Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Stare lekcije za BiH na berlinskom samitu?


Zastava EU u Zgradi Delegacije Evropske unije u BiH, Sarajevo

U Berlinu će se u ponedjeljak (29. april) održati samit o Zapadnom Balkanu, na koji su pozvani predsjednici država ili vlada ovog dijela Evrope.

Skup organizuju njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) a učestvovaće, kako je najavljeno predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) i šefica evropske diplomatije Federika Mogerini (Federica Mogherini).

Među predsjednicima država ili vlada zemalja Zapadnog Balkana, konferenciji će prisustvovati i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, koji je dobio poziv za put u Berlin.

Prema onome što se za sada zna, na balkanskoj konferenciji u Berlinu u fokusu interesovanja biće odnosi Srbije i Kosova. Osim toga, kako navodi Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu, posebno će kao i na prethodnim sličnim skupovima, biti naglašen značaj regionalne saradnje.

"Iznalaženje rješenja u odnosima Beograd – Priština su osnov za bolje odnose u regiji. Prioritet je da se to pitanje riješi a onda da se pređe na poboljšanje regionalne saradnje. U regionu ima još otvorenih pitanja ali ona ne opterećuju toliko odnose kao što je iznalaženje rješenja za Srbiju i Kosovo. Nakon deset godina se očekivalo da se to pitanje riješi. Ali vidimo da se i tu dižu tenzije, da se otišlo od Briselskog sporazuma koji je ove odnose unaprijedio prije pet godina. Sada su međutim, zauzete pozicije koje ne doprinose iznalaženju rješenja", ocjenjuje Hadžović.

"Što se Bosne i Hercegovine tiče", dodaje Hadžović, "vidimo da, posebno u posljednje vrijeme, svoje unutrašnje probleme ova država prelijeva na region ali i na međunarodni nivo".

"Ima dosta unutrašnjih problema koji se rješavaju putem medija što je najgori način, ako se želi postići kompromis i dogovor. Što se BiH tiče, sigurno će biti ponovljene stare lekcije – ukazaće se da to nije funkcionalna država i da se moraju unaprijediti demokratski principi ali i da je neophodno usmjeriti se prema pitanjima koja predstavljaju interes građana", kaže Denis Hadžović.

Kada su u pitanju evropske integracije, Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama regije. Od predaje aplikacije za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji prošle su tri godine, dok je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropske unije stupio na snagu prije skoro četiri godine.

Tijana Cvjetićanin, iz udruženja građana "Zašto ne" objašnjava kakva se slika, na osnovu ovih ali i drugih činjenica, dobija o BiH.

"Sve zajedno ne daje dobru sliku, pokazuje odsustvo volje, odsustvo ozbiljnosti i na neki način to je prepoznato od EU kao niz signala da bh. lideri ne uzimaju dovoljno ozbiljno proces integracija svoje zemlje i pitanje je hoće li i kada će zvaničnici EU reći 'ako vi tako shvatate napredak prema članstvu, zašto bi mi imali drugačije mišljenje'? To je posebno opasno u trenutku kada se krize, trzavice i razmirice u BiH sračunato intenziviraju", smatra Cvjetićanin.

BiH je ne samo na začelju kolone procesa integrisanja u regiji, nego je, kako upozorava univerzitetska profesorica iz Sarajeva Nedžma Džananović Miraščija, ostavljen prazan prostor za djelovanje neevropskih aktera što nije stabilizirajući signal za region.

"Zabrinjavajuće je da ni sada kada je to prisustvo neevropskih aktera evidentno, kada se već jasno vide posljedice, Evropska unija i dalje ne nalazi odgovarajuće rješenje i ne pronalazi pravac kako da trajno stabilizira, kako BiH tako i Zapadni Balkan u cjelini. Ideje o pomjeranju granica tj. razmjeni teritorija ne mogu se smatrati dobrim, niti kao nešto novo, jer ratovi 90-ih i jesu bili pokušaj mijenjanja granica i vidjeli smo kako je to završilo. Tako da od velikih grešaka kao što je otvaranje prostora neeuropskim akterima, sada se nude rješenja u sasvim pogrešnom pravcu", navodi Miraščija.

Pred berlinsku konferenciju treba podsjetiti da je BiH od lidera na putu ka Evropskoj uniji, gdje je bila 2006. godine došla na status fenjeraša, na šta upozorava analitičar Ibrahim Prohić. Za njega su bitne reforme koje će se provesti a ne isključivo dobijanje članstva.

Treba demistificirati značaj ulaska u evropsku zajednicu naroda: Ibrahim Prohić
Treba demistificirati značaj ulaska u evropsku zajednicu naroda: Ibrahim Prohić

"Nije sreća ući u Evropsku uniju. Imamo primjer Bugarske i Rumunije koje nisu daleko odmakle nakon ulaska u članstvo. Imamo pimjer i našeg najbližeg susjeda Hrvatske koja nije procvjetala ulaskom u EU. Treba demistificirati značaj ulaska u evropsku zajednicu naroda. Najvažnije je ako se u tom procesu pristupanja dogode reforme. Inače to je samo formalnost, u kojoj država ili države nisu u stanju da realiziraju mogućnosti koje asocijacija, kao što je EU, nudi", naglašava Prohić.

Nagoviještena je mogućnost pokretanja nove inicijative za Zapadni Balkan ali se o toj inicijativi još ništa ne zna. Treba podsjetiti da su Inicijativu za socio-ekonomske reforme u BiH, 2014. godine pokrenule Njemačka i Velika Britanija. Na osnovu toga nastala je tzv. Reformska agenda koja je trebala biti ispunjena do kraja 2018. S obzirom da nisu ostvarene sve predviđene reforme, pominje se mogućnost usvajanja Agende dva.

"Ako bude stvarna namjera Agende dva da popravi svakodnevni život ljudi onda ona mora postići ono što nije prethodna, ili što nisu postigle najavljivane a nikada ostvarene ekonomske reforme. To prije svega znači unaprijediti uslove poslovanja privrede, to znači manja opterećenja porezima i doprinosima za privrednike, to znači skraćivanje i pojednostavljivanje administrativnih procedura za poslovanje. Neophodno je smanjiti sadašnje nerazumno visoke troškove neproduktivnog javnog sektora. Za to je opet potreban funkcionalni pravni poredak i okvir koji će sankcionisati korupciju", kaže ekonomski analitičar, Igor Gavran.

Za potpuni utisak o BiH, pobrinuće se Izvještaj nezavisnog pravnog eksperta Evropske unije Rajnharda Pribea, koji je već boravio u Sarajevu i imao niz sastanaka. To je dio još jedne inicijative za BiH – da se prati cijeli sistem vladavine prava, od agencija za provođenje zakona do sudova. Pribe je poznat po Izvještaju iz 2015. godine o situaciji u Makedoniji.

Uskoro, odnosno u maju, BiH očekuje i mišljenje Evropske komisije na osnovu popunjenog Upitnika i odgovora na dodatna pitanja, što će biti ključ za ocjenu spremnosti zemlje za status kandidata za članstvo u EU.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG