Adla Dizdar
Dugotrajne istrage, zastarjeli predmeti, niske plate, manjak kadrova – problemi su s kojima se danas susreću tužilaštva u BiH. Iako je reforma pravosuđa počela davno, naglasak je uvijek bio na sudovima, dok su tužilaštva ostajala u sjeni. Ove godine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH dalo je nekoliko inicijativa za poboljšanje rada u tužilaštvima.
Trenutno su, objašnjava predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milorad Novković, u fazi rješavanja materijalno-tehničkih pretpostavki za kvalitetan rad.
„U ovom je vremenu vrlo teško biti tužilac koji otkriva, vodi istragu, podiže optužnicu, zastupa optužnicu, piše žalbu, a za sve treba obezbijediti kvalitetne dokaze da to izdrže istraga i optužnica“, navodi Novković.
Tužioci u BiH imaju najmanju platu, u poređenju sa kolegama u zemljama okruženja. Zbog toga su se mnogi od njih odlučili mijenjati poziciju, pa su otišli u sudove i druge pravosudne institucije. Zato je evidentan manjak kadra, kaže Novković.
„Određen broj tužilaštava nije popunjen kadrovski, a sve je manje kvalitetnih kandidata koji hoće da budu tužioci“, kazao je on.
Ako i ima kandidata, nema radnih mjesta. Tačnije, nema prilike za otvaranjem novih, jer izvršna vlast to ne dozvoljava.
„Imamo situaciju u oba entiteta da, npr. izdaju se nalozi od strane izvršne vlasti da se ne mogu primati određeni službenici, pa ni dodatne sudije, što umanjuje efikasnost rada“, rekao je Novković.
VSTV je nedavno predstavilo elaborat o sistematizaciji, o kome će u narednom periodu razgovarati s predstavnicima izvršne vlasti. Onog trenutka kad dobiju saglasnost, obezbijedit će se sredstva za popunjavanje radnih mjesta.
Problematično finansiranje
Da stanje nije zadovoljavajuće, potvrdio je i glavni tužilac Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona Nijaz Mehmedbašić. Jedno radno mjesto slobodno je od prošle godine, ali kandidata nema. Mehmedbašić kaže kako je, otkako je na snagu stupio novi Zakon o krivičnom postupku, odgovornost na tužiocu ogromna.
Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
„Dolazi do odljeva kadra iz Tužilaštva iz raznih razloga. Ljudi očito više ne mogu da izdrže ovakav tempo rada. Treba sinhronizovati rad – ići na rasprave, odnosno na ročišta, na uviđaje, a sve to radi jedan tužilac“, kazao je Mehmedbašić.
Samostalni budžeti riješili bi i ovu i mnoge druge poteškoće u sudovima i tužilaštvima. Strategija razvoja sektora pravde donesena je prije nekih dvije i po godine od strane svih ministarstava pravde, VSTV-a i nekih nevladinih organizacija, ali tada dogovora oko finansiranja nije bilo. Upravo je zato predsjednik VSTV-a prije petnaest dana dao inicijativu za samostalne budžete.
„Umjesto nas, sa Vladom i sa parlamentima ne trebaju pregovarati ministarstva pravde, nego da direktno budu uključeni i predsjednici sudova, i glavni tužioci, predstavnici VTSV-a. Hoćemo da, kad bude usvojen budžet, znamo tačno za 2011. godinu, koliki je npr. budžet za Kantonalno tužilaštvo u Mostaru i da to tužilaštvo raspolaže tim sredstvima“, rekao je on.
Još je jedan problem prisutan u tužilaštvima – istraga ponekad predugo traje. Razloga je mnogo – vrlo se teško obezbjeđuju kvalitetni dokazi, zbog visokih standarda sudova. Osim toga, broj oslobađajućih presuda u sudovima u BiH je neuobičajen, jednim dijelom zbog zastarijevanja predmeta. Do kraja ovog mjeseca, VSTV namjerava prikupiti tačne podatke o zastarama i razlozima istih, najavljuje predsjednik Novković.
„U nekim predmetima postoje objektivni razlozi, ne može se voditi istraga zbog određenih procesnih smetnji i nedostataka. Neću ništa da govorim unaprijed, ali pretpostavljam da ima i određenih subjektivnih slabosti. Idemo u pravcu da predmet osim objektivnih razloga, ne smije zastariti ni u Tužilaštvu ni u sudovima“, kaže Novković.
Ambijent u kojem se danas radi, politički je nezgodan, dodaje Novković. Zbog toga su prijetnje i napadi na tužioce česti. Iz VSTV kažu kako će problematici pritiska, političkog ili bilo kojeg drugog, posvetiti posebnu pažnju u narednom periodu.
Samostalnost tužioca jedna je od garancija nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, a to je ono, kažu, što nam nedostaje.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE
Dugotrajne istrage, zastarjeli predmeti, niske plate, manjak kadrova – problemi su s kojima se danas susreću tužilaštva u BiH. Iako je reforma pravosuđa počela davno, naglasak je uvijek bio na sudovima, dok su tužilaštva ostajala u sjeni. Ove godine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH dalo je nekoliko inicijativa za poboljšanje rada u tužilaštvima.
Trenutno su, objašnjava predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milorad Novković, u fazi rješavanja materijalno-tehničkih pretpostavki za kvalitetan rad.
„U ovom je vremenu vrlo teško biti tužilac koji otkriva, vodi istragu, podiže optužnicu, zastupa optužnicu, piše žalbu, a za sve treba obezbijediti kvalitetne dokaze da to izdrže istraga i optužnica“, navodi Novković.
Novković: Određen broj tužilaštava nije popunjen kadrovski, a sve je manje kvalitetnih kandidata koji hoće da budu tužioci.
Tužioci u BiH imaju najmanju platu, u poređenju sa kolegama u zemljama okruženja. Zbog toga su se mnogi od njih odlučili mijenjati poziciju, pa su otišli u sudove i druge pravosudne institucije. Zato je evidentan manjak kadra, kaže Novković.
„Određen broj tužilaštava nije popunjen kadrovski, a sve je manje kvalitetnih kandidata koji hoće da budu tužioci“, kazao je on.
Ako i ima kandidata, nema radnih mjesta. Tačnije, nema prilike za otvaranjem novih, jer izvršna vlast to ne dozvoljava.
„Imamo situaciju u oba entiteta da, npr. izdaju se nalozi od strane izvršne vlasti da se ne mogu primati određeni službenici, pa ni dodatne sudije, što umanjuje efikasnost rada“, rekao je Novković.
VSTV je nedavno predstavilo elaborat o sistematizaciji, o kome će u narednom periodu razgovarati s predstavnicima izvršne vlasti. Onog trenutka kad dobiju saglasnost, obezbijedit će se sredstva za popunjavanje radnih mjesta.
Problematično finansiranje
Da stanje nije zadovoljavajuće, potvrdio je i glavni tužilac Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona Nijaz Mehmedbašić. Jedno radno mjesto slobodno je od prošle godine, ali kandidata nema. Mehmedbašić kaže kako je, otkako je na snagu stupio novi Zakon o krivičnom postupku, odgovornost na tužiocu ogromna.
„Dolazi do odljeva kadra iz Tužilaštva iz raznih razloga. Ljudi očito više ne mogu da izdrže ovakav tempo rada. Treba sinhronizovati rad – ići na rasprave, odnosno na ročišta, na uviđaje, a sve to radi jedan tužilac“, kazao je Mehmedbašić.
Samostalni budžeti riješili bi i ovu i mnoge druge poteškoće u sudovima i tužilaštvima. Strategija razvoja sektora pravde donesena je prije nekih dvije i po godine od strane svih ministarstava pravde, VSTV-a i nekih nevladinih organizacija, ali tada dogovora oko finansiranja nije bilo. Upravo je zato predsjednik VSTV-a prije petnaest dana dao inicijativu za samostalne budžete.
„Umjesto nas, sa Vladom i sa parlamentima ne trebaju pregovarati ministarstva pravde, nego da direktno budu uključeni i predsjednici sudova, i glavni tužioci, predstavnici VTSV-a. Hoćemo da, kad bude usvojen budžet, znamo tačno za 2011. godinu, koliki je npr. budžet za Kantonalno tužilaštvo u Mostaru i da to tužilaštvo raspolaže tim sredstvima“, rekao je on.
Još je jedan problem prisutan u tužilaštvima – istraga ponekad predugo traje. Razloga je mnogo – vrlo se teško obezbjeđuju kvalitetni dokazi, zbog visokih standarda sudova. Osim toga, broj oslobađajućih presuda u sudovima u BiH je neuobičajen, jednim dijelom zbog zastarijevanja predmeta. Do kraja ovog mjeseca, VSTV namjerava prikupiti tačne podatke o zastarama i razlozima istih, najavljuje predsjednik Novković.
„U nekim predmetima postoje objektivni razlozi, ne može se voditi istraga zbog određenih procesnih smetnji i nedostataka. Neću ništa da govorim unaprijed, ali pretpostavljam da ima i određenih subjektivnih slabosti. Idemo u pravcu da predmet osim objektivnih razloga, ne smije zastariti ni u Tužilaštvu ni u sudovima“, kaže Novković.
Ambijent u kojem se danas radi, politički je nezgodan, dodaje Novković. Zbog toga su prijetnje i napadi na tužioce česti. Iz VSTV kažu kako će problematici pritiska, političkog ili bilo kojeg drugog, posvetiti posebnu pažnju u narednom periodu.
Samostalnost tužioca jedna je od garancija nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, a to je ono, kažu, što nam nedostaje.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Pred licem pravde - Zločin i kaznaNapori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE