sagovornici RSE ističu kako je "ispuštena velika prilika" za brže napredovanje zemlje ka Evropskoj uniji, te da su se sjednice pretvorile u "četiri godine izborne kampanje".
Posljedice blokada osjetili građani
Političke blokade i višegodišnja neslaganja među strankama nisu usporili samo evropski put Bosne i Hercegovine, nego su ostavili i direktne posljedice na građane, naveli su iz Misije OSCE-a u BiH u odgovoru za Radio Slobodna Evropa.
Ocjenjuju da je zakonodavni proces tokom ovog mandata često bio talac političkih sukoba, posebno u Domu naroda, zbog čega su kasnile reforme važne za svakodnevni život građana i ukupni napredak zemlje.
"Političke blokade i dugotrajna neslaganja usporili su usvajanje zakona u nizu važnih oblasti. Kašnjenja u provođenju reformi ne utiču samo na ukupan napredak Bosne i Hercegovine ka EU, već su onemogućila i pravovremenu provedbu mjera koje su prijeko potrebne za unapređenje uprave, jačanje vladavine prava i dobrobit građana", ističu u OSCE.
Podsjećaju da se kvalitet parlamentarne demokratije ne mjeri samo brojem usvojenih zakona, nego i sposobnošću institucija da vode dijalog i provode reforme.
Prema njihovoj ocjeni, dugotrajna politička polarizacija i institucionalne blokade ograničile su efikasnost Parlamentarne skupštine BiH, a posljedice su vidljive u brojnim oblastima.
"Građani BiH jasno trpe konkretne posljedice zbog kašnjenja u zakonodavnom procesu i paralize rada. Zbog toga su kasnile ili bile blokirane mjere koje bi mogle poboljšati kvalitet zraka, smanjiti sukob interesa u tijelima donošenja odluka, osigurati veći integritet izbornog procesa, potaknuti ulaganja u saobraćajnu i energetsku infrastrukturu te unaprijediti nepristrasnost i efikasnost pravosuđa", navode iz Misije OSCE-a.
Dodaju da se praksa političkih blokada ne bi smjela ponoviti u narednom mandatu, te pozivaju izabrane zvaničnike da javni interes stave ispred političkih sukoba i omoguće institucijama da efikasnije odgovore na potrebe građana.
'Skromni bilans bh. parlamentaraca'
Nešto više od 1.300 dana. Toliko traje prosječni mandat poslanika u državnom parlamentu, koji se iz budžeta plaća između tri i gotovo četiri hiljade evra mjesečno, u zavisnosti od pozicije.
U tom periodu, Predstavnički dom Parlamenta BiH održao je 42 sjednice, odnosno jednu mjesečno.
Drugi dom bh. Parlamenta, Dom Naroda, zasijedao je 54 puta, ali sa mnogo više blokada i prekida.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u aktuelnom mandatu usvojila je 37 zakona.
Značajan dio njih se odnosi na budžet i izmjene postojećih propisa, što pokazuje izuzetno slab zakonodavni učinak i nedostatak sistemskog rada na evropskim reformama, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Edo Kanlić iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine.
Prema riječima Kanlića, evropski zakoni u parlament su dolazili bez jasnog plana, dok Savjet ministara nije ispunio ključne obaveze neophodne za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
"Parlament, uglavnom, ne koristi svoju nadzornu ulogu nad izvršnom vlašću i često se može opisati kao 'protočni bojler' za potvrđivanje odluka koje dolaze iz izvršne vlasti", rekao je Kanlić.
Uprkos tome što je BiH otvorila pregovore sa Evropskom unijom, dvije godine nakon toga nisu ispunjeni preostali ključni uslovi. Među njima su usvajanje zakona o Sudu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te imenovanje glavnog pregovarača.
U ovom mandatu usvojeni su Zakon o slobodi pristupa informacijama, sprečavanju sukoba interesa i zaštiti ličnih podataka, ali, kako kaže Kanlić, njihovo usvajanje nije bilo dovoljno.
"Evropska komisija i organizacije civilnog društva ukazivale su na brojne nedostatke tih zakona. Najbolji primjer je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, jer ni tri godine nakon njegovog usvajanja komisija još nema podzakonske akte za rad i donijela je veoma mali broj odluka", rekao je on.
Kao jedan od ključnih koraka za ubrzanje evropskih integracija naveo je usvajanje programa integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, dokumenta koji bi definisao obaveze, rokove i nadležne institucije za provođenje reformi.
Prema njegovim riječima, razlog zbog kojeg taj dokument još nije usvojen jeste "nefunkcionalan mehanizam koordinacije između različitih nivoa vlasti, koji omogućava blokade gotovo svakog procesa donošenja odluka".
Više rada nego ranije, ali premalo reformi
Da je ovaj saziv bio aktivniji od prethodnog, ali i dalje nedovoljno efikasan, smatra urednica Istinomjera Biljana Livančić Milić.
Riječ je o mreži organizacija koje se bave provjerom činjenica i medijskom odgovornošću.
"Na početku trenutnog mandata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine najavljivano je ubrzano usvajanje reformskih zakona i ispunjavanje uslova za evropske integracije. Dok dio propisa jeste usvojen u prvom zamahu na početku mandata, ključne reforme pravosuđa nisu završene", kaže Livančić Milić.
Među najvažnijim zakonima povezanim sa evropskim putem navodi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, zakon o sprečavanju sukoba interesa, kao i zakone o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli.
"Evropska komisija njihovo usvajanje jeste prepoznala kao napredak, ali je istovremeno konstatovala da zastoj u reformama i dalje traje", kazala je, dodajući kako najveći problem i dalje ostaje oblast pravosuđa.
Podsjetila je i na zastoj u Domu naroda, koji je u "trećoj godini mandata od 46 razmatranih prijedloga usvojio samo pet, dok je njih 37 ostalo u proceduri".
Šta kažu parlamentarci o svom radu?
Delegatkinja vladajućeg HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Marina Pendeš, kaže da ne snosi odgovornost za višegodišnje blokade u radu tog doma.
Za zastoje optužuje političke aktere koji su, kako tvrdi, mijenjanjem dnevnog reda i insistiranjem na smjenama opstruisali rad institucije.
"Ja što se mene tiče ne snosim nikakvu odgovornost, jer sam uvijek nastojala da ono što je definirano i što je došlo iz Vijeća ministara i Predstavničkog doma bude tačka dnevnog reda i da to podržimo", rekla je Pendeš za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ocijenila je da Dom naroda u protekle četiri godine nije u potpunosti odgovorio svojoj ulozi, ali smatra da su za to odgovorne političke opcije koje su pokušavale mijenjati unaprijed utvrđeni dnevni red.
"Nastojanja da se kroz nominiranje novih tačaka na samoj sjednici promijeni ranije dogovoreni dnevni red smatram potpunom opstrukcijom. To je za mene signal da te političke opcije u biti ne žele evropski put Bosne i Hercegovine", kazala je.
Potpuno drugačiju ocjenu daje delegat iz opozicionog HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, koji odgovornost vidi u strankama koje su formirale vlast.
"Ovo je po meni populistička arena na razini nekog općinskog vijeća. Većina koja je formirala Vijeće ministara apsolutno ništa nije uradila u ovom mandatu. To je bio mandat koji je prošao potpuno bez veze", kaže Cvitanović, posebno kritikujući Dom naroda.
"Kad uzmete u obzir da Crna Gora ide prema članstvu, da su Albanija i Sjeverna Makedonija daleko odmakle, onda je ovo što je uradila Bosna i Hercegovina sramota", zaključio je Cvitanović.
Na državnom nivou postoje dva doma- Predstavnički i Dom Naroda.
Predstavnički dom BiH ima 42 poslanika, 28 se bira neposredno s teritorije Federacije BiH, a 14 zastupnika s teritorije Republike Srpske.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata, po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba koje biraju entitetski parlamenti.
Za usvajanje zakona potrebna je saglasnost oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, Dom naroda može biti blokiran već nedolaskom tri delegata iz jednog od klubova konstitutivnih naroda.
Upravo se to više puta događalo tokom posljednje dvije godine mandata.
Zbog načina odlučivanja, za usvajanje brojnih odluka potrebna je podrška delegata iz sva tri nacionalna kluba, što često dovodi do blokada rada ovog doma.
Kasni evropski zaokret
Nekoliko dana uoči godišnjih odmora i dva mjeseca prije izbora, Dom naroda je napravio potez koji Bruxelles godinama očekuje od domaćih vlasti.
Polovinom jula su usvojili u prvom čitanju Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. Radi se o propisima koje Evropska unija smatra među najvažnijim reformama u oblasti vladavine prava.
Ovaj potez je Delegacija Evropske unije u BiH pozdravila, ocjenjujući ga nastavkom zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.
Pozitivna reakcija iz Bruxellesa dolazi nakon višegodišnjih upozorenja da BiH presporo provodi reforme i da ključni zakoni predugo ostaju taoci političkih sukoba.