Beloruskoj advokatici Anastasiji Lazarenki (40), koja je konsultovala aktiviste zatvorene zbog učešća u masovnim protestima kojima su osporavani zvanični rezultati predsedničkih izbora u avgustu 2020. godine, počelo je suđenje u trenutku kada vlasti pojačavaju obračun sa disidentima.
Sudski proces Lazarenki je počeo u utorak, 2. maja, skoro godinu dana nakon što je uhapšena i optužena za organizovanje nedozvoljenog masovnog skupa, organizovanje i pripremanje akcija koje su, kako se navodi u optužnici, imale za cilj narušavanje društvenog poretka i zloupotrebu ličnih podataka beloruskih policajaca i sudija.
Prve dve optužbe tiču se Lazarenkinih besplatnih pravnih konsultacija zatvorenim aktivistima ispred pritvorskog centra Minsk Akrescina 2020.
U trećoj optužbi se navodi da je objavila informacije o policajcima na platformi društvenih medija Telegram.
Odvojeno, 2. maja, u Minsku je započelo suđenje umetniku Henadžu Dražduu (64).
On je uhapšen u avgustu prošle godine po povratku iz Ukrajine i optužen za "omogućavanje ekstremističkih aktivnosti".
Istražitelji su tada rekli da su pretražili Draždouov dom i pronašli fotografije umetnika kako pozira sa ukrajinskim vojnicima.
U izveštajima državnih medija kasnije se navodi da je Draždou takođe učestvovao u antivladinim protestima u Belorusiji 2020. godine, blokirajući puteve, razgovarajući sa "radikalnim opozicionim aktivistima" i "planirajući nezakonite aktivnosti".
Stotine ljudi osuđeno je na zatvorske kazne nakon predsedničkih izbora u avgustu 2020. na kojima je autoritarni vladar u zemlji Aleksandar Lukašenka tvrdio da je pobedio, dok aktivisti za ljudska prava i opozicioni političari smatraju da su rezultati lažirani.
Belorusija je bila svedok neviđenih nemira zbog izbornih rezultata koji su trajali nekoliko meseci.
Hiljade ljudi je privedeno u protestima, a postojali su verodostojni izveštaji o mučenju i maltretiranju pritvorenika od strane snaga bezbednosti. Nekoliko ljudi je poginulo tokom obračuna.
Šezdesetosmogodišnji Lukašenka se u velikoj meri oslanja na rusku podršku usred zapadnih sankcija dok se obračunavao sa opozicijom i hapsio ili terao mnoge njene lidere u inostranstvo.
Sjedinjene Države, Evropska unija i nekoliko drugih zemalja odbile su da priznaju Lukašenkovu samoproglašenu pobedu.