Dostupni linkovi

Bez podrške države ruska mala preduzeća jedva preživljavaju


Aleksandr Zatulivetrov ispred svog restorana Buterbrodski u Sankt Peterburgu. Procjenjuje da je njegov gubitak iznosi pet miliona rubalja (68.000 USD) za što krivi vladino loše upravljanje krizom.

Aleksander Zatulivetrov nekad je bio ponosni vlasnik šest restorana u gradu prepunom turista. Ali četiri mjeseca nakon što je Rusija uvela mjere ograničenja zbog epidemije izazvane korona virusom, stavio je svoj stan kao osiguranje i prodao svoj automobil kako bi pokrio najam za dva preostala objekta koja je morao prodati, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

Pandemija COVID-19 bila je teška za ruska mala preduzeća, zbog čega su se mnogi borili da opstanu dok je podrška države poprilično blijedna u poređenju s paketima pomoći koje nude mnoge druge zapadne zemlje. Zatulivetrov procjenjuje svoje gubitke na pet miliona rubalja (68.000 dolara) za što krivi vladino loše upravljanje krizom.

"Uvijek sam imao jasan stav: ne gnjavim vlasti i oni mene ne gnjave. To je društveni ugovor", rekao je u intervjuu u Buterbrodskom, restoranu koji vodi u blizini centra grada i kojem je konačno dozvoljeno ponovno otvaranje u posljednjoj sedmici jula. "Ali sada nas gaze."

Otkako je predsjednik Vladimir Putin došao na vlast 2000. godine, njegov rodni grad Sankt Peterburg je transformisan. Istorijski centar dobio je potpuno novi izgled, a kompanije su procvale na načine koji nisu viđeni na drugim mjestima: Kantine iz sovjetske ere ustupili su mjesto vegetarijanskim kafeima; prenoćišta su zamijenili butik hoteli; a barovi su se širili kako bi bolje služili posjetiocima koji svakog ljeta naviru kako bi svjedočili slavnim Bijelim noćima i ponoćnom suncu.

No, mjere ograničenja uvedene krajem marta, baš kad je trebala započeti turistička sezona, prijetile su opstanku mnogih novih lokala prisiljavajući druge na improvizaciju. Neki su uveli usluge dostave; drugi su radili, ali ispod površine - gašenjem preduzeća dok su poslove vodili "od usta do usta". No, rijetki su izbjegli pad prihoda.

U aprilu je Putinov dekret učinkovito naredio kompanijama da obustave rad, ali da nastave isplaćivati plate radnicima koji su prisiljeni ostati kod kuće. Situacija i stalne vladine smjernice prouzrokovale su zatvaranje na desetine preduzeća, ostavljajući mnoge vlasnike u borbi spajanja kraja s krajem.

"U šoku smo", rekao je Vladimir Konjuhov, kuhar koji posjeduje štandove koji prodaju suši za dva restorana u Sankt Peterburgu, koji zbog zdravstvenih razloga ostaju zatvoreni. Kaže da je njegov posao preživio restrikcije zahvaljujući uslugama dostave koje su omogućile rad njegovih 50 zaposlenika i što je pokrilo 30 odsto njihovih plata. Ali nakon četiri mjeseca, kaže, "naš se projekt našao na rubu u smislu prihoda i posla".

Ne tako davno pješačke zone Sankt Peterburga u poslijepodnevnim satima bile su prepune ljudi. Stolovi i stolice zauzimali su pločnike popularnih sporednih ulica. U želji da povećaju prihod, neki su restorani uveli dodatne troškove za usluge i počeli uzimati velike depozite za rezervaciju stola. Na Buterbrodskom - složenica od riječi "sendvič" i prezimena poznatog ruskog pjesnika Josipa Brodskog - osoblje je posluživalo goste na tri mala stola smještena ispred ulaza, na korak od prometne ceste.

Restoran na otvorenom u ulici Rubinstein u Sankt Peterburgu
Restoran na otvorenom u ulici Rubinstein u Sankt Peterburgu

Iako zapošljavaju hiljade radnika u velikim gradovima poput Moskve i Sankt Peterburga, mala i srednja preduzeća odgovorna su za samo oko 20 odsto ruskog BDP-a. U ekonomiji dominiraju industrijski konglomerati i glavni izvoznici energije.

"Naš glavni problem je što smo previše navikli da pitamo", rekao je Zatulivetrov, koji kaže da pregovara o prodaji svog drugog restorana, "My Zhe Na Ty". "Oni nas sažaljevaju, govore nam da se čvrsto držimo, ali mi nismo glavni izvor prihoda za grad. Ako nestanemo, pa šta? Drugi će doći."

Pokazao je na Lahta centar, neboder od 87 spratova vidljiv s verande Buterbrodskog i kuće podružnice državnog energetskog giganta Gazproma u Sankt Peterburgu. "To je pravi porezni obveznik", rekao je.

Dmitrij Grozni, poslovni novinar i bivši urednik lokalnog izdanja ‘Biznis Peterburga’, kaže da sukob između malih preduzeća i države u Rusiji ima dublje, sistemske korijene.

"Interakcija između to dvoje u Rusiji je vrlo slaba", rekao je. "Službenici i vlasnici preduzeća žive u paralelnim stvarnostima. Vlasnici biznisa često se posmatraju kao gomila bogataša koji mogu mirno sjediti bez puno posla, a njihove pritužbe na mjere zabrane jednostavno su manifestacija njihove pohlepe."

Sankt Peterburg je drugačiji od Moskve, dinamične prijestolnice od 12,7 miliona stanovnika koja diktira ton Rusiji. No, kada su vlasti u Moskvi, uprkos porastu broja zaraženih korona virusom, objavile da će se restorani u zatvorenim prostorima otvoriti 23. juna, Sankt Peterburg to nije slijedio.

Tako su se 20. jula Zatulivetrov i drugi vlasnici malih preduzeća okupili da razmotre načine kako bi mogli izvršiti pritisak na vlasti da im omoguće ponovno otvaranje nakon četiri mjeseca restrikcija, prenoseći taj događaj uživo na Fejsbuku (Facebook). Maksim Levčenko, čije preduzeće Fort grup (Fort Group) posjeduje 12 trgovačkih centara širom Sankt Peterburga, uputio je direktan apel Aleksandru Beglovu, moćnom gradskom guverneru koji uživa podršku Kremlja.

"Ako ste čovjek, ako ste guverner, onda preuzmite odgovornost i pustite nas da radimo! Jer već četiri mjeseca sjedimo bez posla", rekao je.

Levčenkov prijedlog se uveliko dijelio putem društvenih mreža. A Beglov je očito bio spreman za akciju. Prilikom sastanka sa zvaničnicima, emitovanom na televiziji, on je uputio svog zamjenika Jevgenija Jelina da podnese molbe vlastima u glavnom gradu Rusije za dozvolu otvaranja trgovačkih centara i restorana u Sankt Peterburgu.

"Kupite avionsku ili kartu za voz i idite u Moskvu", rekao je guverner Jelinu. "Vratite [njihovu] odluku u četvrtak, najkasnije u petak. Ako je odluka negativna, otići ću tamo u subotu."

Sljedećeg dana, 21. jula, Jelin je najavio da će grad dopustiti otvaranje trgovačkih centara i restorana u zatvorenom prostoru od 27. jula, iako će štandovi s hranom ostati zatvoreni te da će ostale različite restriktivne mjere ostati na snazi. No, koncesija se poklopila s novim zakonom koji je obustavio prodaju alkohola koji je prijetio zatvaranju stotina barova u gradu. Također zatvara restorane koji rade sa štandovima s hranom.

"Ovo ponovno otvaranje trebalo je biti dah svježeg zraka, kako bismo platili dobavljačima i počeli raditi u punom kapacitetu", rekao je Konjuhov, vlasnik štanda za suši. I dalje mu je zabranjena trgovina kakvu je imao prije pandemije.

Mjere koje su podrazumijevale ostanak kod kuće, uvedene krajem marta, baš kad je trebala započeti turistička sezona, prijetile su preživljavanju mnogih novih lokala u istorijskom Sankt Peterburgu i prisilile druge na improvizaciju.
Mjere koje su podrazumijevale ostanak kod kuće, uvedene krajem marta, baš kad je trebala započeti turistička sezona, prijetile su preživljavanju mnogih novih lokala u istorijskom Sankt Peterburgu i prisilile druge na improvizaciju.

Za Konjuhova i ostale biznismene nakon višemjesečne nesigurnosti, odmjeravanje guvernera Beglova zbog pitanja ukidanja restriktivnih mjera izložilo je njegovo nevoljko preuzimanje odgovornosti za kontroverzne odluke. Sankt Peterburg teško je pogođen korona virusom, zabilježivši preko 31.000 slučajeva i 2.023 smrtnih slučajeva do 30. jula. Sredinom juna, Jelena Cereteli, regionalna zvaničnica zadužena za razvoj malih preduzeća, izjavila je da je 40 posto malih preduzeća u Sankt Peterburgu ne bi podnijelo pandemiju.

"Stalno nam govore da treba čekati, ali službenog plana puta nema," rekao je Levčenko. "Umjesto toga, postoji potpuna ravnodušnost. Niko ne želi preuzeti odgovornost."

Za Zatulivetrova, koji je svakodnevno primao pozive zaposlenika s molbom da se vrate na posao, ponovno otvaranje 27. jula bila je dobrodošla vijest. Tog dana susjedi su mu priredili proslavu u dvorištu njegove stambene zgrade.

No, iako njegov restoran uživa veći promet, rekao je da je izgubio 60 posto radne snage koju čine uglavnom studenti izvan Sankt Peterburga i srednjoazijski sezonski radnici koji su se vratili u svoje matične zemlje i sada se više ne mogu ponovo vratiti. Poticanje potražnje je, kako kaže, privremeno.

Dana 17. jula ruska Federalna služba za statistiku izvijestila je da je između aprila i jula stvarni raspoloživi dohodak u zemlji pao za osam odsto, što predstavlja najveći pad od katastrofalnog pada zabilježenog 1998. Zatulivetrov je rekao da među njegovim zaposlenicima raste gnjev prema vladinoj politici.

"Vlada je imala najbolju priliku, nakon godina, da pridobije podršku. Ali dogodilo se suprotno", rekao je. "Bez obzira bude li bilo drugog vala [pandemije] ili ne, pravi kolaps započet će na jesen. Ljudima je jednostavno ponestalo novca - to je očigledno."

XS
SM
MD
LG