Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH) je 8. juna usvojilo budžet institucija za 2022. godinu, koji je dva dana ranije prošao proceduru na Vijeću ministara BiH.
Budžet BiH za 2022. godinu je predviđen u iznosu od 1.07 milijardi maraka ( 510 miliona eura), od čega su planirani prihodi od indirektnih poreza od 866 miliona maraka (422 miliona eura), dok ostatak čine vlastiti prihodi.
Državne institucije od početka 2021. godine funkcionišu na odlukama o privremenom finansiranju, kojima je omogućeno jedino finansiranje osnovnih budžetskih isplata i vanjskog duga, ali ne i realizacija važnih projekata.
Zbog neusvajanja budžeta je bilo upitno održavanje oktobarskih izbora, raspisanih za 2. oktobar, na što su mjesecima upozoravali iz Centralne izbore komisije BiH (CIK), kao i brojni domaći i međunarodni zvaničnici.
Problem je 7. juna riješio Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH), nametnuvši odluku da se CIK-u doznači 12,5 miliona maraka (oko 6,4 milion eura) nužnih za organizaciju oktobarskih izbora.
Schmidt je nametnuo i izmjene Zakona o financiranju institucija BiH i Izbornog zakona BiH koje u budućnosti, kako je rekao, "osiguravaju trajna i sistemska rješenja za automatsko i kontinuirano financiranje izbora kao i privremeno financiranje u situacijama kada budžet BiH ne bude usvojen".
Schmidt je dodao da nije zadovoljan jer je morao donijeti ovu odluku, kojom se mijenja odluka Vijeća ministara BiH od 6. juna jer to pokazuje da odgovorni političari "nisu bili u stanju organizirati nešto što je samo po sebi proceduralna stvar".
Podsjetio je da je s predstavnicima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država pisao odgovornima u vezi s tim već 20. januara, te da su isti apel ponovili 5. aprila, ali nisu dobili odgovarajući odgovor.
Ambasada Ruske Federacije u BiH je osudila odluku Visokog predstavnika da nametne odluku nazvavši je nelegitimnom i neobavezujućom.
Ruska ambasada je u Facebook objavi navela da se neće iznenaditi ako politika međunarode zajednice dovede do toga da sama izabere lokalne predstavnike vlasti u BiH.
U oktobru bi građani BiH trebali birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike državnog parlamenta kao i entitetske zastupnike u Parlamentu Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske, te sastave skupština u deset kantona Federacije BiH.
Nakon izjašnjavanja Predsjedništva BiH, koje je prema Ustavu stvarni predlagač budžeta institucija BiH, prijedlog budžeta moraju odobriti u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
