Predsednik SAD u razgovoru sa porodicom Martina Lutera Kinga, Vašington, 29. avgust 2023.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden i potpredsednica Kamala Haris sastali su se sa rođacima Martina Lutera Kinga mlađeg 28. avgusta, kako bi obeležili 60. godišnjicu Marša na Vašingtonu, kada je King održao slavni govor "Imam san" kod Linkolnovog spomenika.
Predsednik Džozef Bajden i najviši zvaničnici Bele kuće zatražili su od Amerikanaca da se ujedine u borbi protiv mržnje, nakon ubistva troje crnaca na Floridi tokom vikenda, čiji motiv je rasizam.
"Ne sme da prevlada mržnja, koja raste", rekao je Bajden u razgovoru sa vođama borbe za građanska prava.
Belac sa maskom na licu pucao je iz vatrenog oružja ukrašenog svastikom na troje crnaca u Džeksonvilu na Floridi. Napad je okarakterisan kao rasistički, a ubica identifikovan kao 21-godišnji Rajan Palmeter, je izvršio samoubistvo.
Zločini iz mržnje su se povećali za 12 odsto u 2021. prema poslednjim podacima koje je objavio FBI, od koji je većina motivisana rasizmom.
Potpredsednica Amerike Kamala Haris rekla je da postoje ljudi koji namerno žele da podele naciju.
Otvaranjem Ovalne kancelarije za Kingovu porodicu, Bajden, koji je predsednik iz Demokratske partije, sledi primer iz istorije. Naime, 28. avgusta 1963. godine, na dan marša koji se zvanično zvao "Marš na Vašington za poslove i slobodu", demokratski predsednik Džon F. Kenedi je dočekao Kinga i druge glavne organizatore marša na sastanku u Ovalnoj kancelariji.
'Imam san': Šezdeset godina od čuvenog govora Martina Luthera Kinga
1/20"Ne znam šta će se sada dogoditi. Pred nama su neki teški dani. Ali zapravo nema veze, jer bio sam na vrhu planine." (na fotografiji, Martin Luther King mlađi u hramu Mason u Memphisu, Tennessee, SAD, 3. april 1968.)
Bila je to posljednja propovijed baptističkog svećenika čije su poruke promijenile historiju.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
2/20Dan kasnije, 4. aprila 1968., Martin Luther King mlađi je ubijen na balkonu motela u Memphisu u Tennesseju.
na fotografiji: King (desno) na balkonu motela Lorraine u Memphisu, 3. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
3/20Sa samo 39 godina u vrijeme kada je ubijen, King je bio najistaknutiji lider pokreta za ljudska prava u SAD-u, koji se borio za jednakost svih crnih Amerikanaca.
na fotografiji: King u Atlanti, Georgija, 19. oktobar 1960.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
4/20Kao sin baptističkog pastora, odrastao je u Atlanti u Georgiji. Koledž je upisao sa samo 15 godina, a doktorirao teologiju. Oženio se Corettom Scott, talentiranom pjevačicom s kojom je imao četvero djece.
na fotografiji: King i Coretta Scott sa svoje troje od četvero djece, Atlanta, 17. mart 1963.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
5/20Rasna segregacija vlada je na jugu, ali i u ostatku SAD-a, a njeni crni građani bili su suočeni s diskriminacijom.
"Imamo neke drage bijele prijatelje ovdje s nama i želimo jesti skupa. Ali zbog ovog sistema, oni će morati jesti naprijed, a mi pozadi", rekao je King jedne prilike.
na fotografiji: King u obraćanju u Birminghamu, Alabama, 21. maj 1963.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
6/20Aktivisti za ljudska prava često su biti meta brutalnog nasilja. Policija je koristila silu kako bi razbila proteste. King je dobivao prijetnje smrću, a na njegov dom bacane su bombe. Međutim, King je podigao svoj pokret na temelju mirnih protesta.
na fotografiji: policajci odvode Kinga na ročište Atlanti, 25. oktobar 1960.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
7/20Bio je inspiriran učenjima indijskog lidera borbe za neovisnost Mahatme Gandhija. Godine 1959. posjetio je njegov grob.
na fotografiji: King skida cipele pred dolazak na Gandhijev grob u New Delhiju, Indija, 11. februar 1959.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
8/20Kingova uloga u nenasilnim protestima odvela ga je u zatvor mnogo puta, a bio je i pod istragom FBI-ja kao potencijalno opasni radikal.
na fotografiji: Doček Kinga nakon što je pušten na slobodu iz zatvora u Atlanti, Georgija, 27. oktobar 1960.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
9/20Najslavnija akcija pokreta za građanska prava dogodila se 1963. godine. Oko 250.000 demonstranata svih rasa marširali su ka Washingtonu zahtijevajući jednaka prava na glasanje i ekonomsku pravdu.
na fotografiji: masa ljudi ispred Lincolnovog spomenika u Washingtonu, 28. august 1963.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
10/20"Imam san", kazao je King.
Održao je govor koji će generacije pamtiti.
"Sva Božja djeca, crni i bijeli ljudi, Jevreji i pagani, protestanti i katolici, moći će se uhvatiti za ruke i zapjevati uz riječi starog crnog duhovnjaka: Slobodni konačno! Slobodni, konačno!" Svemoćnom Bogu – hvala. Konačno smo slobodni!"
na fotografiji: King u obraćanju masi ispred Lincolnovog spomenika u Washingtonu, 28. august 1963.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
11/20Marševi i druge aktivnosti vodili su do značajnih promjena.
na fotografiji: King (treći slijeva) sudjeluje u Maršu na Washington, 28. august 1963.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
12/20Američki predsjednik Lyndon B. Johnson potpisao je Zakon o građanskim slobodama i Zakon o glasanju, čime je zakonski zabranjena diskriminacija u školama, zapošljavanju i prilikom glasanja.
na fotografiji: King se rukuje s Johnsonom, Washington, 3. juli 1964.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
13/20Desetog decembra 1964., Kingu je uručena Nobelova nagrada za mir, Oslo, Norveška.
Tada 35-godišnjak, King je bio najmlađi laureat ove nagrade, 12. Amerikanac koji ju je osvojio i treći crnac kojemu je ukazana ta čast.
"Ovu nagradu prihvaćam u ime pokreta za građanska prava koji se kreće s odlučenošću, veličanstveno prezirući rizik i opasnosti na putu uspostavljanja kraljevstva slobode i vladavine prava", rekao je na ceremoniji u Oslu.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
14/20Borba Martina Luthera Kinga naglo je prekinuta prije 55 godina snajperskim metkom.
na fotografiji: prozor u Memphisu s kojeg je, prema tvrdnji policije, muškarac pucao iz pištolja i smrtno ranio Kinga, 5. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
15/20Novinar stoji u sobi koju je unajmio ubica koji je snajperom usmrtio Kinga, Memphis, 5. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
16/20Ožalošćeni odaju počast ubijenom Kingu, Atlanta, 5. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
17/20Nakon njegove smrti, uslijedila je nacionalna žalost i posmrtna procesija u Atlanti kojoj su nazočili deseci hiljada ljudi, 9. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
18/20Atentat je prouzročio proteste u mnogim američkim gradovima.
na fotografiji: policija hapsi nakon nemira u New Yorku zbog ubistva Kinga, 5. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
19/20Protesti u Bostonu nakon atentata na Kinga, 5. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
20/20Poruka o jednakosti i miru Martina Luthera Kinga mlađeg ostat će njegova trajna zaostavština.
na fotografiji: King u obraćanju masi ispred Lincolnovog spomenika u Washingtonu, 28. augusta 1963., gdje je održao čuveni govor "Imam san".
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Marš iz 1963. godine i dalje se smatra jednim od najvećih i najznačajnih demonstracija za rasnu jednakost u američkoj istoriji.
Nenasilni protest je privukao čak 250.000 ljudi koji su se okupili kod Linkolnovog spomenika i dao zamah usvajanju istorijskog zakona o ljudskim pravima u Kongresu kao i zakone o glasačkim pravima narednih godina. King je ubijen u aprilu 1968. u Memfisu u Tenesiju.
U subotu, hiljade ljudi su se okupile na Nacionalnom travnjaku u Vašingtonu da bi obeležili šest decenija od marša, a govornici su isticali da zemlja koju i dalje potresa rasna nejednakost tek treba da ispuni san Martina Lutera Kinga o društvu u kome njegovo četvoro dece "neće biti procenjivano na osnovu boje kože, već na osnovu karaktera".
Događaj je organizovao institut Dram Mejdžor koji vodi Kingova porodica, kao i Nacionalna akciona mreža sveštenika i aktiviste za građanska prava Ala Šarptona.
