Biden će u govoru na godišnjicu 6. januara 'snažnije kritikovati Trumpa'
Biden će u govoru na godišnjicu 6. januara 'snažnije kritikovati Trumpa'
Joe Biden, novembra 2023.
Američki predsjednik Joe Biden obilježit će treću godišnjicu napada na američki Kapitol 6. januara govorom u kojem će naglasiti da je njegov republikanski suparnik, bivši predsjednik Donald Trump, egzistencijalna prijetnja demokratiji, objavila je Bidenova kampanja.
Biden će u subotu govor održati u blizini Valley Forgea u Pennsylvaniji, historijskog mjesta bitke Američke revolucije, nakon čega će u ponedjeljak posjetiti crkvu Mother Emanuel AME u Charlestonu u Južnoj Karolini, mjestu gdje je bijeli supremacista 2015. godine ubio devetero ljudi.
Predsjednik će naglasak staviti na sve veću prijetnju političkog nasilja.
Ove dvije posjete će predstavljati do sada najizravnije napade Bidena na Trumpa i republikance, što će biti promjena tona nakon što je većinu 2023. hvalio svoje zakone i stanje privrede, piše Reuters.
"Izbori iduće godine neće biti samo između suprotnih filozofija vladanja", rekla je šefica predsjednikove kampanje Julie Chavez Rodriguez.
Ona je navela da će se na tim predsjedničkim izborima građani izjašnjavati i o zaštiti demokratije i temeljnih sloboda svakog Amerikanca.
Hiljade Trumpovih pristalica je 6. januara 2021. upalo u Kapitol, centar američke demokratije, u pokušaju da zaustave potvrdu njegovog izbornog poraza.
Četvoro ljudi poginulo je na dan napada, a jedan policajac dan kasnije. Od tada je četvoro policajaca sebi oduzelo živote, a u neredima je povrijeđeno 140 ljudi.
[Video: Policija evakuiše američki Kongres nakog što su Trumpove pristalice probile sigurnosni prsten i upale u zgradu Kapitola dok se odlučivalo o potvrđivanju elektorskih glasova i izboru Joe Bidena za novog američkog predsjednika | 6. januara 2021.]
Trump je suočen s pravnim procesima zbog pokušaja da poništi rezultate izbora 2020., a savezne države Colorado i Maine zabranile su mu kandidaturu zbog njegove uloge u navodnom podsticanju napada na Kapitol.
Te zabrane sada su poslane na Vrhovni sud gdje će vrlo vjerovatno biti ukinute.
Trumpovi advokati odbacuju da je on podsticao na pobunu.
Trump nasuprot Bidena ima dva postotna boda prednosti, 38 u odnosu na 36 posto aktualnog predsjednika, međutim, 26 posto ispitanika je još neodlučno između njih dvojice ili će da glasa za nekoga trećeg, pokazuje anketa Reutersa i Ipsos Pulsa.
Trump je u velikoj prednosti u republikanskim predizborima, pokazuju istraživanja.
Bidenova kampanja će u narednim sedmicama pojačati svoju aktivnost, uključujući imenovanje direktora u svih 50 saveznih država i plasiranjem reklama.
Potpredsjednica Kamala Harris trebala bi govoriti ove subote na skupu u Južnoj Karolini, a potom na Dan Martina Luthera Kinga kasnije ovaj mjesec. Ona će poslati poruku o prijetnji demokratiji.
'Imam san': Šezdeset godina od čuvenog govora Martina Luthera Kinga
1/20"Ne znam šta će se sada dogoditi. Pred nama su neki teški dani. Ali zapravo nema veze, jer bio sam na vrhu planine." (na fotografiji, Martin Luther King mlađi u hramu Mason u Memphisu, Tennessee, SAD, 3. april 1968.)
Bila je to posljednja propovijed baptističkog svećenika čije su poruke promijenile historiju.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
2/20Dan kasnije, 4. aprila 1968., Martin Luther King mlađi je ubijen na balkonu motela u Memphisu u Tennesseju.
na fotografiji: King (desno) na balkonu motela Lorraine u Memphisu, 3. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
3/20Sa samo 39 godina u vrijeme kada je ubijen, King je bio najistaknutiji lider pokreta za ljudska prava u SAD-u, koji se borio za jednakost svih crnih Amerikanaca.
na fotografiji: King u Atlanti, Georgija, 19. oktobar 1960.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
4/20Kao sin baptističkog pastora, odrastao je u Atlanti u Georgiji. Koledž je upisao sa samo 15 godina, a doktorirao teologiju. Oženio se Corettom Scott, talentiranom pjevačicom s kojom je imao četvero djece.
na fotografiji: King i Coretta Scott sa svoje troje od četvero djece, Atlanta, 17. mart 1963.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
5/20Rasna segregacija vlada je na jugu, ali i u ostatku SAD-a, a njeni crni građani bili su suočeni s diskriminacijom.
"Imamo neke drage bijele prijatelje ovdje s nama i želimo jesti skupa. Ali zbog ovog sistema, oni će morati jesti naprijed, a mi pozadi", rekao je King jedne prilike.
na fotografiji: King u obraćanju u Birminghamu, Alabama, 21. maj 1963.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
6/20Aktivisti za ljudska prava često su biti meta brutalnog nasilja. Policija je koristila silu kako bi razbila proteste. King je dobivao prijetnje smrću, a na njegov dom bacane su bombe. Međutim, King je podigao svoj pokret na temelju mirnih protesta.
na fotografiji: policajci odvode Kinga na ročište Atlanti, 25. oktobar 1960.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
7/20Bio je inspiriran učenjima indijskog lidera borbe za neovisnost Mahatme Gandhija. Godine 1959. posjetio je njegov grob.
na fotografiji: King skida cipele pred dolazak na Gandhijev grob u New Delhiju, Indija, 11. februar 1959.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
8/20Kingova uloga u nenasilnim protestima odvela ga je u zatvor mnogo puta, a bio je i pod istragom FBI-ja kao potencijalno opasni radikal.
na fotografiji: Doček Kinga nakon što je pušten na slobodu iz zatvora u Atlanti, Georgija, 27. oktobar 1960.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
9/20Najslavnija akcija pokreta za građanska prava dogodila se 1963. godine. Oko 250.000 demonstranata svih rasa marširali su ka Washingtonu zahtijevajući jednaka prava na glasanje i ekonomsku pravdu.
na fotografiji: masa ljudi ispred Lincolnovog spomenika u Washingtonu, 28. august 1963.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
10/20"Imam san", kazao je King.
Održao je govor koji će generacije pamtiti.
"Sva Božja djeca, crni i bijeli ljudi, Jevreji i pagani, protestanti i katolici, moći će se uhvatiti za ruke i zapjevati uz riječi starog crnog duhovnjaka: Slobodni konačno! Slobodni, konačno!" Svemoćnom Bogu – hvala. Konačno smo slobodni!"
na fotografiji: King u obraćanju masi ispred Lincolnovog spomenika u Washingtonu, 28. august 1963.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
11/20Marševi i druge aktivnosti vodili su do značajnih promjena.
na fotografiji: King (treći slijeva) sudjeluje u Maršu na Washington, 28. august 1963.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
12/20Američki predsjednik Lyndon B. Johnson potpisao je Zakon o građanskim slobodama i Zakon o glasanju, čime je zakonski zabranjena diskriminacija u školama, zapošljavanju i prilikom glasanja.
na fotografiji: King se rukuje s Johnsonom, Washington, 3. juli 1964.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
13/20Desetog decembra 1964., Kingu je uručena Nobelova nagrada za mir, Oslo, Norveška.
Tada 35-godišnjak, King je bio najmlađi laureat ove nagrade, 12. Amerikanac koji ju je osvojio i treći crnac kojemu je ukazana ta čast.
"Ovu nagradu prihvaćam u ime pokreta za građanska prava koji se kreće s odlučenošću, veličanstveno prezirući rizik i opasnosti na putu uspostavljanja kraljevstva slobode i vladavine prava", rekao je na ceremoniji u Oslu.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
14/20Borba Martina Luthera Kinga naglo je prekinuta prije 55 godina snajperskim metkom.
na fotografiji: prozor u Memphisu s kojeg je, prema tvrdnji policije, muškarac pucao iz pištolja i smrtno ranio Kinga, 5. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
15/20Novinar stoji u sobi koju je unajmio ubica koji je snajperom usmrtio Kinga, Memphis, 5. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
16/20Ožalošćeni odaju počast ubijenom Kingu, Atlanta, 5. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
17/20Nakon njegove smrti, uslijedila je nacionalna žalost i posmrtna procesija u Atlanti kojoj su nazočili deseci hiljada ljudi, 9. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
18/20Atentat je prouzročio proteste u mnogim američkim gradovima.
na fotografiji: policija hapsi nakon nemira u New Yorku zbog ubistva Kinga, 5. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
19/20Protesti u Bostonu nakon atentata na Kinga, 5. april 1968.
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
20/20Poruka o jednakosti i miru Martina Luthera Kinga mlađeg ostat će njegova trajna zaostavština.
na fotografiji: King u obraćanju masi ispred Lincolnovog spomenika u Washingtonu, 28. augusta 1963., gdje je održao čuveni govor "Imam san".
Šezdeset je godina Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King mlađi održao čuveni govor "Imam san". Organiziran 1963. godine marš je okupio više od 250.000 ljudi u američkoj prijestolnici kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
