Banja Luka, drugi najveći grad u Bosni i Hercegovini, uskoro bi mogla postati testni poligon za kineske "pametne tramvaje".
Iza ove tehnologije stoji korporacija pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog veza sa kineskom vojskom, ali i pod lupom Evropske unije zbog narušavanja tržišne konkurencije.
Iz banjalučke Gradske uprave za Radio Slobodna Evropa (RSE) odgovaraju da se radi o "jednoj od razvijenijih kompanija u ovoj oblasti" i da tramvaj dolazi samo radi testiranja da li je adekvatan za upotrebu u gradu.
Pametni tramvaj, koji bi u Banju Luku trebalo da stigne sredinom decembra, funkcioniše pomoću električnih baterija, te ne zahtjeva postavljanje šina niti električnih vodova iznad ceste, jer se na gumenim točkovima kreće pomoću virtuelnih šina koje po asfaltu prate optički senzori.
U Banju Luku na testiranje treba stići vozilo dužine 30 metara, sa tri kabine ukupnog kapaciteta 300 osoba.
Jedno takvo vozilo košta više od dva miliona dolara.
Saobraćajna infrastruktura, te činjenica da gradski prevoz u Banjoj Luci obavljaju privatna preduzeća, otvaraju pitanja o ekonomskoj opravdanosti i realizaciji ovog projekta nakon što se testne vožnje završe.
Iz Grada nije odgovoreno koliko će cijeli projekat koštati, i ko će da ga plati.
Za RSE ističu da "nije riječ o nabavci tramvaja, već o vozilu koje dolazi na osnovu ugovora o saradnji između transportne kompanije i lokalnog prevoznika", ne navodeći o kojem se lokalnom prevozniku radi.
U dvije najveće kompanije koje vrše gradski prevoz u Banjoj Luci, "Pavlović Turs" i "Autoprevoz GS", za RSE navode da nisu uključeni u ovaj posao.
Kakav tramvaj stiže u Banju Luku?
Autonomous Rapid Transit (ART) tramvaj je hibrid između tramvaja i autobusa, koji koristi optičke senzore i vještačku inteligenciju za praćenje iscrtanih linija na asfaltu.
Vozilo ima gumene točkove, električni pogon na baterije i sposobno je za potpuno autonomnu vožnju.
Ipak, u kabini je uvijek vozač koji nadzire rad sistema i može preuzeti upravljanje u slučaju nepredviđenih situacija.
"Tramvaj dolazi iz Kine, a njime će upravljati obučeni vozači prevozničke kompanije koja sa Gradom ima ugovor o obavljanju javnog prevoza", navode za RSE iz Gradske uprave.
Dodaju da je jedan vozač već prošao obuku u Kini, dok će tokom testnog perioda u Banjoj Luci boraviti i po jedan vozač iz Kine i Slovenije.
Glavni grad Slovenije, Ljubljana, prvi je i jedini evropski grad u koji je stigao ovakav tramvaj, sredinom novembra, takođe na testnu vožnju.
"Biće prisutan i kompletan tim za održavanje, u slučaju potrebe za intervencijama", kažu u banjalučkoj Gradskoj upravi.
Dodaju da su u toku radovi na jednom od parkinga za autobuse u gradu, gdje će biti postavljeni punjači za tramvaj.
Iz Grada takođe navode da neće biti dodatnih intervencija na saobraćajnicama jer je vozilo tu na testiranju.
"Inženjeri iz Kine već su boravili u Banjoj Luci, gdje su obavili analize, a zajedno s njima predstavnici Grada su odredili trasu na kojoj bi ovo vozilo moglo da funkcioniše bez ikakvih intervencija. Ukoliko se Grad nakon testnog perioda odluči za nabavku, biće procijenjeno koje su dalje aktivnosti neophodne", kažu u Gradskoj upravi.
ART sistem nigdje u Evropi nije u komercijalnoj upotrebi.
Ko proizvodi tramvaje?
Pametni tramvaj proizvodi Hunan CRRC International Transport Technology, podružnica kineske državne kompanije CRRC Corporation Limited, koja je na crnoj listi američkog Ministarstva odbrane, te je Pentagon vidi kao "produženu ruku" kineske vojske.
Firma je osnovana 2020. godine, sa fokusom na razvoj i proizvodnju inovativnih rješenja za gradski prevoz.
Najpoznatiji su po razvoju sistema ART (autonomni brzi tranzit), koji predstavlja električne tramvaje na gumenim točkovima koji se vode virtuelnim šinama.
Njihova matična kompanija, CRRC Corporation, sa sjedištem u Pekingu, najveći je svjetski proizvođač željezničkih vozila i opreme.
Ova korporacija u kineskom državnom vlasništvu je od 2019. na oku američkih zakonodavaca.
Tada je novousvojenim zakonom o odbrani SAD zabranjeno korišćenje državnog novca za kupovinu novih vozila od subvencionisanih kompanija iz Kine, što je naročito pogodilo CRRC.
Tri godine kasnije, američko Ministarstvo odbrane ih je uvrstilo na listu kineskih kompanija koje sarađuju sa vojskom, čime su im uskraćene mogućnosti za poslovanje u SAD.
Kasnijim revizijama sankcionisanih kompanija 2025. i 2026. godine, zadržani su na ovoj listi.
U posljednje tri godine, kineski gigant je morao da se povuče sa dva tendera u Bugarskoj i Portugaliji, vrijedna više od 600 miliona evra, zato što je Evropska komisija pokrenula istrage zbog sumnje da CRRC koristi kineske državne subvencije kako bi ponudio nerealno niske cijene i tako narušio fer konkurenciju.
Mjere su sprovedene na osnovu Uredbe o stranim subvencijama, koja Briselu daje ovlašćenje da spriječi kompanije izvan EU da uz finansijsku podršku matičnih zemalja istisnu domaće ponuđače iz velikih infrastrukturnih projekata.
CRRC se sam povukao sa tendera za nabavku 20 električnih vozova u Bugarskoj 2024. godine, iako je imao skoro upola jeftiniju ponudu od evropske konkurencije.
U Portugaliji su 2026. bili dio konzorcijuma koji je dao najpovoljniju ponudu za izgradnju nove linije metroa u Lisabonu, ali su morali iz njega da se povuku jer je Brisel blokirao potpisivanje ugovora.
U odgovoru za RSE, banjalučka Gradska uprava ne odgovara na navode da je riječ o kineskoj kompaniji koja je već nekoliko puta isključena sa tendera u EU, te da je pod američkim sankcijama.
Tvrde da se radi o kompaniji koja svoje proizvode "plasira na tržišta Evrope, Amerike i širom svijeta".
Ima li Banja Luka 'prostor' za tramvaj?
Banjalučka Gradska uprava navodi da je značajna "saradnja svih relevantnih institucija" da bi testne vožnje prošle bez problema, te upozoravaju da će biti potrebne izmjene zakona ako bi vozilo trajno došlo na gradske ulice.
Saobraćajni inženjer Nikola Ćopić izjavio je za RSE da Banja Luka ima dva dokumenta koji se tiču strategije javnog prevoza – i da se ni u jednom ne pominje tramvajski saobraćaj.
"Onda se postavlja pitanje ko je i na osnovu čega donio odluku da Banjaluci treba (ovakav tramvaj). Na osnovu koje studije i kojih podataka smo mi došli do toga da je nama potreban jedan ovakav sistem", rekao je Ćopić.
On dodaje da je upitno, uz sva tehnička rješenja, gdje bi se u Banjoj Luci kretalo vozilo dužine 30 metara, ukoliko nema fizički odvojenu traku.
"Mi u Banjaluci imamo stotinu hiljada registrovanih putničkih motornih vozila, gužve su nesnosne, a nemamo fizički odvojene trake za javni prevoz", naglasio je on.
Ćopić naglašava da bi prije bilo kakvog donošenja odluka o kapitalnim investicijama, ukoliko do toga dođe, trebalo da se analiziraju potrebe građana, te da struka donese odluku da li da se nabavlja takvo vozilo.
"Imali smo već primjer da smo ad hoc rješavali neke saobraćajne probleme i da smo napravili još veći saobraćajni kolaps", upozorava Ćopić.
Javni prevoz u Banjoj Luci je do rata devedesetih godina obavljalo javno preduzeće "Autoprevoz". Nakon rata, dio su preuzele privatne firme, a sredinom 2000-ih je i "Autoprevoz" privatizovan.
Danas, Grad Banja Luka ima ulogu regulatora, koji definiše trase javnog prevoza i odobrava cjenovnik karata.
Javni prevoz u Banjoj Luci obavljaju samo autobusi, nema niti je ikada bilo tramvaja i trolejbusa.
Damjan Ožegović iz Transparency International BiH podsjeća da su sve banjalučke linije gradskog prevoza privatizovane, "što znači da ne znamo ni ko će opsluživati, na koji način će se utvrditi koje linije, odnosno koji privatni prevoznici će njima saobraćati i koja je konačna svrha".
"Najveće pitanje je sama svrsishodnost potrošnje javnih sredstava osim ako nije neka najjednostavnija, najbanalnija, puka reklama gradske uprave za neke zasluge koje na kraju nemaju nikakvo utemeljenje", rekao je Ožegović za RSE.
Banjalučki javni prevoz je tokom septembra dobio i prva testna vozila iz Mađarske.
Stigli su električni autobusi, koji će da se voze gradom nekoliko mjeseci, nakon čega će biti donesena odluka da li ostaju ili se vraćaju.