Život je možda nastao na Marsu i odatle stigao na Zemlju preko meteorita, saopštili su istraživači na naučnoj konferenciji u Firenci.
Novo istraživanje pokazalo je da je crvena planeta prije nekoliko milijardi godina bila pogodnije mjesto za nastanak života nego Zemlja.
Dokazi su zasnovani na načinu na koji su se sastavljali prvi molekuli potrebni za život - RNK, DNK i proteini. Detalje ove teorije predstavio je profesor Steven Benner sa Instituta za nauku i tehnologiju Westheimer, prenio je BBC.
"Sve je više dokaza da smo mi, u stvari, Marsovci i da je život počeo na Marsu i stigao ne Zemlju u stijeni", izjavio je profesor Benner.
Molekuli koji se kombinuju radi formiranja genetskog materijala su mnogo kompleksniji od primordijalne "supe" organskih hemikalija, za koju se smatra da je postojala na Zemlji prije više od tri milijarde godina. Naučnici smatraju da je prvo nastala ribonukleinska kiselina.
Jednostavno dodavanje energije poput toplote ili svjetlosti ovoj mješavini bazičnih organskih molekula ne dovodi do nastanka RNK, nego katrana.
RNK mora da se dovede u određeni oblik djelovanjem atoma iz kristalne površine minerala. Minerali bora i molibdena, koji bi bili najefikasniji za ovaj proces, rastvorili bi se u okeanima rane Zemlje, ali ih je u dalekoj prošlosti bilo u velikoj količini na Marsu, rekao je Benner.
On smatra da je život nastao na toj planeti i potom stigao na Zemlju na meteoritima.
Također se smatra se da je rani Mars bio znatno suvlji od Zemlje u to vrijeme, što je pogodovalo procesu oksidacije i nastanku života.
"Ono što je jasno je da bora kao elementa ima veoma malo u Zemljinoj kori, ali Mars je bio suvlji, što je više pogodovalo oksidaciji. Ako Zemlja nije bila pogodna za tu hemiju, možda Mars jeste", rekao je profesor Benner.
On je dodao da smo "sretni što smo na kraju završili ovdje", jer je Zemlja pogodnija planeta za održavanje života.
"Da su naši hipotetički marsovski preci ostali na Marsu, danas možda ne bi imalo šta da se pripovijeda", zaključio je ovaj stručnjak.
Novo istraživanje pokazalo je da je crvena planeta prije nekoliko milijardi godina bila pogodnije mjesto za nastanak života nego Zemlja.
Dokazi su zasnovani na načinu na koji su se sastavljali prvi molekuli potrebni za život - RNK, DNK i proteini. Detalje ove teorije predstavio je profesor Steven Benner sa Instituta za nauku i tehnologiju Westheimer, prenio je BBC.
"Sve je više dokaza da smo mi, u stvari, Marsovci i da je život počeo na Marsu i stigao ne Zemlju u stijeni", izjavio je profesor Benner.
Molekuli koji se kombinuju radi formiranja genetskog materijala su mnogo kompleksniji od primordijalne "supe" organskih hemikalija, za koju se smatra da je postojala na Zemlji prije više od tri milijarde godina. Naučnici smatraju da je prvo nastala ribonukleinska kiselina.
Jednostavno dodavanje energije poput toplote ili svjetlosti ovoj mješavini bazičnih organskih molekula ne dovodi do nastanka RNK, nego katrana.
RNK mora da se dovede u određeni oblik djelovanjem atoma iz kristalne površine minerala. Minerali bora i molibdena, koji bi bili najefikasniji za ovaj proces, rastvorili bi se u okeanima rane Zemlje, ali ih je u dalekoj prošlosti bilo u velikoj količini na Marsu, rekao je Benner.
On smatra da je život nastao na toj planeti i potom stigao na Zemlju na meteoritima.
Također se smatra se da je rani Mars bio znatno suvlji od Zemlje u to vrijeme, što je pogodovalo procesu oksidacije i nastanku života.
"Ono što je jasno je da bora kao elementa ima veoma malo u Zemljinoj kori, ali Mars je bio suvlji, što je više pogodovalo oksidaciji. Ako Zemlja nije bila pogodna za tu hemiju, možda Mars jeste", rekao je profesor Benner.
On je dodao da smo "sretni što smo na kraju završili ovdje", jer je Zemlja pogodnija planeta za održavanje života.
"Da su naši hipotetički marsovski preci ostali na Marsu, danas možda ne bi imalo šta da se pripovijeda", zaključio je ovaj stručnjak.